Haris Silajdžić na pitanje o kandidaturi za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine: “Što se toga tiče, sve sam već rekao…”

Predsjedništvo Stranke za Bosnu i Hercegovinu održalo je sjednicu na kojoj je konstatirano da će ova stranka na ovogodišnjim izborima, koji će biti održani 2. oktobra, imati kandidate na svim nivoima vlasti, uključujući i Predsjedništvo BiH.

Govoreći o kandidatu za člana Predsjedništva BiH predsjednik te stranke Semir Efendić naveo je da jedan dio članova stranke instisitira na tome da to bude Haris Silajdžić.

“On je javno nekada rekao da ne želi. Međutim, imali smo zahtjeve da se s njim zvanično obavi razgovor ispred stranke.

Imamo nekih mjesec i po dana i za te prilike. Također, drugi dio članova stranke predlagao je da to budem ja, ali ima više imena u opciji.

To može biti ime koje ima šansu i priliku da pobijedi u ovoj utakmici. Mi nemamo namjeru učiniti nešto da bi nekom od kandidata pomogli ili odmogli”, dodao je Efendić.

Ova Efendićeva izjava potaknula je različite špekulacije u javnosti o mogućnosti sa Silajdžić ponovo bude kandidat za člana Predsjedništva BiH.

Čak je i Francis Boyle, savjetnik prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića i prvi agent BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu gostujući kod Senada Hadžifejzovića pozvao Silajdžića da se još jednom kandidira za Predsjedništvo BiH.

Tragom svih ovih izjava i špekulacija Radio Sarajevo je kontaktiralo dr. Silajdžića koji im je kratko kazao:

„Što se kandidature tiče, sve sam već rekao“, poručio je Silajdžić.

Dr. Haris Silajdžić je rođen 1. oktobra 1945. U Sarajevu. Sin je uvaženog sarajevskog alima, hadži hafiza Kamila ef. Silajdžića.

Doktor je historijskih nauka. Držao je predavanja na univerzitetima širom svijeta, između ostalog i na prestižnom Harvardu, te još nekoliko američkih fakulteta.

Kao član Stranke demokratske akcije obavljao je dužnost prvog ministra vanjskih poslova u Vladi Republike Bosne i Hercegovine (1990.-1993.) i kasnije premijera Vlade Republike Bosne i Hercegovine (1993.-1995.) za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Uz predsjednika Aliju Izetbegovića, podnio je najveći teret ratnog liderstva napadnute i dobrim dijelom okupirane zemlje.

Poslije razlaza sa SDA, 1996. godine je osnovao Stranku za BiH.

Od 1997. godine obavljao je dužnost dopredsjednika Vijeća ministara BiH.

Nakon povratka u politiku, od 6. novembra 2006. do 10. novembra 2010. godine obavljao je dužnost bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Nakon izbora 2010. godine povukao se iz aktivne politike.

Komentari su zatvoreni