Home Blog Page 2

Komšije o Mensuru i Salki, žrtvama genocida u Srebrenici čije su kosti zakopane ispod fontane u dvorištu kuće u Brčkom

Komšije o Mensuru i Salki, žrtvama genocida u Srebrenici čije su kosti zakopane ispod fontane u dvorištu kuće u Brčkom
Brčko, BiH - Ekshumacija na lokalitetu Meraje u Brčkom, koja je započela jučer u podnevnim satima, nastavljena je i danas, a traga se za posmrtnim ostacima žrtava proteklog rata u dvorištu privatne kuće ( Ahmet Besic - Anadolu Agency )

Obnovljena, ali prazna. To je kuća u kojoj je nekada živjela porodica Mensura Nukića.

Mensurovi posmrtni ostaci su pronađeni ispod fontane brčanskog ljekara Nebojše Mraovića prošle godine. On je jedan od oko 8.000 ubijenih Bošnjaka u genocidu 1995. godine kojeg je počinila Vojska Republike Srpske.

Njegovi i posmrtni ostaci Salke Hadžića zakopani su prije 11 godina, nakon čega je Mraović iznad njih izgradio betonsku fontanu.

Mensur je iz Cerske, sela udaljenog četrdesetak kilometara od Srebrenice.

U selu ne živi nijedan član Mensurove porodice. Vratilo se stotinjak prijeratnih mještana.

Salko je iz Nove Kasabe, sela koje se nalazi 30 kilometara od Srebrenice.

Mensurovi i Salkini skeletni ostaci su pronađeni u masovnoj grobnici u blizini Cerske.

Radi se o jednoj od prvih otkrivenih masovnih grobnica na istoku Bosne i Hercegovine nakon srebreničkog genocida.

Nepotpuni skeletni ostaci Salke Hadžića, ukopani su 2022. godine, a Nukića 2011. godine u Memorijalnom centru Potočari. Oni koji su pronađeni u Brčkom biće dodani nakon kolektivnog ukopa u Memorijalnom centru Potočari, 11. jula ove godine.

Ko je bio Mensur Nukić?

Mensur Nukić rođen je 1975. godine u okolini Cerske. Kada je Vojska Republike Srpske 1993. godine izvela napad na to selo, oko 6.000 stanovnika izbjeglo je u Srebrenicu.

Među njima je bio i Mensur. U julu 1995. godine nakon što je Vojska RS ušla u Srebrenicu, oni koji su se zatekli u tom gradiću, na istoku Bosne i Hercegovine, krenuli sa ka nekoliko kilometara udaljenim Potočarima gdje je bila smještena UN baza.

Muškarci su se odvojili od žena i djece u pokušaju da preko šuma dođu u mjesto pod kontrolom Armije BiH.

Na tom putu bio je i dvadesetogodišnji Mensur. Njega je posljednji put, kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), vidio njegov komšija iz Cerske, Lutvo Ahmetović.

“Bio je veoma sposoban momak. Grupa se osipala – neko je bio ubijen, neko zarobljen. Poslije sedam dana lutanja planinom Udrč i stalnih zasjeda, samo nas sedmorica bili smo nadomak slobodne teritorije. Ja sam bio ranjen. Ne znam šta se desilo sa Mensurom”, priča Lutvo koji danas živi u Cerskoj, gdje se vratio prije 20 godina.

Mensurova porodica, kaže Lutvo, živi daleko od rodnog sela.

Njegov brat Idriz bio je prije nekoliko dana u Tuzli, kada mu je saopšteno da su skeletni ostaci njegovog mlađeg brata bili ispod fontane u Brčkom.

“Mensurov otac Redžo bio je 40 i više godina imam u jedinoj džamiji u Beogradu. Sada je u Sarajevu”, navodi Lutvo Ahmetović, napominjući da je u selu tokom rata devedesetih godina prošlog vijeka ubijeno oko 850 mještana.

Ko je bilo Salko Hadžić?
Salko Hadžić imao je 27 godine kada je ubijen u genocidu. Kuća njegove porodice nalazi se Novoj Kasabi. Nije obnovljena i u ruševnom je stanju.

Muški članovi njegove porodice su ubijeni 1995. Preživjela je jedino sestra koja živi u Americi.

“Dobro se sjećam Salke i njegovih ukućana. Salko je ubijen u genocidu, a tada je ubijen i njegov otac Hasan. Majka je umrla prije nekoliko godina”, kaže Rusmira Hadžić iz Nove Kasabe.

Ističe i da je u genocidu ubijen i njen otac, čiji posmrtni ostaci su pronađeni u tri masovne grobnice.

Enver Jakubović se vratio prije dvadesetak godina u Novu Kasabu. Tu je otvorio gostionicu.

Kaže kako se već danima u selu prepričava slučaj skrivanja posmrtnih ostataka njihovog sugrađanina Salke ispod fontane brčanskog ortopeda.

“Ja sam odrastao sa Salkom, družili smo se, bio je dobar momak, drug, prijatelj i žalim zbog svega što mu se desilo, što je tako završio. To zdrav razum ne može da shvati šta se desilo poslije toliko godina. Svi ovdje smo potrešeni kad smo čuli šta se desili sa ostatkom njihovih posmrtnih ostataka. To je van svake pameti šta je uradio taj ljekar iz Brčkog”, kaže on.

