Čuvajmo Srebrenicu

Bogić Bogićević poslao poruku Bosancima i Hercegovcima: Ovo države “ni viđelo nije“, sijemo klice za novi rat

Bogić Bogićević, bh. političar i član Predsjedništva bivše SFRJ, gostovao je večeras u Dnevniku D na Federalnoj televiziji.

 

 

 

Na samom početku emisije kazao je da, kada se govori o BiH kao zemlji sa svim njenim ljepotama, uspješnim ljudima u biznisu, nauci, kulturi i sportu – tada ima mjesta za zadovoljstvo.

– Međutim, što se tiče države BiH i funkcionisanja njenih parlamenata, nezavisnog sudstva, medija, vlada itd, najbolje je da upotrijebim onu crnogorsku “Ni viđelo nije države”, jer za 26 godina, ne samo da nismo sami pomogli sebi, nisu nam pomogli ni oni koji su se na to obavezali – rekao je Bogićević.

Prema njegovim riječima, ovih dana iz Brisela mogu se čuti poruke da niti za jednu državu nisu više radili kao za BiH, a da su tako malo postigli.

Bosna i Hercegovina je, tvrdi, neuspjeli i još uvijek otvoren projekat svjetskih sila.

– BiH se u Evropi tretira kao neželjeno dijete i globalistima i novom svjetskom poretku i svima onima koji rade na sceni i iza nje ne treba socijalna pravda, socijaldemokratija i 1. maj, njima ne treba uopšte demokratija. Šta je za njih jedna mala BiH – zapitao se Bogićević.

Ako među političarima postoji dobra volja, nastavlja, oni mogu iznaći način da rješavaju probleme.

– Naravno, prije toga moramo se suočiti sa svojom prošlošću, ne smijemo žrtvovati istinu i pravdu, ne smijemo nikako nagraditi zločince. Ali, da bismo ponudili projekat zajedničkog življenja, svako od nas pojedinačno mora vidjeti može li on sam sa sobom. Da bismo se pomirili s drugima, moramo se prethodno pomiriti sami sa sobom – naveo je Bogićević.

Nažalost, nastavio je, mi 26 godina sijemo sjeme za novi rat.

– Obrazovanje – dvije škole pod jednim krovom, podjela na kantone i entitete, priznavanje rezultata rata, priznavanje rezultata straha, mržnje, nasilja – to su samo klice za novi rat – poručio je Bogićević.

Voditeljicu i urednicu emisije Aidu Mujan zanimalo je i Bogićevićevo mišljenje trebaju li građani strahovati od novih sukoba, budući da to brojni domaći, ali i međunarodni zvaničnici vrlo često u svojim izjavama potenciraju kao slijed događaja na ovim prostorima.

– Mi se inače nalazimo u jednom sendviču između tragične prošlosti i neizvjesne budućnosti i zato gubimo sadašnjost. Mi imamo najbolje inovatore, najbolje učenike srednjih škola koji konstruišu robote. Imamo nevjerovatnu kategoriju ljudi koja je pod prijetnjom puške otišla iz ove zemlje, i sad su najbolji ljekari, inžinjeri, mašinci širom svijeta. Ali, da mi pomjerimo svoje mjesto i pozovemo te naše ljude da nam pomognu u izgradnji države, demokratije, institucija, ministarstava – nema šanse. To bi bila izdaja i to bi okupilo sve one koji su uzeli za pravo da štite naciju, kao što vjerske zajednice štite vjeru, i grade tri provalije u BiH od ova tri etnička prostora – kazao je Bogićević.

Od te tri provalije, dodaje, ne možemo napraviti planinu koja će odoljeti svim tim vjetrovima i udarima i s lijeva i zdesna, pa nas vuče čas Rusija, čas Amerika, čas Evropa i stalno smo na nekoj raskrsnici i nikako da se usmjerimo prema željenom cilju – izgradnji države po mjeri svih njenih i ljudi i naroda.

