Čuvajmo Srebrenicu

DEUTSCHE WELLE ANALIZIRA: “Dodik kontra Wigemarka, Mektić je siguran da vojska može pomoći…”

U Predsjedništvu Bosne i Hercegovine nema konsenzusa oko raspoređivanja vojske na istočnu granicu kako bi se spriječile nelegalne migracije, a time i ublažila migrantska kriza koja najviše pogađa Unsko-sanski kanton u Federaciji BiH

Prema navodima medija, državna granica je najpropusnija oko Bijeljine i Zvornika. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić zato je predložio razmještaj vojnih, policijskih, izviđačkih i drugih jedinica Oružanih snaga (OS) BiH na granicu sa Srbijom i Crnom Gorom radi podrške Graničnoj policiji BiH.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik nije imao razumijevanja za ovu inicijativu. „OS BiH nemaju tu nadležnost, a ja kao srpski član Predsjedništva ne dopuštam da se vojska raspoređuje na granicu sa Srbijom. Ja sam prije godinu tražio takvu mjeru. Nije podržana i ja sam se pomirio s tim”, izjavio je Dodik.

Predsjedništvo BiH na svojoj sjednici u utorak nije donijelo nijednu odluku koja bi pomogla rješavanju migrantske krize. Zbog neefikasnosti ove institucije dovodi se u pitanje i finansijska podrška Evropske unije (EU)koja priprema paket od 13 miliona eura za rješavanje pitanja migracija u BiH.

“Možda treba slijediti primjer Srbije, koja je raspoređivanjem migrantskih centara po cijeloj zemlji prilično efikasno uredila ovu problematiku”, kazao je šef Delegacije EU za BiH Lars Gunnar Wigemark prilikom nedavne posjete Unsko-sanskom kantonu. Međutim, ideji o razmještaju migrantskih centara na području cijele države protivi se Republika Srpska. „Nije dobro da Evropa sada nama šalje novac da mi pravimo centre. Taj novac nas ne interesuje, neka ga povuku i prave centre u Evropi, oni imaju kapacitet da taj problem rješavaju, mi nemamo. Ti ljudi nisu ni došli da ostanu ovdje, nego su samo u tranzitu. Mi činimo sve da nemaju dodatne probleme prilikom prolaska kroz RS i pomažemo koliko možemo“, rekao je Dodik.

Mektić: Vojska može pomoći

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić, međutim, vjeruje da bi Oružane snage (OS) BiH trebale pomoći državnoj Graničnoj službi u sprečavanju nelegalnih migracija. „Da bi se angažovala vojska, potrebna je odluka Predsjedništva BiH, ali u Predsjedništvu za to nema konsenzusa. Ja ne vidim problem u angažmanu vojske koja bi u ovom slučaju bila pridodata i podređena Graničnoj službi BiH, nenaoružana i raspoređena isključivo u svrhu zaštite granice od ilegalnih migranata“, kaže Mektić za Deutsche Welle. On tvrdi da upotreba OS na istočnoj granici BiH ne bi komplicirala odnose sa susjednim državama. „I Srbija koristi sve svoje kapacitete, pa i vojne, da zaštiti sopstvene granice“, kaže Mektić.

Kada ilegalno pređu državnu granicu između Srbije i BiH, migranti se preko teritorije entiteta Republike Srpske (RS) nesmetano kreću prema Republici Hrvatskoj, odnosno Evropskoj uniji (EU). Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kaže da vlasti u RS-u propuštaju migrante „zato što se politika direktno umiješala u ovaj problem“. „Postoji politički stav RS-a da oni te migrante ne žele ni na koji način u RS-u i kada se migranti tamo pojave usmjeravaju ih prema Federaciji BiH. To je čisto političko pitanje, jedna politička manipulacija“, kaže Mektić.

Kozar: Granična policija kriva za poroznost granice

Vojnopolitički analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar smatra da Bosni i Hercegovini ni Srbija ni Hrvatska nisu baš od pomoći u rješavanju migrantske krize. „Da vlasti RS-a propuštaju migrante kako bi se rasteretila Srbija, to je za sada samo indicija. Ja zapravo ne znam koja od susjedne dvije države više odmaže BiH u vezi migranata – Srbija koja ih liferuje u BiH ili Hrvatska koja u BiH vraća i one migrante koji u nju nisu ušli iz BiH”, kaže Đuro Kozar.

On smatra da zahtjev za upotrebom OS BiH u kontroli državnih granica nema zakonske osnove. „Incijativa da se OS BiH upute na granicu kako bi sprečavale nelegalan ulazak migranata u BiH nije utemeljena, budući da naša vojska nema zakonske ovlasti da hapsi i privodi migrante, ili bilo koga drugog ko bi nezakonito pokušavao ući u BiH. OS BiH ne mogu ni da zaprečavaju pojas oko granice”, kaže Kozar za Deutsche Welle.

Za Razliku od BiH, Srbija i Hrvatska mogu koristiti vojske za osiguranje granice i one to i čine, ističe Kozar, pojašnjavajući da su nadležnosti OS BiH nešto drugačije. „To su vojnostručna obuka, sudjelovanje u mirovnim misijama u svijetu, humano deminiranje i pomaganje stanovništvu u slučaju elementarnih nepogoda. Više od toga se OS BiH u vrijeme mira ne može narediti”, kaže naš sagovornik.

Ako se žele spriječiti ili barem ublažiti nelegalne migracije, treba ispitati rad Granične policije, smatra Kozar. „Rekao bih da je Granična policija glavni krivac za poroznost naše granice i da se mnogo ranije morala pripremiti za ovu krizu, prvenstveno povećanjem broja graničnih policajaca“, kaže Đuro Kozar.

Hrvatska podiže metalnu ogradu na granici

I dok političari u BiH raspravljaju o mogućnostima pojačanog nadzora istočne granice, Unskosanski kanton na krajnjem zapadu BiH koji graniči sa Hrvatskom, odnosno EU, suočava se sa sve težom migrantskom krizom. Nakon nedavih masovnih tuča migranata i pogoršane sigurnosne situacije, vlasti su odlučile uvesti „kućni red“ kojim se regulira kretanje migranata na ovom području.

Istovremeno, Hrvatska postavlja metalnu ogradu na granici prema BiH, tačnije na Graničnom prijelazu Maljevac kod Velike Kladuše. Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović ističe da policija i na taj način jača svoje kapacitete kako bi se što efikasnije borila protiv ilegalnih migracija.

(DW)

Loading..