Čuvajmo Srebrenicu

Gorka sudbina žena u BiH: Silovane i zlostavljane, a danas nemaju ni naknadu, ni rehabilitaciju, ni isplatu, ni garanciju…

BiH je obavezna, prema međunarodnom i domaćem pravu, osigurati preživjelima pravo na pravnu pomoć i naknadu, a to pravo nije ostvareno i oni pate od tjelesnih i psihičkih zdravstvenih problema, siromaštva, zanemarivanja i stigmatizacije

 

 

Više od dvadeset intelektualaca i predstavnika civilnog društva iz Bosne i Hercegovine i svijeta uputili su ove sedmice otvoreno pismo visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku u kojem traže da se on aktivnije uključi u rješavanje pitanja ostvarivanja prava na reparaciju za preživjele žrtve seksualnog nasilja u ratu.

Piše: Hana Imamović

U pismu dostavljenom Feni naveli su da reparacije mogu imati različite oblike, uključujući naknadu, kompenzaciju, rehabilitaciju, isplatu i garanciju neponavljanja te da bi također trebale imati za cilj osnaživanje i promjenu života žena i muškaraca koji su preživjeli višestruke oblike seksualnog nasilja.

BiH je obavezna, kako su napomenuli, prema međunarodnom i domaćem pravu, osigurati preživjelima pravo na pravnu pomoć i naknadu, a to pravo nije ostvareno i oni pate od tjelesnih i psihičkih zdravstvenih problema, siromaštva, zanemarivanja i stigmatizacije.

Mišljenja su da Ured visokog predstavnika (OHR) može poslužiti kao strateški zagovornik sveobuhvatnih, rodno-osjetljivih reparacija za žrtve seksualnog nasilja, izražavajući uvjerenje da ima i odgovornost i ovlaštenje da olakša saradnju među bh. vlastima. Pozvali su OHR da bh. vlasti pozove na usvajanje nacrta programa za žrtve ratnog silovanja, seksualnog zlostavljanja i torture i njihovih porodica, kao i nacrt strategije tranzicijske pravde.

Nezavisna istraživačica Katarina Lucas koja je i shvatila potrebu za ovakvom urgencijom kazala je Feni da oni koji su preživjeli seksualno nasilje nemaju pristup naknadi, a postojeći mehanizmi za traženje naknada kao civilne žrtve rata na entitetskom nivou su neujednačeni i diskriminirajući.

– U pismo se od OHR-a traži saradnja s bh. vlastima da bi se unaprijedili i u potpunosti implementirali zakoni entiteta i Brčko Distrikta o civilnim žrtvama rata, uključujući uspostavu nezavisne komisija koja će osigurati nadzor i odgovornost za različite zakone koji se odnose na preživjele žrtve – dodala je.

Govoreći o motivaciji da napiše i pozove druge da potpišu ovo pismo, kazala je da je od 2012. godine pratila napore koji preživjeli čine kako bi ostvarili svoja prava, a iako je posljednjih godina došlo do međunarodnog razvoja normi vezanih uz seksualno nasilje, malo toga se promijenilo u BiH.

Izrazila je nadu da će ovo pismo skrenuti pažnju međunarodne zajednice i poboljšati saradnju među međunarodnim i domaćim institucijama koje su potrebne da bi se pitanje seksualnog nasilja stavilo na dnevni red bh. vlasti.

– Supotpisnici pisma smatraju da OHR ima odgovornost da se uključi u rješenje ovog pitanja jer to nije samo presudno za život preživjelih, već su takvi napori ključni za tranzicijsku pravdu i poticanje inkluzivnog i održivog mira u BiH – pojasnila je.

Podsjetila je da je nekoliko tijela Ujedinjenih nacija više puta pozivalo BiH da osigura sveobuhvatne odštete, naglašavajući neodgovarajući i nejednaki pristup preživjelima, ali do danas pristup psihološkoj skrbi, pravnoj pomoći, zaštiti svjedoka, mjerama ekonomskog osnaživanja i zdravstvenim uslugama nije u potpunosti proveden.