Kako su pronađeni posmrtni ostaci Mensura Nukića i Salke Hadžića?

U septembru prošle godine u dvorištu porodične kuće ljekara Nebojše Mraovića u Brčkom su pronađeni posmrtni ostaci žrtava genocida.

Radi se o nekompletnim posmrtnim ostacima koji su bili zabetonirani u fontani u dvorištu privatne kuće u Brčkom, što je utvrdio Institut za nestale osobe BiH nakon ekshumacije i DNK analize.

Ekshumacija posmrtnih ostataka je urađena 21. septembra prošle godine.

Prema informacijama kojima je Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine tada raspolagao, posmrtni ostaci žrtve su doneseni u Brčko neposredno nakon rata.

Mraović je ranije za RSE rekao da ne vidi ništa sporno u cijelom slučaju, navodeći da su kosti korištene za “planiranje operacija”.

Članovi porodica žrtava genocida u Srebrenici čiji su ostaci pronađeni u dvorištu ljekara iz Brčkog ispred Komemorativnog centra u Tuzli, 14. februar, 2024.

Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine su kazali za RSE 19. februara da ova pravosudna institucija i dalje radi na istrazi koja se odnosi na cijeli slučaj, te da još nemaju nove informacije.

Porodice Mensura Nukića i Salke Hadžića su dale saglasnost za reekshumaciju koja će se obaviti poslije ukopa u julu ove godine u Memorijalnom centru Potočari. To znači da će njihovi posmrtni ostaci biti dodani ranije ukopanim posmrtnim ostacima.

Prema Krivičnom zakonu Brčko distrikta, ako neko neovlašteno odnese, sakrije ili premjesti tijelo ili dio tijela, biće kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Kazne su iste u Federaciji BiH, dok je u Republici Srpskoj moguća zatvorska kazna do dvije godine.

Krivični zakon BiH se ne bavi ovim, ali propisuje zatvorsku kaznu do tri godine u slučaju da osoba ne prijavi mjesto masovne grobnice.

Skoro tri decenije nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, još se traga za 7.597 nestalih osoba, od čega 1.200 samo u Srebrenici.

Odgovor Tužilaštva BiH

Iz Tužilaštva BiH za Faktor.ba su kazali kako je u odnosu na navedeni događaj u radu predmet koji se odnosi na proces ekshumacije i identifikacije pronađenih nestalih osoba, kao i predmet koji se odnosi na sam čin skrivanja i pronalaska kostiju na navedenoj lokaciji.

– U predmetu postupaju SIPA i Tužilaštvo BiH i provode se aktivnosti sa ciljem donošenja tužilačke odluke – dodali su iz Tužilaštva.

HIDŽAB U ORUŽANIM SNAGAMA BiH: Da li je presuda Ustavnog suda u skladu sa Ustavom BiH?

Mjesec dana nakon odluke, raste iščekivanje da se Ustavni sud BiH oglasi po Emelinoj apelaciji.

Već duže od decenije pripadnica Oružanih snaga BiH Emela Mujanović vodi pravnu bitku jer joj nije dozvoljeno da nosi maramu na svom radnom mjestu.

Naime, Pravilnik o uniformama u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine zabranjuje nošenje vidljivih vjerskih obilježja. Tu počinje njena bitka da se utvrdi da li Pravilnik krši njeno ustavno pravo na slobodu vjere i da li je diskriminira.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović pokušao je apelacijom osporiti ovaj Pravilnik pred Ustavnim sudom BiH, no Sud je sredinom januara odlučio da je Pravilnik u skladu sa državnim ustavom, a u obrazloženju sudske odluke navodi se kako zabrana nošenja hidžaba ili marame, uz uniformu, ne krši pravo na slobodu vjere.

Mjesec dana nakon odluke, raste iščekivanje da se Ustavni sud BiH oglasi po Emelinoj apelaciji.

Islamska zajednica: Odluka Ustavnog suda krši Ustav BiH

Dok čekamo na konačnu odluku Ustavnog suda koja će odrediti Emelin put u Oružanim snagama, „Slobodna Bosna“ kontaktirala je Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini želeći čuti njihovo mišljenje o predmetnoj odluci suda, te provjeriti kakvi su propisi po pitanju žene i hidžaba na radnom mjestu.

„Želimo Vam kazati da mi pratimo ovaj slučaj od samog početka i da smo aktivni u njemu. Naši organi, institucije i mediji su ovom pitanju posvetili veliku pažnju. Želimo, pak, javno pokazati poštovanje prema Ustavnom sudu naše zemlje. Nismo još uvijek reagirali na ovu njegovu odluku, budući da je još nismo ni dobili. Osim toga, advokat Emele Mujanović nas je obavijestio da se očekuje očitovanje Ustavnog suda i po apelaciji same Emele i da se on nada da bi to trebalo uslijediti uskoro“, najprije su rekli iz kabineta reisul-uleme Huseina ef. Kavazovića za „Slobodnu Bosnu“, a zatim su se očitovali o cijelom slučaju:

„Mi, naravno, nemamo dileme da je predmetna odluka Ustavnog suda BiH pogrešna, jer zadire u Emelino ljudsko pravo te da, kao takva, predstavlja kršenje Ustava BiH. Saglasni smo s tim da se u Oružanim snagama, zbog specifičnosti naše društvene zbilje, ne trebaju isticati vjerski simboli, no pokrivanje žene nije vjerski simbol, već stroga dužnost, na šta smo ukazivali sve od samog početka ovog procesa. S obzirom na to, činit ćemo šta je potrebno da to njeno ljudsko pravo bude zaštićeno“, rekao je za „SB“ Mustafa Prljača iz Ureda za odnose s javnošću Islamske zajednice.

