Čuvajmo Srebrenicu

Hrvatski ministar zaprijetio: Nećemo dopustiti da iko nametne građansko uređenje BiH!

U trenutku kada se činilo da su se politički odnosi u Federaciji Bosne i Hercegovine počeli popravljati, susjedna Republika Hrvatska, i to uoči 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, nastavlja svoje agresivno miješanje u unutrašnje odnose naše zemlje.

Piše: Faruk Vele

Nastupajući paternalistički, ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman zaprijetio je u intervjuu u povodu početka rada Večernjakove televizije u Bosni i Hercegovini da “Hrvatska neće dopustiti da itko nametne građansko uređenje BiH”!?

Poruka Biedenu iz Zagreba
Na tvrdnje novinara da “bošnjačka strana formalno zagovara ravnopravnost naroda, ali se svim silama zalaže za građanski koncept BiH” koji, kako tvrde, “ne odgovara ni hrvatskom ni srpskom narodu u BiH”, te pitanje šta će “Hrvatska poduzeti” jer je “administracija Joea Bidena sklona građanskom uređenju BiH”, hrvatski ministar je doslovno odgovorio:

“Živimo u 21. stoljeću kad se ratovi izbjegavaju, kad postoje europske, euroatlantske vrijednosti koje dijelimo i s Amerikom. Hrvatska je članica EU-a, ali i NATO-a, kao i SAD. Imamo dobre partnerske odnose sa SAD-om. Ne treba očekivati da netko sada dođe i nametne neka rješenja. Treba vidjeti kakva je želja naroda u BiH. Oni će reći koji im oblik vladavine odgovara ili ne odgovara. Ako hoćete, svaka demokratska država zapravo je i građanska, ali ovdje je riječ o specifičnoj državi koja u svom Ustavu, Daytonsko-pariškom mirovnom sporazumu, ima definirano da je sastavljena od dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda i ostalih. Ne možemo dopustiti da se nametnu umjetni modeli koji bi išli na štetu bilo kojeg naroda. Hrvatska će biti aktivni zagovaratelj i nećemo dopustiti da budu ugrožena temeljna prava hrvatskog naroda u BiH”, naveo je Grlić Radman.

Potvrdio je da Hrvatska ima aktivan odgovor u navodnih slučaju “vanjskih pokušaja da se naruši pozicija Hrvata”.

“Hrvatska ima odgovornost. To je naša ustavna obveza. Uostalom, mi smo supotpisnica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Sve što dogovore Hrvati u BiH i njihovi politički predstavnici mi podržavamo, ali ako je hrvatski narod ugrožen i ako su njihovi politički predstavnici preglasani, Hrvatska im mora pomoći. Ni jedan narod u BiH ne može imati više ili manje od drugih naroda. To je formula koju želimo vidjeti u praksi i zato je važna promjena Izbornog zakona. On je rekao da u Zagrebu postoji u konsenzus vlasti, dakle predsjednika, premijera i cijele Vlade, kada je u pitanju odnos prema BiH”, dodao je, mada nije rekao ko i odakle ugrožava taj položaj.
Komšić – bošnjački predstavnik
Hrvatski ministar je ponovo optužio člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da je “upravo on uzurpirao poziciju koja pripada onome koga bira hrvatski narod i to i jest primjer kako ne treba biti, o čemu smo govorili prije”. Lidera DF-a nazvao je bošnjačkim predstavnikom.

“Ako je tročlano Predsjedništvo refleksija multietničke strukture BiH, onda to gospodin Komšić nije. I sad u Predsjedništvu BiH imamo predstavnika srpskog naroda i dva predstavnika bošnjačkog naroda. To nije u redu i želimo da se ta nepravda ispravi upravo promjenom Izbornog zakona, za što se glasno zalažemo i kao članica EU-a”, kazao je Grlić Radman.

Za Čovićevo rješenje
Otvoreno se založio za usvajanje Izbornog zakona BiH na način kako to insistira HDZ BiH Dragana Čovića.

