Čuvajmo Srebrenicu

FANTASTIČNA PORUKA MIRE LAZOVIĆA: U Briselu se ne brani samo građanska BiH, već i Evropa od HNS-a

Danas se u Briselu ne brane samo interesi BiH, nego i interesi Evrope. Mislim da se može naći dovoljan broj evropskih parlamentaraca koji su svjesni da izmjene Izbornog zakona koje zagovaraju Andrej Plenković i Dragan Čović direktno urušavaju evropske principe i standarde. To se mora otvoreno reći i odbiti, poručio je u razgovoru za Vijesti.ba potpredsjednik SDP-a BiH Miro Lazović.

Razgovarala: Nevena Ćosić

– Ljevica je predvodnik razgovora o formiranju vlasti u najmanje tri kantona. Kako vidite ove aktuvnosti i njihovu perspektivu? Ima li prostora za bojazan da skupštinske većine neće biti stabilne, budući da u njima učestvuje više stranaka?

LAZOVIĆ: Politička scena u BiH nakon izbora dosta je heterogena. Na različitim nivoima različite stranke osvojile su najveći broj glasova. U jednom broju kantona, najveći broj glasova osvojile su u zbiru stranke građanske orijentacije. To je u KS, TK i USK, gdje te stranke pokušavaju formirati vlast. Mislim da je to u redu. S druge strane, ukupna politička situacija u BiH je dosta složena, što stranke građanske orijentacije stavlja u poseban položaj, dosta težak i problematičan, jer će očito na višim nivoima vlast biti formirana od stranaka sa nacionalnim predznakom.

No, ne mora značiti da stranke građanske orijentacije treba da odustanu do puta kojim su krenule, a to je da u KS, TK i USK pokušaju napraviti vlast. To ne bi trebalo da smeta ni SDA-u ni drugima. Neka se pokuša sa različitim ideološkim konstituisanjem vlasti građanima ponuditi jedna druga alternativa.

U svakom slučaju, očekujem da će biti mnogo problema oko konstituisanja vlasti, taj proces neće lako ići, tim prije što se suočavamo sa već najavljenim opstrukcijama oko formiranja federalne vlasti i posebnih zahtjeva koji dolaze od HNS-a.

– Iz SDA kažu da će naredne sedmice ući u pregovore sa SDP-om i DF-om o formiranju vlasti na višim nivoima. Imaju li eventualne koalicije građanskih i stranaka sa nacionalnim predznakom budućnost, imajući u vidu ideološku raziliku koju pominjete?

LAZOVIĆ: Mislim da traba razgovarati sa svim političkim strankama koje su relevantne. SDA je sigurno najjača politička partija sa najvećom podrškom građana BiH. O tome se treba i mora voditi računa. Potrebno je i razgovarati sa SDA, posebno kada je u pitanju formiranje državnog nivoa vlasti. Da li će se uspjeti napraviti dogovor SDA, SDP-a i DF-a, nisam baš siguran da ta vlast može biti konstituisana po vertikali – od države do kantona, tim prije što su građanske stranke krenule u realizaciju vlasti na kantonalnim nivoima.

Kada je u pitanju državna vlast, biću potpuno slobodan i otvoreno reći da bi građanske stranke koje prave čvrsti blok trebalo da prije svega vode računa o interesima države. U procjeni da tandem Dodik – Čović mogu vući procese koji će ići kontra interesima države, onda odgovornost prema državi BiH nalaže da građanski blok, SDP, DF, Naša stranka i SBB, budu odgovorni prema tim procesima na način da preuzmu odgovornost i uđu u vlast na nivou države zajedno sa SDA, ali na jasnim principima koji će biti okrenuti interesima države. Tu ne mislim samo na EU integracije, već i na unutrašnje destabilizirajuće procese koji mogu biti inicirani od strane Čoviča i Dodika, poput izmjene Izbornog zakona BiH ili neke secesionističke politike koje se mogu pojaviti u budućem vremenu od strane RS.

– CIK BiH treba da donese podzakonski akt na osnovu kojeg će biti moguće formirati Dom naroda FBiH. Kako tumačite aktivnosti koje ova institucija preduzima u postizbornom periodu? Najviše polemike vodi se o tome da li će se prilikom implementacije rezultata izbora koriste podaci popisa stanovništva iz 1991. ili 2013. godine, te da će se izbor delegata u Parlamentu FBiH vršiti onako kako je to propisano Ustavom FBiH, odnosno da će u federalnom Domu naroda Parlamenta FBiH biti najmanje po jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu tog kantona, tzv Princip 1-1-1.

LAZOVIĆ: CIK BiH davno je izgubila svoj autoritet i podlegla je političkim pritiscima koje pojedine političke stranke, kroz njihove članove, imaju na ovu instituciju. CIK BiH se ne bi smio stavljati iznad Ustava FBiH i ustavnih odredbi. U tom kontekstu, ona bi morala donijeti odluku da je popis iz 1991. godine relevantan i da se po tom popisu treba da popunjava Dom naroda u federalnom Parlamentu, tim prije što su i Venecijanska komisija, pa i OHR na tom principu.

