Čuvajmo Srebrenicu

DEUTSCHE WELLE ANALIZIRA: Bosna i Hercegovina – ničija zemlja; Dodikov trojanski konj ili DRŽAVNI UDAR!?

Dio Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske oboren je na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Nakon te odluke, politički predstavnici iz ovog entiteta u insititucijama BiH obustavljaju rad u odlučivanju na državnom nivou

“Zemljište i svi objekti pripadaju entitetima. Ustavni sud BiH je političko tijelo i nije mjesto pravde već mjesto špekulacije. I naravno da to neće biti provedeno. I naravno da mi to nećemo knjižiti i naravno da mi nećemo prihvatiti takve neustavne odluke”, rekao je član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik (SNSD) odmah nakon odluke Ustavnog suda BiH, prošle sedmice, kojom je osporen dio Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS.

Blokada

Ustavni sud BiH je odlučivao po zahtjevu sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti člana 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske kojim je propisano “da predmetno poljoprivredno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske”. Sud je utvrdio da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.

U Republici Srpskoj ne misle tako. Ovakva odluka viđena je kao jedna od najopasnijih za urušavanje RS u posljednjih nekoliko godina. Zbogo toga se u RS ujedinila vlast i opozicija i donijela odluku da predstavnici RS u institucijama BiH obustave rad u odlučivanju o svim pitanjima iz državne nadležnosti, sve dok se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu BiH.

“Dogovorili smo da se neće odlučivati na bilo kojem pitanju u institucijama BiH i od toga nećemo odustati. U ponedjeljak ćemo imati sjednicu Narodne skupštine i donijeti nekoliko odluka. Smatramo da trebaju izaći sudije Ustavnog suda, ako ne izađu, NSRS će donijeti odluku da ih povlači iz Ustavnog suda. Ili ćemo se ponovo dogovoriti ili od ove zemlje nema ništa”, rekao je Dodik nakon sastanka sa predstavnici svih političkih partija.

Čija je zemlja

Jedan od sedmorice apelanata, Mihnet Okić kaže da je ovo očekivana reakcija iz RS, gdje se godinama ne poštuju odluke sudova. „To je nastavak njihovih aktivnosti. To ne vodi ničemu. Neko treba da snosi odgovornost za takvo ponašanje. Treba poštovati institucije i državu u kojoj živimo. Država je titular i to je Ustavni sud rekao. Vlasništvo zemljišta je prvo na državi pa onda dalje odlukama na nižim nivoima“, kaže Okić.

A čija je zapravo zemlja? Ni pravnici ne mogu da se dogovore unutar BiH o ovom pitanju. Suština je da i jedni i drugi imaju uporište u svojim stavovima, samo je pitanje kako će se ona tumačiti.

Odlukom Ustavnog suda iz 2012. godine definisano je, doduše uopšteno, ne za pojedinačne slučajeve, kome pripada državna imovina. Toj odluci prethodio je Zakon o statusu državne imovne u RS, koja je bila pod zabranom raspolaganja. Ustavni sud je tada donio odluku da država ima isključivu nadženost da regulišu ovo pitanje. Međutim, pravno uporište je Ustavni sud tada našao u Ustavu u kojem se navodi da BiH ima pravni kontinuitet, što u praksi znači da nastavlja da uživa prava iz bivše Republike BiH, prije raspada Jugoslavije.

Osam godina u ćorsokaku

Isto tako Ustavni sud je zaključio, s obzirom na složenost današnje BiH, da se mora omogućiti i entitetima da imaju svoje obaveze u ovom pogledu. Problem je što Parlament BiH do danas nije donio zakon koji bi definisao pitanje državne imovine.

“Odluke najviših sudova se moraju poštovati. Ovo što je napisano 2012. godine, svidjelo se to nekom ili ne, mora se poštovati. BiH je titular i raspolaže sa kompletnom imovinom, uključujući i javno dobro odnosno zemljište, šume, more…“, kaže pravni stručnjak, Nedim Ademović.

S druge strane, profesor Ustavnog prava iz Banjaluke, Mile Dmičić kaže da je odluka Ustavnog suda motivisana politikom i u kontekstu je centralizacije BiH. Materija je kaže u nadležnosti RS koja je utvrdila da RS utvrđuje zaštitu svih oblika svojine, razvoja poljoprivrede i sela. Taj Ustav je kaže Dmičić, verifikovala Venecijanska komisija.

Trojanski konj ili državni udar

„Oduzimanje nadležnosti RS-a ima za direktnu posljedicu da se značajan dio poljoprivrednog zemljišta prenosi na odlučivanje Bosne i Hercegovine, čime se želi osnažiti inicijativa za formiranje ministarstva poljoprivrede na državnom nivou“, kaže Dmičić navodeći da bi ovo poremetilo niz radnji koje se odnose na svojinske i obligacione odnose u domenu razvoja poljoprivrede i sela u RS.

Istovremeno, ne stišavaju se ni reakcije iz Federacije BiH na najavu povlačenja srpskih predstavnika u institucijama BiH. Demokratska fronta saopštila je da je potez SNSD-a državni udar ali da „blefovi Milorada Dodika nikoga neće zaplašiti“. Odluke Ustavnog suda moraju se poštovati, poručuju iz ove stranke. „Nakon ovakvog poteza valjda je postalo jasno i evropskim i svjetskim akterima da je na sceni neka vrsta “puzajućeg državnog udara” i da je ovaj put više nego očigledno da Milorad Dodik Bosnu i Hercegovinu ne vidi kao stabilnu državu”, saopšteno je iz DF-a.

Stranci, standardno mlake reakcije

Reagovali su i međunarodni predstavnici u BiH, doduše samo deklarativno, što je već postala praksa. Iz američke Ambasade u BiH saopšteno je da poštovanje ustavnog poretka i ustavnih obaveza nije diskreciono pravo već obaveza u bilo kojoj zemlji u Evropi.

”Ustavni sud BiH je konačni autoritet koji određuje šta Ustav BiH propisuje a šta ne propisuje. Pozivamo sve strane da poštuju odluke Ustavnog suda BiH a izabrane i imenovane zvaničnike da izvršavaju svoje ustavne dužnosti”, navodi se u saopštenju.

Narodna skupština RS je prošle godine usvojila Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim je definisano da je državno poljoprivredno zemljište svojina Republike Srpske, nakon čega je pokrenuta apelacija sedam delageta u Vijeću naroda RS. Ustavni sud BiH je prije nekoliko dana osporio dio u zakonu u kojem se navodi da poljoprivredno zemljište koje je javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske.

(SB / DW)

Loading..