Jedna od potpisnica ovog pisma je i članica Međunarodnog tima stručnjaka za istraživanje genocida u Kanadi Sanja Seferović Drnovšek koja je također i članica Uprave Udruženja bosanskih žena Sjeverne Amerike te članica Komisije za istraživanje genocida i holokausta u Illinoisu.

Za Fenu je kazala da je pismo apel za kontinuiranu saradnju s konkretnim rješenjima kako da se poboljša sadašnji težak položaj žena žrtava ratnog silovanja, seksualnog zlostavljanja i torture i nakon više od 28 godina od agresije na BiH i genocida nad Bošnjacima.

Mišljenja je da bi bilo svrsishodno i efikasno da OHR oformi posebno koordinaciono tijelo koje bi se intenzivno bavilo ovim veoma složenim problemima i koje bi koordiniralo rad s međunarodnim i bh. vladinim i nevladinim institucijama i preživjelim ženama žrtvama ratnog seksualnog nasilja.

Potpisnik je i profesor filozofije na Southern Connecticut State Universityju David Pettigrew koji je u izjavi za Fenu ocijenio da je zakon koji tretira prava žrtava torture u Republici Srpskoj diskriminirajući budući da propisuje obavezu da je žrtva živjela u ovom entitetu najmanje tri godine da bi moglai podnijeti zahtjev za naknadu.

– Naknada bi trebala biti dostupna svim žrtvama gdje god da žive u BiH ili bilo gdje drugdje na svijetu. Nadalje, zahtjev za prebivalištem je nepravedno ironičan jer RS poriče genocid i slavi osuđene ratne zločince kako bi obeshrabrili povratak u taj entitet iz kojeg su prisilno protjerani – naveo je.

Stoga profesor Pettigrew koji je i član Upravnog odbora Program studija o genocidu na Yale Univerzitetu te Instituta za istraživanje genocida i Centra za post-konfliktna istraživanja, smatra da se visoki predstavnik mora suočiti s diskriminatornim odredbama ovog zakona.

Potpisnici se nadaju da će uspjeti organizirati sastanak s visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom kada dođu u Sarajevo u julu ove godine kako bi se nastavili zalagati za prava žrtava torture.

Osim Lucas, Seferović-Drnovšek i Pettigrewa, pismo su potpisali i predsjednica Upravnog odbora Bosansko-američkog instituta za genocid i Centra za obrazovanje Ida Sefer te predsjednica Udruženja “Žena- žrtva rata” Bakira Hasečić i predsjednica Udruženje bosanskih žena Sjeverne Amerike Siba Kikanović.

Ovo pismo potpisali su još i predsjednik Bosansko-američkog kulturnog udruženja Džafer Kulenović, predsjednica Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa” Munira Subašić i direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodna prava Rasim Muratović.

Potpisali su ga i predsjedavajući Instituta za istraživanje genocida u Kanadi Emir Ramić, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca – Krug 99 Adil Kulenović, predsjednik Kulturne zajednice Bošnjaka “Preporod” Senadin Lavić i direktor Programa za studije genocida pri Yale Univerzitetu David Simon.

Među potpisnicima je i predsjednica Bošnjačko-američke nacionalne asocijacije Aida Sarkinović, predsjednica Bošnjačko-američkog udruženja žena “Behar” – Grand Rapids Zahida Bajrić, profesorica slavinistike u Chicagu Selena Seferović, predsjednik Udruženja “Prijatelji Prijedora” Mirsad Čaušević i vlasnik i urednik Ujedinjene Bosne Mujko Erović.

Potpisnici su i predsjednica Udruženje žena “Izvor” iz Prijedora Seida Karabašić, vanredni profesor u Australiji Hariz Halilović, profesor na Univerzitetu Saint Louis Patrick McCarthy te predsjednik Islamskog kulturnog centra New York Smajlje Srdanović.

 

 

(FENA/ad)