Ivo Komšić: Dodik je preuzeo politiku Karadžićeve Republike Srpske

0

Milorad Dodik je preuzeo politiku Karadžićeve Republike Srpske, poručio je gostujući u Pressingu N1 televizije Ivo Komšić, član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Upozorio je koja je ideja najopasnija za Bosnu i Hercegovinu. Odgovorio je da li Socijaldemokratska partija treba koalirati sa Strankom demokratske akcije.

Prema njegovim riječima, jedan je od onih koji voli kravate i da u svakom gradu koji posjeti kupi kravatu kao uspomenu. Pa je tako kupio i kravatu u američkoj vojnoj bazi Wright Patterson tokom pregovora za okončanje rata u Bosni i Hercegovini u Dejtonu.

Govoreći o Dejtonskom mirovnom sporazumu, okarakterisao ga je kao “neprimjerenim jer postoji nesimetričnost”.

“Federacija je decentralizirana, što nije slučaj sa Republikom Srpskom gdje vrlo lako možete uspostaviti autokratsku vlast, što je sada slučaj. Kantoni imaju previše vlasti, pa je Federacija nefunkcionalna”, objasnio je Komšić.

Također je objasnio paralelne veze Federacije Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom i Republike Srpske sa Srbijom kazavši da je njihova svrha bila da se pokušaju relaksirati odnosi u Bosni i Hercegovini odnosno da se “otkloni strah od majorizacije”.

Ideja koja vodi direktnom raspadu države

Osvrnuo se i na prijedlog da Bosna i Hercegovina bude konfederalna država.

“To je još Tuđmanova ideja. On je stalno govorio o bošnjačko-hrvatskoj konfederaciji. Bio sam učesnik razgovora tokom kojih se govorilo o konfederaciji između Federacije Bosne i Hercegovine i Hrvatske ali u okviru međunarodno priznatih granica. Tuđman je to često spominjao dok ga međunarodna zajednica nije opomenula”, kazao je i dodao:

“Ideja o konfederaciji direktno vodi podjeli države”.

Komšić je u Pressingu N1 televizije istakao i sljedeće:

“Sve što se procjenjuje da je loše, a nekada se i dobro kao takvim procjenjuje, uvijek se traži kriva u drugima i to najčešće u Bošnjacima. To je veliki problem”.

Treba li SDP BiH koalirati sa SDA?

Prema njegovim riječima, mora se ojačati “front odbrane Bosne i Hercegovine izvana” i ocijenio je da Stranka demokratske akcije nema kapaciteta da izađe na kraj sa politikama koje personificiraju Milorad Dodik i Dragan Čović. Upitan li to znači da Stranka demokratske akcije treba koalirati sa Socijaldemokratskom partijom, odgovorio je:

“Socijaldemokratska partija ne treba ući u klasičnu koaliciju i nikada ne sama. Ono što se sada objedinjava u kantonima među strankama koje nisu nacionalističke je bitno. Preporučio bih tom trećem bloku da insistira da uđe u vlast na nivou Federacije i države. On bi mogao biti ravnoteža između separatističkih i patriotskih snaga koje nisu centralističke. Samo je jedna tvorevina centralistička, a to je Republika Srpska. Kada hoćete jaku državu, kažu da hoćete centralizam. To nije slučaj, to je laž”.

Dodikova politika

Komentarisao je i politiku Milorada Dodika:

“Dodik je prošao kroz različite faze. Ja sam se sastajao s njim u inozemstvu. U jednoj fazi je bio žestoka opozicija Radovanu Karadžiću. odjednom je preuzeo politiku Karadžićeve Republike Srpske. Njegovo negiranje Bosne i Hercegovine nije u skladu sa Dejtonom. Teško je procijeniti da li će promijeniti svoju politiku”.

Tema razgovora sa bivšim članom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine je bilo partnerstvo između Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatske demokratske zajednice. Istakao je da je za očekivati da će možda sada i Dodik insistirati na izmjenama Izbornog zakona, ali da je važno da Stranka demokratske akcije i “treći blok” budu “glasniji”.

Odnosi između Bošnjaka i Hrvata

Uzrok za pogoršanje odnosa između Bošnjaka i Hrvata vidi u “politikama koje su se vodile u suprotnim smjerovima”. Ukazao je na sljedeće:

“Ko ozbiljno razmišlja o budućnosti Bosne i Hercegovine, mora znati da je Hrvatska važan saveznik Bosne i Hercegovine na putu ka Evropskoj uniji i NATO-u. Bez obzira na razmimoilaženja, treba naći snage i neutralisati probleme. Ne znam da li će nova vlast uspjeti u tome”.

Mišljenja je da su Hrvati “potpuno medijski zatvoreni” tvrdeći da hrvatski list ‘Globus’ nije želio objaviti njegov odgovor na pisanje Mirjane Kasapović, univerzitetske profesorice u Zagrebu, o Željku Komšiću.

Reakcije Hrvatske na izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva je opisao sljedećim riječima:

“On je sada parametar koji pokazuje kakav je njihov odnos prema Bosni i Hercegovini. On uopšte nije važan, već se samo koristi kao instrument prema pritiska na Bosnu i Hercegovinu da bi se ovdje što više produbila kriza”.

Komšić se u Pressingu N1 televizije dotako i uloge katoličke crkve u Bosni i Hercegovine naglasivši da je Hrvatska demokratska zajednica nastala u “župnim uredima” i da postoji “pupčana vrpca između katoličke crkve i Hrvatske demokratske zajednice”.

Odgovori