Home Novosti Borba za arhivsku građu Haškog tribunala: Gdje će završiti dokumentacija tajnih službi

Borba za arhivsku građu Haškog tribunala: Gdje će završiti dokumentacija tajnih službi

Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina smatraju da im pripada dio haškog arhiva. Riječ je o hiljadama dokumenata tajnih službi Srbije, Hrvatske i BiH, vojnih naredbi pod oznakom tajnosti, tajnih političkih odluka.

Osim toga, u arhivi su i odluke Haškog suda čiji sadržaj daje vrlo jasnu sliku svih ratnih i političkih zbivanja na prostorima bivše Jugoslavije.

U svađu oko haške arhive umiješala se intenzivno i Banja Luka koja ne vjeruje Sarajevu. Kako 2008, tako se i danas vode polemike oko toga kome treba pripasti dragocjena arhiva Haškog tribunala, koja sadrži 10 miliona stranica dokumenata, 30 hiljada sati videomaterijala i oko 13.000 raznih predmeta. Sve to prikupljeno je u protekle 24 godine rada Haškog tribunala.

Prilikom prve posjete glavnog haškog tužioca Sergea Brammertza našoj zemlji početkom 2008. godine, tadašnji članovi Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i Željko Komšić smatrali su da arhiv treba pripasti BiH, dok je Nebojša Radmanović bio protiv.

U međuvremenu, “obje” strane su se složile da arhiva treba završiti u BiH, ali su različiti pogledi – jedni traže da to bude u Banjoj Luci, a drugi smatraju da je Sarajevo kao glavni grad najpodobniji da bude centar.

-Republika Srpska neće dozvoliti da arhiva Haškog tribunala završi u Sarajevu jer ona krije istinu o ratnim dešavanjima u BiH – kaže Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

On je podsjetio da se Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica bori da bude uspostavljen informaciono-dokumentacioni centar u Banjoj Luci, ali je iz Haškog tribunala obaviješten da se još neće rješavati konačni status haške arhive. Prema njegovim riječima, Haški tribunal u svojim arhivama krije mnogo dokumenata koji govore o tome šta se zaista dešavalo na ovim prostorima devedesetih godina prošlog stoljeća.

Profesor emeritus na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci i savjetnik Milorada Dodika u vrijeme kada je bio predsjednik RS-a Nenad Kecmanović rekao je da će, prema zvaničnim informacijama Haškog tribunala, koje su prošle nezapaženo u medijima, haški arhiv biti povjeren Sarajevu.

Advokat ratnog zločinca Radovana Karadžića Miodrag Stojanović izjavio je da nema informaciju da će arhiva Haškog tribunala biti predata Sarajevu, ali da bi takav potez ovog suda bio veoma loš i neprihvatljiv.

U augustu prošle godine Kojić je najavio da će u Banjoj Luci do kraja 2019. godine biti otvoren Informativni centar sa ratnom arhivom, a kako bi svi građani koji žele da pronađu informacije o proteklom ratu na području BiH, mogli da se na jednom mjestu informišu.

-Iako je Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS-a, prilikom realizovanja te ideje namjeravao da uspostavi saradnju i sa Haškim tribunalom i da se dobiju dokumenta sa suđenja, a koja nemaju oznaku tajnosti, do saradnje nije došlo uz sve napore iz Republike Srpske – kazao je tada Kojić.

Dodao je i da su već imali četiri urgencije prema Haškom tribunalu da im dostave dokumentaciju, te ističe “da je u čitavoj priči veoma loše od strane Tribunala što je odmah ustupio dokumentaciju Sarajevu, kad su je tražili za otvaranje svog informacionog centra koji je otvoren 2018. godine, dok za Banju Luku očigledno važe drugi aršini”.

Administracija Grada Sarajeva je još 2008. godine inicirala aktivnosti kako bi po okončanju rada preuzela i institucionalno zbrinula kompletan arhiv Tribunala.