– Iz HDZ-a BiH jasno poručuju – bez izmjena Izbornog zakona nema formiranja vlasti.

LAZOVIĆ: Čović i HNS žele izmjene Izbornog zakona na način na koji su to oni zacrtali. Bez obzira na to što Čović konstantno ponavlja da su on lično, kao i HNS, okrenuti evropskim principima i standardima, u praksi se ponašaju drugačije. Pritisak koji se konstantno vrši, a ovih dana pojačava u Briselu zahvaljujući zvaničnicima Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović i Andreju Plankoviću, ima za rezultat da se udovolji željama HDZ-a, odnosno Čovića.

Probosanske stranke upravo bi morale biti jedinstvene, a čini mi se da su to do sada više puta pokazale, no to se sada mora reflektovati i kroz institucije vlasti. Potreban je jasan otpor retrogradnoj politici Dragana Čovića kada je u pitanju Izborni zakon, koji u suštini može voditi etničkoj izbornoj jedinici, odnosno trećem entitetu.

U Briselu se danas ne brani samo građanska BiH, odnosno principi i ljudska prava, već se brani i Evropa od HNS-a, odnosno brane se evropski principi sa jasnom naznakom da ne može proći ono što zagovara HNS, jer bi to bilo urušavanje evropskih principa kada su u pitanju ljudska prava, pogotvo prava svakog čovjeka da može biti biran i da može birati, što sada nije slučaj po Ustavu BiH, a pogotovo ne bi bio slučaj ukoliko bi se Izborni zakon izmijenio na način koji zagovara Čović.

Mislim da bi to konačno vodilo stavljanju etničkih traka na ljude u BiH, što je proces koji je poražen ‘40-ih godina. Evropa o tome treba voditi računa.

– Pominjete predsjedniku i premijera Hrvatske. Kako posmatrate činjenicu da aktivno lobiraju za izmjene Izbornog zakona BiH, iako je to unutrađnja stvar jedne države?

LAZOVIĆ: Agresivnost sa kojom je Plenković krenuo u lobiranje u Briselu zaista vodi direktnom miješanju u unutrašne stvari BiH. Nažalost, BiH je u podređenom položaju kada su u pitanju institucije Evropskog parlamenta, jer nemamo svoje predstavnike tamo. To znači da će BiH morati animirati svoje prijatelje u Evropskom parlamentu, te razgovarati sa njima na način da oni brane interese BiH.

Ponavljam, danas se u Briselu ne brane samo interesi BiH, nego i interesi Evrope. Mislim da se može naći dovoljan broj evropskih parlamentaraca koji su svjesni da izmjene Izbornog zakona koje zagovaraju Plenković i Čović direktno urušavaju evropske principe i standarde. To se mora otvoreno reći i odbiti.

– Čović kaže da će se vrlo brzo iz Brisela čuti da nema BiH bez jednakopravnog hrvatskog naroda.

LAZOVIĆ: Njegova izjava je potpuno normalna. Ne treba se reći iz Brisela. Kazaću i ja kao i svaki iskreni Bosanac i Hercegovac da Hrvati treba da budu potpuno ravnopravan narod sa drugim narodima u BiH. No, ne može se prihvatiti HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona koji faktički razjedinjuje bosanske Hrvate. Tim zakonom bili bi favorizovani Hrvati iz zapadne Hercegovine, koji su u manjini u odnosu na broj Hrvata koji žive u drugim dijelovima BiH.

Čović ne vodi računa o tim Hrvatima, već samo o HDZ-u i svojim ambicijama na način da član Predsjedništva BiH i drugi nivoi vlasti budu uglavnom konstituisani od predstavnika Hrvata iz zapadne Hercegovine. To je retorgradni proces i to ne može proći. Hrvatski narod treba da bude potpuno ravnopravan sa drugim narodima u BiH – Srbima, Bošnjacima, kao i iz reda ostalih.

Prioritet je da se probosanski blok zalaže za izmjene Izbornog zakona na način da se konačno implementira presuda “Sejdić – Finci” . Kada se ona primijeni, onda se ruše sve retrograde politike koje zagovara Čović.

– Ustavni sud BiH će krajem mjeseca odlučiti po apelaciji Borjane Krišto. Šta očekujete?

LAZOVIĆ: Ustavni sud BiH mora voditi računa o tome da njegove odluke treba da vode integraciji bh. društva i države. U tom kontekstu, svaki izabrani poslanik u nekom kantonu koji pripada određenom narodu, ukoliko je izabran, treba da ima mogućnost da bude biran i u Dom naroda FBiH. Očekujem da će Ustavni sud BiH voditi računa o interesima države, a ne o interesima jedne stranke.

(Vijesti.ba / ZASREBRENICU.ba)