Neutralnost na koju se Sud poziva nije legitimni cilj

Advokat Emele Mujanović Emir Kovačević za „Slobodnu Bosnu“ je naveo kako ne zna šta je pisalo u Izetbegovićem zahtjevu, iako se njegova apelacija odnosi na isti pravilnik kao i njihova apelacija.

„To je pravilnik o uniformama koji zabranjuje civilnu odjeću. Međutim, u obrazloženju koje je Sud objavio nakon odluke da taj pravilnik ne krši pravo na slobodu vjere, primijetio sam da se Ustavni sud poziva na neutralnost. Moram ovdje odmah naglasiti da neutralnost nije legitimni cilj kada je u pitanju pravo na slobodu vjere ili uvjerenje. Ovo pravo je definisano članom 9. Evropske konvencije za ljudska prava gdje se u 1. stavu definiše pravo, a u drugom se već navode uslovi prema kojem se to pravo može ograničiti“, pojašnjava Kovačević kako je jasno da država može ograničiti pravo na slobodu vjere, ali sa vrlo preciznim uslovima.

„Kao prvo ograničenje mora biti propisano zakonom. Ne može pojedinac donijeti odluku da li će nekom ograničiti to pravo ili ne. Drugo, obrazloženje mora biti jedan od pet legitimnih uslova koji su navedeni u tom stavu 2, a to je javni red, zdravlje, moral, prava i sloboda drugih, nema šestog legitimnog cilja ili sedmog. I samo u okviru tih pet država je u mogućnosti da ograniči to pravo, kao što vidite neutralnost nije legitimni cilj i Ustavni sud se nelegitimno poziva na neutralnost“, pojasnio je Kovaćević za „SB“ navodeći kako ima i treći, najteži uslov prilikom ograničenja.

Nakon Ustavnog suda, išli bi na sud u Strazburu ili komitete UN-a

„Riječ je o nesrazmjernosti. Dakle, ako se ne može cilj ublažiti blažom mjerom opet se smatra da je došlo do povrede prava. Konkretne primjere imamo u apelaciji Granične policije koju sam ja također zastupao. Sud je utvrdio povredu prava na slobodu vjere zato što je GP apsolutno zabranila nošenje brada. Policija može u određenoj mjeri po pitanju uniformnosti, izgledu, uređenosti, propisati oblik, izgled i dužinu brade, ali nije mogla apsolutno zabraniti“, naveo je Kovačević dodajući i kako je ubijeđen da BiH ne bi mogla proći pred Evropskim sudom za ljudska prava kada bi dotle otišla ova apelacija.

„Prvo, to ograničenje nije propisano zakonom, ne postoji legitimni cilj. Štaviše, Ministarstvo za odbranu nije navodilo nijedan od ovih pet legitimnih ciljeva nego su se pozivali na uniformnost, što također nije legitimni cilj. I treća je srazmjernost, za koju mislim da je odluka također pogrešna, pošto postoji potkapa koju Emela nosi zimi. Potkapa zadovoljava sve njene vjerske potrebe, a u skladu je sa uniformama i pravilnikom“, pojasnio nam je Kovačević navodeći kako su prije samog odlaska na sud davali prijedlog da se Emeli napravi i ljetna potkapa, istog materijala i boje kao uniformi, a koja bi riješila njen problem i problem Oružanih snaga BiH.

„Naš problem nije riješen, mi i dalje očekujemo odluku Ustavnog suda BiH na apelaciju iz maja 2021. godine. Uskoro će tri godine kako nemamo odluku. Razumijem da Ustavni sud radi u otežanim uslovima, ali bez obzira kakva god odluka bude, ja sam ubijeđen da smo mi upravu i u tome ćemo istrajati, ako ne u Ustavnom sudu BiH, onda ćemo ići dalje ili u Strazbur ili u neke od komiteta UN-a“, otkrio je Kovačević za „Slobodnu Bosnu“.

Mujanović prijeti otkaz i disciplinski postupak

Mujanović je, otkriva nam advokat, u teškom položaju u Oružanim snagama BiH.

„Prijeti joj otkaz, disciplinski postupak, pod stalnim je pritiskom. Naravno ni da ova odluka nije dobrodošla, nije nam drago što se desila tako, bolje bi bilo da je bila pozitivna, ali opet kažem da ovakva odluka Ustavnog suda po zahtjevu gospodina Izetbegovića može, ali i ne mora da utječe na Emelinu apelaciju. Zahtjev gospodina Izetbegovića je apstraktne prirode, uopćen, naša apelacija je konkretne prirode – osoba, predmet i okolnosti i puno je šira. Mi se ne pozivamo samo na pravo o slobodi vjere nego i na zakon o zaštiti od diskriminacije, što je vrlo ozbiljan zahtjev, potkrijepljen i dokumentovan. I ne znam zaista kako bi Ustavni sud mogao obrazložiti da se u ovom slučaju ne radi o diskriminaciji“, naveo je Kovačević.

