Čuvajmo Srebrenicu

POGLED IZ ZAGREBA NA HITNU REAKCIJU ŽELJKA KOMŠIĆA: Zašto je Komšić hitno pozvao francuskog ambasadora na konsultacije….

Francuski predsjednik je osudio nesposobnost NATO-a da reagira na ono što je nazvao turskom “ludom” ofenzivom na sjever Sirije i rekao da je vrijeme da se Europa prestane ponašati kao mlađi partner kada je u pitanju Bliski Istok

Piše: ŽELJKO TRKANJEC

Ovo je Emmanuel Macron izjavio 18. listopada, kada je Turska počela svoju operaciju protiv Kurda na sjeveroistoku Sirije. A u razgovoru za britanski tjednik The Economist, objavljen 7. studenog, Macron je bio još oštriji. “NATO je trenutno u stanju moždane smrti”, rekao je.

I objasnio: “Nema nikakve koordinacije u donošenje strateških odluka između SAD-a i ostalih NATO saveznika. Nikakve. A imate nekooridiniranu agresivnu operadiju drugog NATO saveznika, Turske, i to na području gdje su u pitanju naši interesi”.

A zatim je dodao da se Europa nalazi “na rubu ponora” te da mora početi strateški razmišljati o sebi kao o geopolitičkoj sili. Inače bi se, ističe Macron, mogla naći u situaciji da više ne kontrolira svoju sudbinu. Pitanje redefiniranja EU na globalnom planu jedan je od ključnih prioriteta nove Europske komisije koja bi trebala, nadamo se, preuzeti svoje obveze 1. prosinca. Hrvatska je također stavila temu “Europe koja je utjecajna” među četiri prioriteta svog predsjedanja EU.

No, tek nakon što je objavljen cjeloviti transkript intervjua, izašao je na vidjelo dio u kojem Macron govori o Zapadnom Balkanu. Gdje kaže: “Ako ste zabrinut zbog regije, prvo pitanje nije Makedonija niti Albanija. To je Bosna i Hercegovina. Tempirana bomba koja otkucava pokraj Hrvatske i koja se suočava s problemom džihadista koji se vraćaju je Bosna i Hercegovina”.

Reakcija iz Sarajeva je bila brza. Kabinet predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića najavio je da sutra, u petak, na razgovor ambasadora Francuske u BiH Guillaumea Roussona kako bi pojasnio izajve francuskog predsjednika.

Macron je s novinarima The Economista razgovarao 21. listopada u svom uredu u Elizejskoj palači. Na pitanje misli li da bi sve članice NATO-a reagirale na aktiviranje Članka 5 sporazuma (obvezuje sve članice da brane onu koja zatraži pomoć), dakle ako neka od članica bude napadnuta, odgovorio je: “Ne znam. Ali, što će Članak 5 značiti sutra?” Naime, Macron je izjavio kako nije siguran kakav je odnos SAD-a, ključne članice NATO-a, prema svojim obvezama u Savezu.

Prema njegovim zaključcima, “Washington nam okreće leđa”. Macron je jasan: “Predsjednik Donald Trump ne dijeli našu ideju europskog projekta” (Macron to jako dobro zna jer je Trump njemu ponudio povoljan trgovinski sporazum sa SAD-om samo da Pariz okrene leđa EU). I to u trenutku kad se Europa suočava s rastom sve agresivnijom Kinom i autoritarnim režimima koji jačaju u Rusiji i Turskoj. Inače, nakon posljednje vojne akcije Turske u Siriji u nekoliko se članica Saveza pojavila ideja da se raspravlja o članstvu Ankare. Što je Jens Stoltenberg, glavni tajnik Saveza, za sada glatko odbio.

“Kad se tome doda Brexit i europska unutarnja politička nestabilnost, nastaje toksični spoj nezamisliv prije pet godina. Ako se ne probudimo, stvorit će se popriličan rizik da bi Europa dugoročno mogla geopolitički nestati. Ili, u konačnici, da nećemo moći upravljati svojim interesima na globalnoj sceni. U to duboko vjerujem”, rekao je Macron.

Macron se proteklih dana našao pod snažnim kritikama da je svojom blokadom otvaranja pregovora o članstvu u EU s Albanijom i Sjevernom Makedonijom uzdrmao Zapadni Balkan te oslabio EU. I za Economist je ostao čvrst u svom stavu: besmisleno je otvarati pregovore dok se ne reformira cijeli proces proširenja.

Europa mora obnoviti “vojni suverenitet”, zaključuje Macron. Francuska je dugo vremena, sve do prošlog desetljeća, bila izvan vojnih struktura NATO-a. A Macron je jedan od ključnih zagovornika zajedničke europske obrane.

Francuski je predsjednik također ponovio svoju tezu da je potrebno nanovo pokrenuti dijalog s Rusijom – o tome je Euractiv.hr već pisao – bez obzira na sumnjičavost Poljske. “Bila bi velika pogreška ako do toga ne dođe”, rekao je Macron.

Jedna od zaključnih ideja do koje je francuski predsjednik došao razmišljajući o svemu navedenom, piše The Economist, glasi ovako: Europa treba “europski suverenitet”. Preciznije, kolektivnu sposobnost da brani europske interese. I to bilo da je riječ o sigurnosti, privatnosti, umjetnoj inteligenciji, podacima, okolišu, industriji, trgovini i tako dalje. I to na strateškoj razini.

Ukratko, Europa mora postati treći stup globalnog poretka uz SAD, najveću svjetsku silu i Kinu, silu u nastajanju koja postaje sve nasilnija u nastupu. EU se mora pozicionirati kao zaštitnik multilateralizma i borbe protiv klimatskih promjena, jer tome leđa okreće Washington. Ali i zaštitnik temeljnih ljudskih vrijednosti, demokracije i sloboda, jer Kina za te vrijednosti uopće nije zainteresirana. Ukoliko u tome ne uspije sasvim je jasno da će svijet postati bojno polje – ne nužno oružane borbe, ali ni ona nije isključena – dvaju velikih sila koje će brinuti samo za svoje interese. Jer, Donald Trump je vrlo blizu novom mandatu u Bijeloj kući, a Xi Jinping ima neograničen mandat.

(EurActiv)

Loading..