-Vijeće sigurnosti UN-a je u svom Izvještaju iz 2008. godine, a kasnije i Rezolucijom iz 2010. godine utvrdilo dinamiku prestanka rada Haškog tribunala i osnovalo njegovog pravnog sljednika Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove koji je formalno počeo sa radom 1. januara 2018. godine. U navedenim dokumentima Vijeća sigurnosti raspravilo se i pitanje dalje sudbine i fizičkog smještaja cjelokupnog arhiva Tribunala, te je odlučeno da on u svojoj fizičkoj formi ostaje vlasništvo UN-a, te time i pod njegovim skrbništvom. Međutim, Vijeće sigurnosti je zatražilo od Tribunala, a kasnije i Mehanizma da sa zemljama bivše Jugoslavije uspostavi odgovarajuću saradnju u pogledu osnivanja informativnih centara putem kojih će sva javnosti imati direktan i siguran elektronski pristup svim javno dostupnim spisima i arhivi Tribunala kao i Mehanizma. S tim u vezi, Tribunal je inicirao saradnju sa prevashodno glavnim gradovima bivše Jugoslavije u pogledu uspostave ovih centara – pojasnio je gradonačelnik Grada Sarajeva Abdulah Skaka.

Memorandumom o razumijevanju između krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Grada Sarajeva za razvoj Informativnog centra u Sarajevu od 29. novembra 2016. godine Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Grad Sarajevo su regulisali pitanja uspostave, sjedišta i mandata budućeg Informativnog centra o MKSJ u Sarajevu.

Memorandumom je definisano da u djelokrug rada Centra, pored pružanja uvida u elektronski arhiv Tribunala svim zainteresovanim subjektima, spada i obavljanje poslove informisanja javnosti o pitanjima ratnih zločina, edukacije iz oblasti međunarodnog humanitarnog i krivičnog prava kao i privređivanja izložbenih postavki koje imaju za cilj da prikažu rad i nasljeđe Tribunala, a čime se doprinosi procesu tranzicione pravde i jačanju vladavine prava u BiH i regiji.

Informativni centar o MKSJ Sarajevo je zvanično počeo sa radom 23. maja 2018. godine i riječ je o prvom centru ove vrste u regiji.

Bivši sudija MKSJ-a Fausto Pocar kazao je tada da je otvaranje Centra bila njegova ideja kako bi svi dokumenti Međunarodnog krivičnog suda bili dostupni zainteresovanim građanima.

-Ovo je vaš centar. Naslijeđe MKSJ-a je u vašim rukama – poručio je.

Dio službene arhive bivšeg MKSJ stigao je iz Haga u Informativni centar o MKSJ smješten u sarajevskoj Vijećnici 30. septembra prošle godine.

Riječ je o svim ovjerenim dvojezičnim presudama koje je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) izrekao za 24 godine svog rada kao i značajan dio bibliotekarskog fonda Tribunala koja se, između ostalog, sastoji od vrijednih naslova; knjiga, stručnih publikacija, zbornika radova, anala, kao i kompletne outreach kolekcije pisanih i videomaterijala koje je stvarao Tribunal.

Haška arhiva u digitalnoj formi iznosi čak hiljadu milijardi gigabajta, te oko 20 miliona stranica teksta.

Borba za arhivsku građu Haškog tribunala koja svjedoči o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, odnosno agresiji Srbije na Hrvatsku i BiH, počela je prije 12 godina, kada su sve države na ovim prostorima uputili zahtjeve da se dostavi baš njima.

Odlukom Vijeća sigurnosti UN-a, arhiva Tribunala ostaje u Hagu, u nadležnosti Mehanizma za međunarodne krivične sudove. MKSJ je u, skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti 1966 iz 2010. godine, pokrenuo inicijativu za uspostavljanje informativnih centara MKSJ-a u regionu koji bi trebali imati neprocjenjivu ulogu u čuvanju naslijeđa Međunarodnog suda stavljanjem javne dokumentacije i arhive ovog suda na uvid građanima širom Balkana.

Informativni centar Sarajevo ima direktan i siguran pristup svim javnim spisima i arhivskom materijalu MKSJ-a, koji se nalazi u njegovim online bazama podataka. Cjelokupni arhiv Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ostaje u nadležnosti Mehanizma za međunarodne krivične sudove, ali će pristup tom arhivu biti omogućen online.

Izvor: Faktor

Previous articleANTIFAŠISTI RASPALILI PO DODIKOVOM NAČELNIKU SREBRENICE: “Kada prvi čovjek Općine, u kojoj se dogodio najstrašniji zločin u Europi od svršetka Drugog svjetskog rata, brani one…“
Next articleBURSAĆ PONOVO U SRŽ: “Evo šta bi Stanivuković morao biti da pobijedi Dodika”
Portal zaSrebrenicu.ba je nazavisno-informativni koji ima za cilj promociju Srebrenice i dešavanja na području opštine.