Kovačević je podsjetio i kako Zakon o Oružanim snagama BiH dozvoljava vjersko izražavanje sa specifičnosti svake od vjere, te dodao kako postoji organizirano vojno muftijstvo, dušebrizništvo, kolektivne molitve, hodočašća, a podsjetio je i na odluku Ustavnog suda koja dozvoljava nošenje brade za muškarce.

„Kako oni mogu nositi bradu i kako se sad i zašto Emeli ne dozvoljava da nosi maramu iz vjerskih razloga“, pita se Kovačević potvrdivši da je u vojnim službama država članica NATO-a, poput Velike Britanije, SAD-a, Norveške, Nizozemske itd, dozvoljeno nošenje hidžaba.

„Ne radi se ovdje ni o kakvom nametanju, nego da nosi hidžab ko hoće. Ovdje se radi o individualnom pravilu“, rekao je advokat Emir Kovačević navodeći kako se ovo pitanje više ne tiče samo vojnikinje Emele Mujanović, već i drugih djevojaka koje bi željele biti članice Oružanih snaga BiH a ne mogu ispoljiti svoje vjerske potrebe.

Muslimanke jedina pogođena grupa

Za komentar na odluku Ustavnog suda zamolili smo i aktivistkinju za prava žena sa hidžabom, te višu asistenticu na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Amilu Svraka-Imamović koja navodi kako politika BiH ima određenih sličnosti sa politikom Velike Britanije, u kojima ne postoji propis koji govori o nošenju marame u javnom prostoru.

„Izuzetak su, vidjeli smo, Oružane snage BiH i pravosudne institucije. No nikada nije riješeno ključno pitanje – kojim putem želi BiH ići? Je li to uopće britanski model koji ističe slobodu religija?“, rekla je za „Slobodnu Bosnu“ Svraka-Imamović.

„Postavlja se i pitanje zašto je nošenje hidžaba postalo bitno posljednjih nekoliko godina?! Kome smeta povećan broj mladih i obrazovanih žena sa hidžabom u javnom prostoru koje ne žele ograničiti religiju samo na četiri zida“, pita se Svraka-Imamović te se osvrće na obrazloženje odluke Suda o neutralnosti.

„Zakoni ili propisi kojima se ograničava sloboda manifestiranja religije imaju neutralan jezik i samo deklarativno obuhvataju sve vjerske kategorije. Da je riječ o propisima koji imaju za cilj sprečavanje vidljivosti islama i onemogućavanje u prvom redu nošenja marame na radnom mjestu ili drugom javnom prostoru, vidimo u činjenici da su muslimanke jedina pogođena grupa“, dodala je Svraka-Imamović za „SB“.

IVICA PULJIĆ, IZ WASHINGTONA: Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska utrošio je ogroman novac za lobiranje u Americi, rezultat je…

Brojke su izračuni na temelju izvještaja koje je Ministarstvo pravosuđa SAD-a.

Ivca Puljić, dugogodišnji dopisnik Al Jazeere iz Washingtona komentirao je najnovije brojke koje je objavio OpenSecrets.

-BiH entitet Republika Srpska utrošio u 2023. godini 715,698 dolara na lobiranje u Americi. Rezultat: Igor i Gorica Dodik dobili sankcije. Foreign Principal Total Spending Government of Srpska $630,000 Government of the Republika Srpska $85,698, poručio je Puljić.

Naime, osim pokušaja utjecaja na politiku i javno mnijenje, FARA zahtijeva registraciju za aktivnosti uključujući turizam i promicanje trgovine u ime stranog utjecaja. U nekim slučajevima, većina aktivnosti stranog utjecaja podržava te interese izvan politike. Brojke na ovoj stranici izračuni su kompanije OpenSecrets na temelju izvještaja koje je Ministarstvo pravosuđa SAD-a stavilo na raspolaganje i koja se ažuriraju svakodnevno.

Oženio se ulični pjevač iz Zenice kome je Marija Šerifović pomogla da nađe posao

Prije nekoliko mjeseci regiju je obišla priča o uličnom pjevaču Mustafi Hrustiću iz Zenice koji je zbog nemogućnosti plaćanja stanarine i režija završio ispod mosta u gradu na Bosni, a tada mu je pomogla Marija Šerifović.

Srbijanska pjevačica je u julu prošle godine posjetila Mustafu, platila mu stan i režije za godinu dana te pomogla pronaći posao na bazenu.

Međutim, on se ubrzo oženio i preselio kod supruge Dženite Osmanović, koju je upoznao preko Facebooka, u Zavidoviće.

Srećko Stipović posjetio je Mustafu i njegovu porodicu u mjestu Rupin Dol.

Mustafa i njegova supruga sa još troje djece žive u Dženitinoj kući koja nije dovršena. Mustafa je prihvatio Dženitinu djecu i kako je ona izjavila, gleda ih kao svoje. Teško žive, ali se ne žale.

“Ja prosim, Mustafa pjeva i tako radimo i nešto zaradimo”, kazala je Dženita.

Mustafa je otkrio i da je svoju prvu platu dobio radeći na bazenu, ali samo nakon mjesec dana rekli su mu da se zatvara jer žele graditi zatvoreni bazen i tako je ostao bez posla.

