Iskustvo nas uči da su veći obroci poput tradicionalne tri glavne obroka
Iskustvo nas uči da su veći obroci, poput tradicionalne tri glavne obroka, dugo bili smatrani za jedini ispravan način za hranjenje organizma.
Međutim, sve više stručnjaka ukazuje na to da je manje često, ali redovno hranjenje značajno zdravije za naš organizam. Ova metoda hranjenja ima mnogo prednosti u poređenju sa klasičnom tri obroka dnevno, što ćemo detaljnije objašnjavati u ovom članku.
Smanjenje kalorijskog unosa
Jedna od najvećih prednosti manjih obroka više puta dnevno je smanjenje ukupnog kalorijskog unosa. Ako jedete manje, ali češće, onda ćete ukupno unijeti manje kalorija, što će vam pomoći da održavate zdrave kilograme ili smanjite višak kilograma. Takođe, ako se držite manjih obroka, vi ćete biti manje gladni između obroka, što će vam pomoći da izbegnete nezdrave grickalice.
Održavanje ravnoteže šećera u krvi
Kada jedete manje obroke više puta dnevno, tada ćete održavati ravnotežu šećera u krvi. Ako jedete velike obroke, vaš nivo šećera u krvi će naglo porasti, a zatim brzo pasti. Ovaj nagli pad šećera u krvi može dovesti do umora, gladi i žudnje za slatkim i nezdravim namirnicama. Međutim, ako jedete manje obroke, nivo šećera u krvi će se održavati na stabilnom nivou, što će vam pomoći da održavate energiju i fokus tokom dana.
Povećanje metabolizma
Manji obroci više puta dnevno takođe povećavaju vaš metabolizam. Naime, kada jedete, vaš organizam potroši energiju na varenje hrane. Ako jedete manje obroke, tada će vaš organizam trošiti više energije na varenje, što će vam pomoći da održavate visok metabolizam tokom dana, čime ćete brže sagorevati kalorije. Osim toga, ako se redovno hranite, vaš organizam neće stavljati hranu u rezervu kao masnoću, već će je koristiti za energiju.
Smanjenje rizika od bolesti srca i dijabetesa
Još jedna prednost manjih obroka više puta dnevno je smanjenje rizika od bolesti srca i dijabetesa. Kada jedete velike obroke, nivo šećera u krvi će naglo porasti, što može dovesti do oštećenja arterija i povećanja rizika od bolesti srca. Osim toga, veliki obroci takođe povećavaju rizik od dijabetesa tipa 2, pošto organizam ne može da procesuira veliku količinu šećera u krvi. Međutim, ako jedete manje obroke, tada će nivo šećera u krvi biti stabilniji, što će smanjiti rizik od bolesti srca i dijabetesa.
Povećanje produktivnosti
Posljednja, ali ne i najmanje važna prednost manjih obroka više puta dnevno je povećanje produktivnosti. Ako jedete velike obroke, tada ćete se osjećati umorno i nesanico nakon obroka. Međutim, ako jedete manje obroke, tada ćete održavati energiju i fokus tokom dana, što će vam pomoći da budete produktivniji.
Zaključak
Sve u svemu, manji obroci više puta dnevno su značajno zdraviji za naš organizam u poređenju sa klasičnom metodom hranjenja. Oni smanjuju kalorijski unos, održavaju ravnotežu šećera u krvi, povećavaju metabolizam, smanjuju rizik od bolesti srca i dijabetesa i povećavaju produktivnost. Zato, ako želite da budete zdraviji i produktivniji, razmislite o manjim obrocima više puta dnevno.
Uključivanje zdravih namirnica
Kada govorimo o manjim obrocima, važno je da se fokusiramo i na kvalitetu hrane koju unosimo. Treba izbjegavati junk food i prejedanje, te umjesto toga uključivati zdrave namirnice kao što su voće, povrće, cjelovite žitarice, proteini i zdrave masnoće. Također, treba voditi računa o dovoljnoj hidrataciji, te unositi dovoljne količine vode tokom dana.
Kontrola porcija
Manji obroci više puta dnevno znače da ćemo jesti manje pojedinačne porcije, što znači i da ćemo lakše kontrolirati količinu hrane koju unosimo. Ovaj pristup će nas spriječiti da prejedamo i da unosimo više kalorija nego što nam je potrebno.
