Čuvajmo Srebrenicu

Oštre reakcije na objavu Grbar-Kitarović: Teška uvreda za sve nas u BiH

Odavanjem počasti osuđenom ratnom zločincu Slobodanu Praljku, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je još jednom pokazala svoje pravo lice i svoje agresivne namjere prema Bosni i Hercegovini, saopšteno je iz SDA.

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović putem Facebooka je odala počast osuđenom ratnom zločincu Slobodanu Praljku. Ona je objavila story s fotografijom Praljka, na kojoj se nalaze i hrvatska zastava te bijeli križ. Istu fotografiju na storyju objavio je u petak i njen savjetnik Tomislav Madžar, piše Index.hr.

“Odavati počast osuđenom ratnom zločincu znači direktno vrijeđati žrtve njegovih zločina. U uređenim evropskim državama nezamislivo je da predsjednici odaju počast zločincima, npr. nacističkim generalima osuđenim pred Nirnberškim tribunalom. Očigledno je da Kolinda Grabar-Kitarović ne poštuje to temeljno moralno i civilizacijsko pravilo, te se umjesto sa žrtvama, solidariše sa njihovim krvnicima”, naviode iz SDA.

Važno je podsjetiti se, poručuju, da je Praljak pred Haškim tribunalom osuđen za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem podjele Bosne i Hercegovine i pripajanja njenih dijelova Hrvatskoj.

“Odavanje počasti takvoj figuri, znači slanje veoma jasne političke poruke prema BiH, koju vrlo dobro razumijemo. Predsjednica RH mora da zna da nikada neće ostvariti ono što čak ni Praljak i njegovi mentori nisu uspjeli ostvariti silom oružja. Sama činjenica da ipak pretendira ka tome, ukazuje da ona ne želi stabilnost i dobrosusjedske odnose sa BiH. Očigledno je jedini cilj pribiranje jeftinih političkih poena bez obzira na štetu koju njene riječi i postupci uvijek nanovo nanose povjerenju među građanima dviju zemalja”, navode iz SDA.

Čolpa: Anticivilizacijske tekovine

Reagovao je i Nihad Čolpa, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH i predsjednik Građanskog saveza.

“Veličanje i posthumno odavanje počasti osuđenom ratnom zločincu Slobadanu Praljku od strane predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović je teška uvreda za sve nas u Bosni i Hercegovini za koju nažalost, ne možemo reći da je sramotni incident, već politika kontinuiteta kojom se Hrvatska poistovjećuje sa presuđenim zločinačkim projektima”, navodi Čolpa.

Kako navodi, sve dok Republikom Hrvatskom vladaju oni koji se s ponosom identifikuju sa UZP, mi ne možemo graditi dobrokomšijiske odnose i Republiku Hrvatsku smatrati prijateljskom zemljom.

“Nažalost, u Hrvatskoj su veoma rijetke osude Kolindinih napora da projekat UZP relativizira i direktne kreatore propagandom amnestira, te takve pojave možemo smatrati individualnim činom nekolicine kojoj savjest i odgovornost ne dozvoljavaju svrstavanje na stranu anticivilizacijiskih tekovina”, navodi Čolpa.

Kako podsjeća portal Index.hr, Grabar-Kitarović nije željela ni posthumno oduzeti odličja Slobodanu Praljku zbog činjenice da je osuđen za ratne zločine na sudu koji se Hrvatska obvezala poštovati.

Haški tribunal potvrdio UZP

Podsjetimo, Žalbeno vijeće Haškog tribunala izreklo je presudu 29. novembra 2017. godine tzv. šestroci za zločine počinjene pod okriljem tzv. Herceg-Bosne. Žalbeno vijeće potvrdilo je presudu Pretresnog vijeća koje je osudilo Prlića na 25 godina zatvora, Stojića, Praljka i Petkovića na po 20 godina zatvora, Ćorića na 16 godina zatvora, i Pušića na 10 godina zatvora.

Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić, i Pušić ostaju osuđeni za zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija, konkretno za ubistvo, hotimično lišavanje života, progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju, protivpravno zatočenje civila, prisilni rad, nečovječna djela, nečovječno postupanje, protivpravno i bezobzirno uništavanje imovine širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namjenjenim religiji ili obrazovanju, protivpravne napade na civile i protivpravno terorisanje civila.

Žalbeno vijeće je takođe potvrdilo da je zaključak Pretresnog vijeća da je cilj tog udruženog zločinačkog poduhvata bio stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda, putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva.

Nakon što je Haški sud izrekao presudu protiv njega za zločine protiv čovječnosti u periodu između 1992. i 1995., Praljak je oduzeo sebi život u sudnici Tribunala za bivšu Jugoslaviju.

(N1)

Loading..