Mustafa je također otkrio i da se ne čuje s Marijom Šerifović, ali da je preko interneta saznao da je dobila sina.

“Čestitam joj i želim sve najbolje. Ona se jedina javila od svih pjevača”, rekao je Mustafa, prenosi SI.

ILIJA CVITANOVIĆ PODIGAO BURU: BiH mu je invalidna država, zove Čovića u akciju

Obzirom na geopolitičke odnose, situaciju u okruženju, mislim da će Evropska komisija dati i ovakvoj invalidnoj BiH status pregovarača, da joj još jednom omogući prostor da krene ka Zapadu i evroatlantskim integracijama, kazao je predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović gostujući u programu FTV.

„Mi uopće nismo faktor koji će odlučivati hoće li Bosna i Hercegovina dobiti status pregovarača. Možemo usvojiti ili ne usvojiti ova dva zakona, ipak, mi nismo ti koji ćemo utjecati na takvu odluku“, pojasnio je on.

Kazao je da, imajući u vidu odnose u koaliciji na državnom nivou, nije realno postići dogovor o zakonu o sudovima koji će biti na tragu evropskih vrijednosti.

„Siguran sam da se u tom zakonu trguje. Sjedištem tog suda. Evo, predlažem Draganu Čoviću – neka trguje i on – pa da sjedište tog suda bude u Mostaru. Tu se trguje i nadležnostima i svim drugim elementima“, istakao je Cvitanović.

Dalje navodi da je BiH možda i najpotrebniji zakon o sukobu interesa.
Da ga donesemo na nivou demokratske stečevine EU. Zakon o sukobu interesa koji trenutno imamo je motivirajući za one koji će se naći u sukobu interesa. To su takve sankcije, loš, nakaradan zakon“, naveo je on.

Cvitanović se referirao i na izborni zakon.

„Pozivam Čovićeve partnere koji su dogovorili prije godinu i po dana, da ćemo imati promjene izbornog zakona koje se odnose na Predsjedništvo BiH – da završe taj proces“, poručio je.

Naveo je i da je upitno u kojem će pravcu BiH u naredna četiri mjeseca otići.

„Procjenjujem, naročito ako ne dobijemo status pregovarača, a i ako dobijemo, da nas čeka vrlo neizvjesno, turbulentno razdoblje, koje će biti puno izazova, i za koje će biti potrebno puno odgovornih ljudi“, kazao je on u emisiji Odgovorite ljudima

SKANDAL U SKUPŠTINI KANTONA SARAJEVO: Pogledajte kako Elvedin Okerić gasi mikrofon zastupnici da ne bi govorila o sigurnosnoj situaciji u kantonu (VIDEO)

“Eto vam promjene iz temelja – gase mikrofone neistomišljenicima”, poručila je Vujović.

Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elvedin Okerić nije sazvao hitnu sjednicu na temu sigurnosti u KS. Naime, opozicione stranke uputile su zahtjev za sazivanje sjednice, a nakon ubistva devetnaestogodišnjeg Farisa Pendeka u Sarajevu krajem januara.

Šef Kluba Stranke za BiH Muamer Bandić smatra da se većina u KS ne želi suočiti sa stvarnim problemima.

“Nažalost, ne dozvoljava se opoziciji da izađe sa svojim stavom i da se izjasni o trenutnom politčkom stanju, a sigurnost je stvar politika koje nam je donijela vladajuća ‘Trojka’ koja o sigurnosti ne želi uopće pričati. Oni ne smatraju da je stanje u kojem naša djeca budu ubijena u nekoj saobraćajnoj prepirci, razlog za sazivanje zakonodavnog organa”, kazao je Bandić.

Klubovi SDA, DF i SBiH u Skupštini Kantona Sarajevo uputili su zahtjev za održavanje hitne sjednice Skupštine KS. Između ostalog su naveli kako očekuju skoro zakazivanje hitne sjednice jer bi u suprotom, svaka druga odluka pokazala da živimo u stanju totalizarizma, gdje vlast predvođena strankama SDP, NS i NIP zabranjuje i rasprave o temama o kojima ne žele da se govori.

Podsjećaju da je na sjednici Kolegija 9. februara predsjedavajući Skupštine Elvedin Okerić samovoljno odbio zakazivanje sjednice “uz skandalozno obrazloženje kako je sigurnosna situacija stabilna i nema potrebe o njoj raspravljati”.

“NEISTOMIŠLJENICIMA GASE MIKROFON”

A možda i najbolji primjer kako vlasti “Trojke” nastoje na svaki način zaustaviti da se govori o sigurnosti u Kantonu Sarajevo govori i današnji primjer iz Skupštine kada je predsjedavajući Okerić ugasio mikrofon zastupnici DF-a Vedrani Vujović.

“Danas 21. 2. 2024. na dnevnom redu skupštine i izvještaj Nezavisnog odbora za period mart-decembar 2022. Izvještaj nikakav, a Okerić mi oduzima riječ čim spomenem narušenu sigurnosnu situaciju i ponovim zaš zahtjev za hitnom sjednicom. Eto vam promjene iz temelja – gase mikrofone neistomišljenicima”, poručila je Vujović.