“Sporazum o tome trebao bi se potpisati do kraja proljeća ove godine, jer je iduća godina u BiH izborna. Još u lipnju prošle godine predstavnici Hrvata i Bošnjaka potpisali su u Mostaru sporazum koji najavljuje novi Izborni zakon. Mislim da bi on svakako trebao rezultirati uređenijom BiH, sudjelovanjem u vlasti, ispravljanjem diskriminacije učinjene u tzv. puzajućim promjenama koje su visoki predstavnici poslije Daytona nametali na štetu Hrvata. Po duhu i slovu Daytona, imamo tročlano Predsjedništvo BiH koje odražava ravnopravnost i jednakopravnost triju naroda. Zašto nije peteročlano, već je tročlano?”, rekao je hrvatski ministar, te dodao:

“Upravo zato da bi u njemu bili predstavnici triju konstitutivnih naroda. I zato je važna ova reforma Izbornog zakona da bi se na svim razinama vlasti osigurala ravnopravnost naroda i izbjeglo preglasavanje naroda. Imate belgijski primjer, koji jasno pokazuje da nije bitno koliki je postotak nekog naroda da bi participirao u vlasti. Švicarska nije članica EU-a, ali je dobar primjer kako riješiti odnos četiriju naroda koji žive zajedno i imaju jednaka prava. Tako bi trebalo biti i u BiH. Bio bi apsurd da ti narodi, koji su sačuvali identitet kada nije bilo demokracije, sada u demokratskom svijetu, u 21. stoljeću, kada se društva liberalne demokracije bore za razne identitete, izgube svoj temeljni identitet. BiH je već stoljećima multietnička zajednica i takva treba ostati”.
Da vam nije nas
Braneći, valjda, svoju poziciju, hrvatski ministar se nije libio izreći ni sasvim netačne informacije, recimo, da je Hrvatska prva priznala nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Nevjerovatno je da jednom šef diplomatije članice EU i NATO nije poznato da je Bosnu i Hercegovinu prva priznala Bugarska, i to na osnovu odluke Skupštine Republike Bosne i Hercegovine od 25. januara 1992. o reafirmaciji nezavisnosti nakon više od 500 godina.

Potom je to učinila Turska, a Hrvatska je bh. državu priznala poslije Španije i Njemačke.

“Da 1992. nije bilo Republike Hrvatske, pitam se kakva bi BiH bila. Hrvatska je prva priznala neovisnu i suverenu BiH, Hrvati su na referendumu glasovali za cjelovitu BiH, Hrvatska je prihvatila sve planove međunarodne zajednice koji su predlagani za BiH. Ja sam bio u Vladinu uredu za izbjeglice, imali smo oko milijun izbjeglica iz BiH, od kojih je 70 posto bilo Bošnjaka. Hrvatska je slala i omogućavala slanje humanitarne i svake druge pomoći BiH preko svog teritorija. Predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisali su 1995. godine Splitsku deklaraciju kojom je spriječena humanitarna katastrofa u Bihaću”, istakao je Grlić Radman.

Nakon ovakvih istupa jasnije je zašto se ovih dana sa više medijskih mitraljeskih gnijezda vrši neselektivna paljba na “političko Sarajevo”, zašto se plasiraju dezinformacije o da bh. Hrvati postaju manjina, i u svaki čin državne politike u BiH proglašava agresivnim bošnjačkim nacionalizmom.

Razvuci im pamet, rekao bi jedan haški uznik. Već viđeno.

Kritike Biseri Turković

Kritizirao je i kolegicu Biseru Turković, ministricu vanjskih poslova BiH zbog protestne note prema Hrvatskoj u slučaju Pelješkog mosta. Tim prije jer je, kako tvrdi, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zora Tegeltija čestitao Hrvatskoj zbog Pelješkog mostar, dok jedan član Predsjedništva BiH (Milorad Dodik) nije podržao slanje note.

“Zato nas je začudila nota ministrice Turković. No nismo je mogli prihvatiti kao legitimnu, jer pokazalo se da vlasti u BiH nisu složne o tom pitanju. Nama je važno ustanoviti je li to osobni stav ili usuglašeni stav institucija koje su nadležne za to pitanje temeljem Ustava BiH. Dobar je primjer Trgovska gora, gdje je u neku ruku postojao konsenzus nositelja vlasti svih triju naroda. Ovdje to nije bio slučaj”, istakao je.

(Radio Sarajevo)