Čuvajmo Srebrenicu

KOFI ANNAN PISAO AKASHIJU 1995. GODINE: Kako je moguće da je Srebrenica pala tako lako?

11. jula, na dan pada Srebrenice tadašnji generalni sekretar UN-a Kofi Annan poslao je pismo svom specijalnom izaslaniku Yasushiju Akashiju pokušavajući dobiti pojašnjenje kako je moguće da je pala „sigurna zona“ UN-a.

 

 

Annan na početku pisma pohvaljuje Akashija, ali se i prilično oštrim tonom obraća Akashiju tražeći pojašnjenje, svjestan da je ono što se dogodilo tog dana jedan od najvećih neuspjeha Ujedinjenih naroda u historiji.

Nespremni UNPROFOR

“Hvala vam za odlično izvještavanje putem poruka i telefona o događajima u Srebrenici. Imamo samo pohvale za osoblje UN-a i vaše liderstvo. Ipak, postoje neka ozbiljna pitanja od velike važnosti za naše snage”, piše Annan.

Generalnom sekretaru UN-a nije bilo jasno kako je moguće da trupe UN-a budu iznenađene napadom Vojske RS-a.

“Kako je moguće da je UNPROFOR, opet, uhvaćen nespreman i nije znao za prave namjere srpske vojske, baš kao u Bihaću i Goraždu prošle godine? Koji obavještajni resursi su ti na raspolaganju, ako imaš ikakve. Koje informacije su trupama UNPROFOR-a dale zemlje koje šalju vojnike da služe pod zastavom UN-a?”, navodi se u pismu.

Faksimil dijela pisma Kofija Annana

Annan piše da će isto pitanje postaviti i na sastanku stalnih predstavnika Kontakt grupe (SAD, Italija, Njemačka, Rusija, Velika Britanija i Francuska; op.a).

“Ne mogu vjerovati da nikakvo ‘rano upozorenje’ nije bilo moguće kada dokazi govore o masivnom nagomilavanju trupa i naoružanja Vojske RS-a”, napisao je Annan.

Navodi da se napadom na Srebrenicu postavlja pitanje da li su “Srbi namjerno započeli novu fazu svoje vojne strategije?”.

“Prema Vašem mišljenju, da li bi Žepa i/ili Goražde mogli biti sljedeći?”, napisao je Annan, dodavši da je svjestan težine zadatka i ograničenih resursa koje na raspolaganju ima Akashi.

Akashijev odgovor

Specijalni izaslanik odgovorio je dan kasnije, pravdajući neuspjeh UNPROFOR-a da zaštiti Srebrenicu.

“Naša mogućnost praćenja aktivnosti Vojske RS-a izvan vidnog polja je ograničena i vidimo samo onokoliko koliko vide naši helikopteri koji putuju koz označene i ranije isplanirane rute. Kako bi se nosili sa prijetnjom mehaniziranih jedinica, naše trupe imaju informacije o onom šta se dešava do 100 kilometara od njihove pozicije. Ovo daje rano upozorenje i dovoljno vremena da se procjeni namjera nadolazeće vojne sile”, navodi Akashi.

Dodaje da je dijeljenje informacija između vlada određeno bilateralnim dogovorima u kojima nije učestvovao SAD.

“Povremeno bi nam lokalne ambasade dale nove informacije, ali to nije bio slučaj tokom napada na Srebrenicu, a do sada nismo dobili ni informacije šta se dešava oko Goražda i Žepe”, napisao je Akashi.

Prema njegovim procjenama, napad na Srebrenicu mogao bi signalizirati buduće događaje.

“Planeri sada vjerovatno razmišljaju o sličnom napadu na Žepu, koja je također slabo branjena, ali Goražde bi bilo malo teže zauzeti. Sadašnji događaji oko Žepe podsjećaju na one prije pada Srebrenice, sa pojačanim artiljerijskim napadima i pucnjavom iz puške. No, nemamo mogućnost nadgledanja kako bi u punoj mjeri odredili nagomilavanje vojske ili namjeru srpske vojske”, napisao je Akashi.

Faksimil dijela Akashijevog odgovora

Japanski diplomata potom objašnjava moguće razloge napada na Srebrenicu, naglašavajući da su to samo njegova nagađanja.

“Ima nekoliko mogućih razloga:

– Prvo, Srbi su možda odabrali Srebrenicu kao ranjivu metu protiv koje će demostrirati silu, ali i da se osvete za hrvatsko zauzimanje ‘sektora zapad’ i serije ofanziva Armije BiH koje su počele prošlog marta.

– Drugo, Srbi možda pokušavaju osigurati pozadinska područja protiv rastuće prijetnje od upada Armije BiH u sela, ali i puteva i ekonomskih meta poput rudnika boksita u blizini Srebrenice.

– Treće, Srbi možda pokušavaju smanjiti područje koje moraju osigurati u istočnoj BiH, čime bi dio trupa mogli preusmjeriti na druge zadatke.

– Četvrto, možda međunarodnoj zajednici demonstriraju svoju sposobnost i volju da izvrše vojne operacije od njihovog interesa uprkos pritisku međunarodne zajednice.

– U konačnici, Srbi možda pokušavaju ponovo raspoediti demografske činjenice na terenu, povećati krizu, ali i izvršiti pritisak kako bi došlo do promjena u mirovnom procesu”, napisao je Akashi.

U istim trenutcima kada je Akashi pisao odgovor, u Srebrenici su činjeni masovni ratni zločini, uključujući i implementaciju genocida.

Kompletno pismo Annana možete pročitati klikom ovdje, a Akashijev odgovor klikom ovdje.

 

Izvor: Avaz

Comments are closed, but trackbacks and pingbacks are open.