BAKIR IZETBEGOVIĆ ŠOKIRAO KONAKOVIĆA: “Teška sjenka je pala na stranku koja se poziva na pravdu!” (VIDEO)

“Što se tiče nas i Komšića, to je jedna stara sprega. Mi se držimo već dugo zajedno. Nije to nešto formalizovano, ali smo na istim politikama. Mi smo mogli vrlo lako se opredijeliti za Dragana Čovića, odbaciti Komšića i pričati ovu priču trojke i odabrati vlast. Mi smo odabrali Komšića da bismo branili državu.”

O stanju u našoj zemlji, Stranci demokratske akcije, vlasti i opoziciji večeras u programu televizije Hayat govorio je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Kazao je da ne mogu biti protiv interesa BiH. To se pokazalo i prilikom glasanja u Parlamentu BiH.

“SDA je konstruktivna opozicija, nikada neće nešto uraditi na štetu države. Brinemo se za ovu zemlju kako znamo i umijemo, nikada nam ne može biti svejedno”, rekao je Izetbegović.

I Parlamentu FBiH zastupnici SDA su pomagali da se usvoje određeni zakoni.

“Ne možemo popraviti imidž BiH koliko ga oni kvare. Sve što je dobro za BiH podržat ćemo. Nema ničega bitnog a da SDA nije bila generator tih procesa, motor”, naveo je Izetbegović.

Rekao je da je sada trenutak istine te da predlažu, kao i da su u Neumu predlagali, izmjene Izbornog zakona.

“Sada narod može vidjeti ko želi varati na izborima, a ko je za izmjene. Schmidt će naškoditi svom auteritetu ako se uplaši onoga što Dodik poručuje. Ko ima razlog da se ljuti na metode koje će suziti manipulacije? Ohrabrujem visokog predstavnika da se ne libi, ima mnogo više naš, naroda, koji želi to podržati. CIK bi imao 10.000 posmatrača. Svi koji su protiv izmjena zaslužuju da se za njih ne glasa. Visoki predstavnik će popraviti svoj autoritet ako ovu stvar presječe”, kazao je Izetbegović.

Smatra da neće biti usvojeni zakon o sudovima i o sukobu interesa koji su uslov na evropskom putu BiH.

“Ipak, postoji šansa da se progleda kroz prste, da nas puste ovakvi kakvi smo. Ohrabrujem ih da to urade. Trojka je puno obećala, nešto od toga isporučila, Čoviću, Dodiku, međunarodnoj zajednici, biračima. Neće da javno objave šta su potpisali u Bakincima, Dodik im prijeti, oni ne objavljuju, javnost ne zna, vjerovatno njihovi mentori iz međunaordne zajednice znaju. Prihvate neke stvari, pa iz Ambasada SAD ispravlja”, naveo je Izetbegović.

Rekao je da su ambasade kreairale ovakvo stanje te da imaju obaveze pomoći.

“Trojka nema znanja, kapaciteta, kuraži. Doći ćemo do klinča, zastoja. Kada Čović vidi da se boji da mu isporuče što su obećali, kad Dodik vidi…”, rekao je Izetbegović.

Naveo je da je duga lista njegovih zamjerki na račun Trojke.

“Sve je krenulo od izdaje njihovih vlastitih principa. Šta je obećala da nikada neće uraditi, šta je obećala da hoće, a ništa od toga nije. Ima nešto i dobro u ovome, dobili smo da inteligentan i lucidan bosanski narod progleda. Neko ih je zavukao lažima da smo sve dogovorili s Dodikom i Čovićem da može sve puno brže i bolje. Mi u BiH smo u ‘luđačkoj košulji’ i samo je u pitanju odnos snaga. Trojka je počela munjevito da predaje, izdaje, možda i nesvjesno. Popravljive su to stvari, ali imaju nepopravljive, ako urade neke stvari u vezi pravosuđa, neće se moći popraviti. Moramo ih zaustaviti da naprave nepopravljive štete za BiH”, kazao je Izetbegović.

Rekao je i da Bošnjaci nikada nisu nikoga napali niti ugrozili.

“Hrvatska uvodi vojni rok, Srbija se naoružava. Preporučujem mladim bh. patriotima da u okviru zakona jačaju BiH. Naravno da je NATO put najbitnija stvar, Oružane snage. Nikoga napasti nećemo, ali radi onih koji bi mogli da nas napadnu dobro je da smo jaki”, potcrtao je lider SDA.

Govorio je o postupku protiv Dodika pred Sudom BiH.

“Dodik govori kako ne priznaje Sud, muslimanske sudije, a onda dođe na ročište. Itekako priznaje sud. Nažalost, zagazio je u prostor iz kojeg nema nazad. Radio je te stvari i ranije, s 9. januarom, napadima na presude Ustavnog suda. Pokušavali smo s njim napraviti neki normalniji odnos. Bolje bi bilo da je na vrijeme stao, ali je napravio ogromne štete. Ne bih rekao da bi se mogao izvući iz ovoga”, dodao je Izetbegović.

Komentirao je objavljenu neklasifikovana shemu Europola prema kojoj se lider Naroda i pravde i trenutni ministar vanjskih poslova naše zemlje Elmedin Konaković dovodi u vezu s narkokartelom.