– Već 26 godina u BiH pričamo o rješavanju nacionalnog pitanja, a tek onda o pomirenju. Međutim, zaboravljamo da se mi svi rađamo kao ljudi, ali ipak moramo preći dugačak put da bi svako od nas postao čovjek. Od svih zanimanja koja imamo, uključujući i pripadnost naciji, najteže je biti i ostati čovjek – smatra Bogićević.

Zapitao se zašto se naš prosječan čovjek za sitne privilegije, pa uključujući i posao, svrstava uz nacionalnu partiju više nego uz neke druge političke partije koje nastaju i nestaju po nekoliko puta za deset godina.

– Moj stav je otprilike sljedeći: ostati ono što jesi – bolje je i da me ljudi mrze zbog onoga što jesam, nego da me vole zbog onoga što nisam po rođenju. I ako bismo svi mislili svojom glavom, i ova država, i ovo društvo, i naši međusobni odnosi izgledali bi sasvim drugačiji – dodao je Bogićević.

Osvrnuo se i na najaktuelnije pitanje u našoj zemlji ovih dana, odnosno izmjene Izbornog zakona BiH.

– Moram reći da u BiH ne može vladati jedan narod nad drugim, niti dva nad trećim. Mora se osigurati jednakopravnost iz kolektiviteta, a prije svega podrazumijevaju se individualna ljudska prava. Ja sam od 18. marta 1994. godine i Washingtonskog sporazuma “ostali” u Federaciji. Federacija je država Bošnjaka, Hrvata i ostalih. Ja mogu birati, ali ne mogu biti biran. I zato mislim da to treba eliminisati u jednoj državi ravnopravnih ljudi i građana – poručio je Bogićević.

Prema njegovim riječima, problem je u tome što se nekoliko dana prije raspisivanja Općih izbora sastanci održavaju u rezidenciji američke ambasadorice, a ne u parlamentu, Predsjedništvu, vladi…

– To bi moglo ličiti na pritisak poput akciza, stand-by aranžmana, Međunarodnog monetarnog fonda i raznih pritisaka pod kojima smo mi ponovo morali prihvatiti rješenja međunarodne zajednice. Ako se i usvoji Izborni zakon, to ne znači da će se implementirati izborni rezultati, jer ovdje o tome odlučuju političke partije, a ne institucije – jasan je bio Bogićević.

Upitan jesu li, kao što to tvrde iz Američkog kongresa, Milorad Dodik (SNSD) i Dragan Čović (HDZ BiH) najveća prijetnja stabilnosti i napretku BiH, Bogićević je odgovorio kako ne dijeli takvo mišljenje.

– Prvo, Čović i Dodik su eksponenti onih koji se pitaju. Postoje instrumenti utvrđeni Dejtonskim i Bonskim ovlastima da oni mogu otići za 24 sata ukoliko ne poštuju Dejtonski mirovni sporazum koji predstavlja zakletvu kod preuzimanja funkcije u parlamentu, predsjedništvu i vladi – istakao je Bogićević.

I Amerikanci, i Rusi i Turci, tvrdi, znaju da je BiH slaba evropska tačka – pa zašto malo tu ne potkopavati kad je već prazan prostor.

– Mi plaćamo cijenu, mi smo ipak najodgovorniji, mi se koljemo i ubijamo, nisu nas stranci ubijali. Oni jesu pomagali, ali treba reći da je vrijeme da mi preuzimamo odgovornost za sebe – na sebe, kako god to sporo išlo. Ali siguran sam da samo to može dati trajnije rješenje. Naravno, ne smije se zaustaviti put ka EU – dodao je Bogićević.

Naglašava kako je svako ko je pozvan – dobrodošao u BiH, te da svako može doći, ali da prije toga pokuca na vrata.

– Svako može držati govor, pa i predsjednik Turske, ako to neće narušiti naše odnose sa EU, gdje su mu dvije države zabranile dolazak – Njemačka i Austrija. E sada, pošto je predsjednik Turske prijatelj sa predsjednikom Rusije, ja kao sljedeći korak vidim da Putin drži govor ovdje u Sarajevu, ne na poziv Banjaluke i Predsjedništva, već na poziv gospodina Erdogana – zaključio je Bogićević.

 

 

(Vijesti.ba)