Balansiranje nivoa energije
Jedenjem manjih obroka više puta dnevno, tijelo će imati stalni izvor energije, što će osigurati da nećemo osjetiti nagli pad energije tokom dana. Ova ravnoteža energije će nas činiti produktivnijima i fokusiranijima, te će nas također spriječiti da se osjećamo umorno i bez energije.
Izbjegavanje žudnje
Često jedenje manjih obroka može smanjiti žudnju i potrebu za grickanjem između obroka. Ako se redovito hranimo, tijelo će biti zadovoljeno i neće tražiti dodatne izvore hrane. Ova kontrola žudnje može pomoći u održavanju zdrave mase tijela.
Povećanje metabolizma
Redovitim jedenjem manjih obroka, možemo povećati svoj metabolizam. Kada jedemo manje obroke, tijelo će raditi u bržem ritmu, što znači da će brže sagorijevati kalorije. Ovo će pomoći u održavanju zdrave mase tijela, a također će nas i motivirati da ostanemo aktivnima.
Podrška zdravlju srca
Manji obroci više puta dnevno su korisčni i za zdravlje srca. Kada jedemo manje, a češće, sprečavamo nagli rast šećera u krvi, što može biti štetno po zdravlje srca. Također, ovaj pristup hranjenja može smanjiti rizik od hipertenzije i druge kardiovaskularne bolesti.
Smanjenje rizika od dijabetesa
Jedenje manjih obroka više puta dnevno također može smanjiti rizik od dijabetesa. Ovaj pristup hranjenja osigurava stabilan nivo šećera u krvi, što pomaže u kontroli šećera i sprečava njegovo naglo skokanje. Uključivanje zdravih namirnica kao što su cjelovite žitarice i povrće također će pomoći u kontroli šećera u krvi.
Učvršćivanje zdrave rutine
Manji obroci više puta dnevno su odličan način za učvršćivanje zdrave rutine. Ovaj pristup hranjenja će nas motivirati da se fokusiramo na zdrave navike, što će nas također motivirati da se brinemo i o drugim aspektima našeg zdravlja.
Ukupno, manji obroci više puta dnevno su korisčan način hranjenja koji nas čini zdravijima, snažnijima i produktivnijima. Povećava metabolizam, podržava zdravlje srca, smanjuje rizik od dijabetesa i učvršćuje zdravu rutinu. Ovaj pristup hranjenja će nas motivirati da nastavimo na putu zdravog života.
Ovih dana, dok se raspravlja o uvođenju toplih obroka u zagrebačke škole, dobili smo niz poruka u inbox u kojima roditelji pišu što i kako njihova djeca jedu po osnovnim školama. Uglavnom je to masna, zašećerena i nezdrava hrana koja se sastoji od pizza, savijača, hrenovki i sendviča uz pokoje voće, mlijeko, jogurt i žitarice. Treba priznati kako se ovdje radi tek o prvom koraku u reformi obrazovanja po kojoj bi sve škole morale imati kuhinju i osigurati učenicima kuhane obroke.
Zasad, mnoge to nisu u mogućnosti napraviti i snalaze se na sve načine, a o zdravim i kvalitetnim obrocima razmišljat će kasnije. Upravo ova reforma trebala je predstavljati zdravu prehranu u prvom planu. Slobodna Dalmacija primjerice izvještava kako slovenski učenici imaju mnogo zdraviju prehranu nego hrvatski. Tu su žitne kave, organska mlijeka, lokalna jaja, mahune, kupus, domaće salate. Neke slovenske škole imaju i praktičnu nastavu gdje djeca uče kuhati kao i nutritivne vrijednosti određenih namirnica. Slovenski sustav prehrane učenika je među najboljima u Europi, a trendovi pretilosti među mlađom populacijom su se preokrenuli.
Pogledamo li još malo zapadnije u primjerice Francusku, gdje je vlada napravila poseban program i stroge smjernice prehrane djece, primjećujemo još impresivnija jela. Francuski učenici jedu salate od krastavaca i rajčica, teletinu s gljivama, domaći sir, tikvice, bulgur, riblja jela te razno voće. Ali, ipak je Francuska vodeća gastronomska sila koja je zaključila da edukacija i obrazovanje prehrane kreće od malih nogu. Jasno je kako cijeli prehrambeni odgoj, kao i normalni odgoj djece, ne može pasti na leđa ionako preopterećenim školskim sustavima. Međutim, školska prehrana bi ipak trebala predstavljati primjer pravilnog i zdravog načina života.
Izvor: zasrebrenicu.ba