“Još se ne sagleda jasna fizionomija toga, ali je sve sumnjivo i čudno. Kriminalac kaže da su platili NIP-u kampanju. Dino prizna da ih je grupa građana zvala u Dubai… Teška sjenka je pala na stranku koja se poziva na pravdu”, rekao je Izetbegović.

Govorio je i o saradnji s DF-om i o jakom opozicionom bloku.

“Što se tiče nas i Komšića, to je jedna stara sprega. Mi se držimo već dugo zajedno. Nije to nešto formalizovano, ali smo na istim politikama. Mi smo mogli vrlo lako se opredijeliti za Dragana Čovića, odbaciti Komšića i pričati ovu priču trojke i odabrati vlast. Mi smo odabrali Komšića da bismo branili državu. Tu su stvari sasvim jasne. Tu dolaze stranke koje imaju nešto slabiji rezultat ali koje respektujemo i želimo saradnju, NES i SBiH”, kazao je Izetbegović za Hayat.

BEZ ZADRŠKE: Pećanin okrivio Trojku!

Prof. dr. Ismet Gavrankapetanović nije potvrđen kao novi generalni direktor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, nakon što ministar zdravstva Federacije BiH Nediljko Rimac danas, 21. februara, nije dao saglasnost za njegovo imenovanje.

Na ovu situaciju je reagovao poznati bh. novinar i advokat Senad Pećanin na društvenoj mreži X.com.

“Način na koji su lideri Trojke ponizili prvo Bogića Bogićevića, a sada i dr. Ismeta Gavrankapetanovića najbolje ilustrira kako se i najugledniji ljudi provedu kada se nađu u blatu u kojem se Nikšić, Konaković i Forto snalaze kao ‘ribe u vodi’.

Eto odgovora i na pitanje zašto osobe od integriteta i znanja ne žele da se bave politikom”, poručio je Pećanin na društvenoj mreži X.

ŽELJANA ZOVKO POJAČAVA BOŠNJAKOFOBIJU: Čovićeva i Plenkovićeva eurozastupnica najavila tužbu protiv Armije Republike BiH; Ovo je GLAVNI POVOD!

Željana Zovko HDZ-ova je zastupnica u Europskom parlamentu i obnaša nekoliko funkcija u tom zakonodavnom tijelu. Ovo joj je drugi mandat, a s obzirom na na sve češće nastupe u javnosti i izjave koje možemo čuti poput ove o tužbi protiv Armije RBiH čini se kako joj se zastupnički život svidio pa bi mogla krenuti u borbu u još jedan mandat.

“Kada će biti uručena tužba Armiji BiH za upotrebu Starog mosta u Mostaru za potporu vojnim naporima po članu 53. Ženevske konvencije? I naravno za miniranje i rušenje, te obmanu javnosti i lažnih optužbi sve ove godine”, pitala je tviterašica Hercegovka predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, advokata Luku Mišetića i evropsku zastupnicu Željanu Zovko.

“Uskoro”, odgovorila joj je Zovko na društvenoj mreži X, bivšem Twitteru. Inače, o samoj Ženevskoj konvenciji u kontekstu Staroga mosta do u detalje je nedavno sve pojasnio baš sam Mišetić, a o čemu je pisao Hrvatski Medijski Servis.

Kada je u pitanju rušenje Starog mosta postoji više teorija o tome nego što se godinama održalo skokova sa njega. U javnosti je “nekako prihvaćena teorija” da su ga srušili hrvatski vojnici koji su na to bili primorani braneći se s obzirom na to da je Stari most služio Armiji RBiH u vojne svrhe, pišu mediji bliski krajnje desnom HDZ-u.

Samim time, prestao je biti povijesna baština i postao legitiman vojni cilj kao što i crkveni toranj u kojem se krije snajperist prestaje biti sakralni objekt i postaje legitiman vojni cilj, piše Otvoreno.

Brojne teorije o tome tko je srušio most
Slično je oko Starog mosta kazao i Haaški sud u presudi za UZP šestorici Hrvata iz Bosne i Hercegovine 29. novembra 2017. godine. Osim teorije da su ga srušili vojnici HV(O)-a postoje i brojne druge teorije poput one da je most srušila sama Armija RBiH s namjerom da hrvatske vojnike prikaže kao divljake koji ne mare za spomeničko dobro i kulturnu baštinu.

Bilo kako bilo, nakon rata, početkom novog tisućljeća, most je obnovljen, a upravo je Hrvatska bila jedan od najvećih finansijera. Stari most danas je prijepor političkih prepucavanja kada je u pitanju osvjetljenje raznim zastavama povodom geopolitičkih previranja, a kada mu to nije funkcija onda zna poslužiti i kao turistička atrakcija.

Željana Zovko HDZ-ova je zastupnica u Europskom parlamentu i obnaša nekoliko funkcija u tom zakonodavnom tijelu. Ovo joj je drugi mandat, a s obzirom na na sve češće nastupe u javnosti i izjave koje možemo čuti poput ove o tužbi protiv Armije RBiH čini se kako joj se zastupnički život svidio pa bi mogla krenuti u borbu u još jedan mandat.

