“Oni bi najradije od nje napravili drugu Republiku Srpsku”

0

U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome da li su Srbija i Hrvatska za stabilnu Bosnu i Hercegovini ili još uvijek nisu odustale od teritorijalnih pretenzija prema toj državi.

 

 

Sagovornici su bili Slavo Kukić, sociolog iz Mostara, i Srđan Šušnica, kulturolog iz Banjaluke.

Bilo je riječi o tome kakvu je ulogu Dejtonski sporazum namijenio Srbiji i Hrvatskoj, kako predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović drži lekcije Bosni i Hercegovini, zašto se Vučić nikada nije direktno ogradio o Dodikovih izjava da će se Republika Srpska otcijepiti od Bosne i Hercegovine, zašto su srpski i hrvatski funkcioneri češće u Banjaluci i Mostaru nego u Sarajevu, da li Zagreb i Beograd podržavaju savez Dodik-Čović čiji je cilj slabljene Bosne i Hercegovine, zašto su lideri bosanskih Srba i Hrvata uvijek na strani Srbije i Hrvatske, kada su one u sporu sa Bosnom i Hercegovinom, da li Zagreb podržava formiranje trećeg, hrvatskog enuteta u Bosni i Hercegovini, kao i o tome da li Beograd gleda na Republiku Srpsku kao na kompenzaciju za gubitak Kosova.

Omer Karabeg: Kakvu je ulogu Dejtonski sporazum namijenio Srbiji i Hrvatskoj s obzirom da su Tuđman i Milošević bili potpisnici tog sporazuma?

Slavo Kukić: Oni su to potpisali kao sudionici u ratu u Bosni i Hercegovini. Oni imaju ulogu sudionika – i ništa više od toga. Ne vidim da bi oni trebali biti garanti mira u Bosni i Hercegovini. Oni su akteri jednog krvavog događaja u prvoj polovici devedesetih godina. Prema klauzulama sporazuma, kojeg su potpisali, morali bi se tako i ponašati.

Srđan Šušnica: Srbija i Hrvatska nisu nikakvi garanti mirovnog ugovora – niti jednog njegovog slova. Oni su učesnici u ratu, u agresiji na Bosnu i Hercegovinu – tako da je stalno ponavljanje mantre da su oni garanti mira u BiH vrlo problematično. Uostalom, problematičan je i sam mir u BiH. Bosna i Hercegovina živi odsustvo rata i oružanog sukoba, ali o miru i stabilnosti ne možemo pričati upravo zbog politike prema Bosni i Hercegovini koju danas vodi prevashodno Srbija, ali i Hrvatska. I to ne samo danas nego zadnjih 20 godina.

Omer Karabeg: Najviši rukovodioci Hrvatske stalno govore da poštuju suverenitet Bosne i Hercegovine i da će joj pomoći na putu u Evropsku uniju. Da li se tako i ponašaju?

Slavo Kukić: Ni slučajno. Ako se gleda samo ono što se događa u zadnju godinu dana – neću ići dalje – sve što Hrvatska čini potpuno je suprotno tim izjavama. Pogledajate izjave hrvatskih dužnosnika o izbornom zakonu Bosne i Hercegovine koje predstavljaju otvoreno miješanje u unutarnje stvari jedne suverene države. Pogledajte vrlo česte lekcije koje predsjednica Grabar-Kitarović drži Bosni i Hercegovini koje zorno asociraju na devedesete godine i politiku Franje Tuđmana. Šta reći za gromki aplauz na konvenciji HDZ-a kada je Dragan Čović rekao kako će Hrvati Bosne i Hercegovine svojim prsima branite hrvatsku granicu da migranti ne bi ušli u Hrvatsku. Svakodnevna praksa govori da su neiskrene izjave hrvatskih dužnosnika kako će Hrvatska pomoći Bosni i Hercegovini na njenom putu u Evropsku uniju. Umjesto toga vidimo da se hrvatska politika prema Bosni i Hercegovini sve više vraća na devedesete godine.

Omer Karabeg: Zanimljivo je ponašanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Kada god Dodik izgovori da je Bosna i Hercegovina neodrživa i da Republika Srpska treba da se otcijepi, Vučić izjavi da Srbija poštuje suverenitet Bosne i Hercegovine, ali nikada ne negira ono što je Dodik rekao.

Srđan Šušnica: I Slobodan Milošević je devedesetih godina ponavljao da Srbija poštuje suverenitet i Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ali se upustio u krvavu agresiju. Priča o poštovanju suvereniteta susjednih zemalja je bila samo floskula. U suštini Srbija je u ratove devedesetih uložila sve što je imala. Uložila je resurse JNA, ljude i međunarodni ugled. Srbija je željela da iskoristi raspad Jugoslavije da bi dobila sve one teritorije koje su pansrpski kleronacionalisti, među njima i Vučić i Radikali, smatrali i još uvijek smatraju srpskim zemljama. Srbija je u taj projekt uložila i sudbinu Srba iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Omer Karabeg: Hrvatski visoki funkcioneri se ponašaju kao da je zapadna Hercegovina dio Hrvatske. Oni su mnogo češće u Mostaru, nego u Sarajevu.

Slavo Kukić: Oni bi najradije od nje napravili drugu Republiku Srpsku. Pri tome se pravdaju kako Hrvatska ima obavezu pomoći Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Evo, da to objašnjenje i prihvatimo, ali zašto se onda ne mobiliziraju hrvatski poduzetnici da ulažu u one dijelove Bosne i Hercegovine gdje žive Hrvati, umjesto da se razvijaju barjaci i širi pritajena nada da priča o Bosni i Hercegovini još nije završena. Ta ulaganja bi pomogla da se zaustavi ili bar uspori odlazak Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Jer, oni ne odlaze zbog ugroženosti, kako pričaju hrvatski dužnosnici, nego zbog činjenice da nemaju posla, da ne mogu osigurati egzistenciju.

 

 

(bhdijaspora.net)

Odgovori