Čuvajmo Srebrenicu

DW: Povratnici u Bratunac žele pokrenuti turizam i pogone za preradu voća

Poduzetni povratnici u Bratuncu, koji su se u ovaj grad vratili prije više od desetak godina, ne žele živjeti od humanitarne pomoći, već od svog rada.

 

 

Misija OSCE-a u BiH podržala je njihovu inicijativu, piše Deutsche Welle.

“Naša imena nisu bitna, bitno je to da smo mi povratnici, da smo neformalna grupa, bitno je da imamo projekte i da imamo ciljeve. Tu smo već 15-ak godina, živimo u Bratuncu i na sve moguće načine pokušavamo da nam humanitarna pomoć ne bude temelj egzistencije. Osjećamo da mnogo više možemo doprinijeti sebi i sredini u kojoj živimo i da imamo šta ponuditi”, kaže u ime te neformalne grupa građana Muhamed Suljić.

Njihovi projekti, kako još ističe Suljić, baziraju se na strateškim privrednim granama koje su osnova razvoja opštine Bratunac, a to su poljoprivreda i turizam. Mi to, dodaje on, ozbiljno radimo i ovih dana pristupamo izradi studije izvodljivosti, a našim projektima planiramo ostvariti otvaranje 64 stalna i 21 sezonsko radno mjesto.

Šira regija Srebrenice posljednjih godina je postala poznata po uzgoju malina u čemu prednjače posebno malinari iz Općine Bratunac, koji su među najvećim proizvođačima u regiji.

Ovdje, ne samo da se uzgaja najviše malina, već su one zbog čiste vode, kao i zraka, najkvalitetnije, tvrde malinari. No, kapaciteta za preradu jagodičastog voća u ovom kraju gotovo da i nema zbog čega se njihovi proizvodi uglavnom prodaju nakupcima i to po jako niskim cijenama.

 

Cilj je otvaranje pogona za preradu voća i mlijeka

“Mi se sa tim stanjem stvari ne slažemo i smatramo da bi smo preradom jednog dijela tog voća i stvaranjem finalnog proizvoda imali mnogo veću korist. Mislim prvenstveno na proizvođače, kooperante i na kraju cjelokupnu društvenu zajednicu. Smatramo da bi samo u naša tri projekta iz poljoprivrede i voćarstva u prvom krugu imali oko 400 kooperanata. Konkretno, to su pogon za preradu jagodičastog voća, pogon za preradu jabučastog voća i pogon za preradu mlijeka, koji bi davali finalne, brendirane proizvode”, naglašava Suljić.

Iz oblasti turizma jedan projekat je kamp i bungalovi sa pratećim sadržajima na obali Drine a drugi bi bio uzvodno od Bratunca sa manjim ugostiteljskim objektom, u vidu centra za sportive na vodi, kao polazna tačka za ribolov, rafnig i vožnju kajaka, a koji nije mnogo udaljen od kampa u kome bi gosti bili smješteni”, rekao je još Muhamed Suljić.

 

Pojedinci su se odvikli od rada i privikli na humanitarnu pomoć

U poratnom vremenu su pojedinci, porodice i udruženja dobivali humanitarnu pomoć. Neki od njih su se odvikli od rada, misleći da će tako stalno biti. Međutim, taj proces je završen, sada se mora živjeti od sopstvenog rada, ističe načelnik Općine Bratunac Nedjeljko Mlađenović.

“Ova inicijativa je dobra i treba je podržati ali u rješavanje problema koje ona inicira moraju se uključiti svi nivoi vlasti države i entiteta, pa i neki međunarodni fondovi i organizacije. Tako bi se možda mogli riješiti problemi ljudi koji su ovo inicirali”, kaže Mlađenović.

On smatra i da će Bratunac, kao najveći proizvođač malina u BiH, izgradnjom sistema za navodnjavanje koji bi uskoro trebao biti završen, formiranjem vlastitog rasadnika i izgradnjom protivgradne zaštite, biti jedina opština koja će ispuniti sve uslove za nove investicije.

Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i intergracije u Bosni i Hercegovini također je učestvovala na ovom sastanku, baš kao i Emir Hujdurović, predstavnik Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak u Vladi Tuzlanskog kantona.

“Pozitivno sam iznenađen ovom inicijativom neformalne grupe građana koja je uspjela da se izdigne iznad svih dešavanja na ovom prostoru i smjelo zakorači u inicijativu pokretanja privatnog biznisa. Njima je sad najpotrebnija ekonomska podrška i mi ćemo podržati njihove prijedloge”, rekao je Hujdurović.

 

 

(Radio Sarajevo)

Loading..