O Starom mostu
O Starom mostu se često priča u domaćoj javnosti u BiH, a ponajviše u kontekstu spomenutih političkih prepucavanja. Inače, kako piše Wikipedia, Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve je UNESCO-ova svjetska baština koji je, kada je izgrađen, bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu. Dao ga je sagraditi 1566. godine Sulejman Veličanstveni, a graditelj je bio Mimar Hajrudin. Srušen je tokom Rata u Bosni i Hercegovini 9. novembra 1993. godine, a obnovljen nakon rata i ponovno otvoren za javnost 23. jula 2004. godine.

Most je naručio osmanski sultan Sulejman Veličanstveni 1557. godine kako bi zamijenio stari drveni viseći most koji se pokazao nestabilnim. Izgradnja je započela iste godine i trajala je devet godina, što se može pročitati iz natpisa na mostu koji za godinu završetka navodi 974. godinu po islamskom kalendaru (oko 1567.).

Malo je stvarnih podataka o njegovoj gradnji i sačuvane su samo legende o graditelju Hajrudinu, učeniku velikog turskog arhitekta Sinana. On je navodno pod prijetnjom smrću, u slučaju neuspjeha, morao izgraditi ovaj most. Prema legendi, arhitekt se spremao za svoj pogreb na dan skidanja drvene konstrukcije.

Stari most ima izražen luk širok 4 metra i 30 metara dug koji svojom visinom od 24 metra, na najvišem mjestu, dominira rijekom Neretvom. S oba kraja završava s jednim obrambenim tornjem, Hellebija na sjeveroistoku i Tara na jugozapadu, koji se zajedno nazivaju “mostari”, carinici na mostu po kojima je grad dobio ime. Luk je napravljen od lokalnog kamena “tenelija”, a njegov oblik je proizvod mnogih nepravilnosti koje su nastale deformacijom intradosa, unutarnje linije luka. On se može opisati kao kružnica koja je s obje strane pritisnuta. Umjesto temelja, most počiva na vapnenčkim upornjacima koji se na razini rijeke nastavljaju zidinama koje nose tornjeve. Upornjaci su visoki 6,53 metra (za vrijeme ljetnog vodostaja), a luk od njih započinje dekorativnom simom visokom 32 cm, od nje je luk mosta visok 12,02 metra.

ŠTA JE SVE DODIK NAPRIČAO PUTINU: “Nametnuti Nijemac bi ukinuo RS da mu damo, nećemo u NATO jer su nas bombardovali, novorođena djeca još imaju posljedice” (FOTO+VIDEO)

Vidno uzbuđeni Dodik Putinu je rekao kako mu je čast da ga ponovo sretne, te je dodao kako može potvrditi dobre odnose koje RS gaji prema ruskoj državi i narodu.

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik sastao se sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom u ruskom gradu Kazanju, a videosnimke sa sastanka prenijela je RTRS.

Vidno uzbuđeni Dodik Putinu je rekao kako mu je čast da ga ponovo sretne, te je dodao kako može potvrditi dobre odnose koje RS gaji prema ruskoj državi i narodu.

Dodik je potom rekao Putinu kako “tamo vladaju složeni odnosi”, misleći na državu BiH iz koje dolazi, navodeći kako se raduju što je predsjednik Ruske Federacije primijetio to, te dodajući kako se “još uvijek nalaze pred međunarodnim protektoratom”.

“Od Dejtona se otišlo ka zloupotrebi i čak nametanju jednog Nijemca koji nije legalan (visoki predstavnik Christian Schmidt, op. a), nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti”, rekao je Dodik te se zahvalio Putinu što Rusija “drži pažnju na tom pitanju”.

“Jer da mu damo dopuštenje, sigurno bi ukinuo Republiku Srpsku”, dodao je Dodik.

Dodik je Putinu poručio da RS odbija svaku mogućnost da se pridruži sankcijana Zapada prema Rusiji navodeći kako oni to žele izdejstvovati svaki dan, te rekavši kako su “Srbi bili bombardovani dva puta” od Zapada.

“Mogu vam posvjedočiti da imamo danas ogroman broj malih ljudi, tek novorođene djece koji imaju posljedice od osiromašenog uranijuma koji je bacan tih 90-ih. Na tim rejonima povećana su čak i do 10 puta oboljenja od malignih bolesti, uzrokovanih takvim bombardovanjem, tako da nije logično da prihvatimo članstvo u NATO”, rekao je Dodik dodavši da ekonomiju RS-a održavaju jako teško.

Dodik se osvrnuo i na stavljanje na crnu listu SAD-a, te je na kraju dodao da je srpski narod s nestrpljenjem iščekivao ovaj sastanak.

Kompletan monolog Dodika Putinu pogledajte na videosnimku:

“Republika Srpska je naš prijatelj, hvala što podržavate Rusiju. Saradnja Rusije sa Republikom Srpskom vezana je za različite pravce”, istakao je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin poslije sastanka sa Miloradom Dodikom.

IZDVOJENO

POPULARNO

SKANDALOZNA PORUKA IZ AUSTRIJE: Najveće državno priznanje dodjeljeno negatoru genocida u Srebrenici Peteru Handkeu

SKANDALOZNA PORUKA IZ AUSTRIJE: Najveće državno priznanje dodjeljeno negatoru genocida u...

0
SKANDALOZNA PORUKA IZ AUSTRIJE: Najveće državno priznanje dodjeljeno negatoru genocida u Srebrenici Peteru Handkeu Predsjednik Austrije Alexander Van der Bellen dodijelio je najveće austrijsko priznanje...