Čuvajmo Srebrenicu

Svidjelo se to nekima ili ne: “Da, izbor Željka Komšića je ustavan, legalan i legitiman”

Ovih dana mogli smo pročitati dvije stvari. Prva, kada gospodin Bariša Čolak tvrdi da izbor Željka Komšića nije legitiman niti ustavan, što je oboje netačno. A druga stvar je plaćeni oglas Hrvatskog narodnog sabora, objavljen u Avazu (možda još negdje, ali to nisam vidio), u kojem se govori o tome šta je navodno Ustavni sud BiH odlučio po zahtjevu Bože Ljubića. Osim što je i ovo većinom netačno, nekako je vađenje pojedinih rečenica iz obrazloženja odluke Ustavnog suda BiH, koje eventualno nekome politički odgovaraju, zapravo potpadaju u klasike političke manipulacije.

Piše: Slaven KOVAČEVIĆ // BLOG

Svoje tvrdnje gospodin Bariša Čolak, temelji na dijelu obrazloženja Ustavnog suda BiH, u kojem se govori o tome da »legitimno političko predstavljanje« (da bi ugođaj bio potpun, fali tamo riječ »naroda«) što bi navodno trebalo da znači da je time stvorena neka obaveza koja se tiče izbora članova Predsjedništva BiH, jer Ustavni sud BiH govori o svim administrativnim nivoima (nekako mi fali osnovno znanje Ustavnog suda BiH o tome šta stvarno znači legitimno političko predstavljanje, kako ono nastaje i ko ga konzumira).

Džaba sva priča, jer ovo oko legitimnog politčkog predstavljanja nije tačno, niti to znači ono što Ustavni sud BiH laički konstatira. Prvo, ćemo malo o Ustavu BiH. Da, piše u članu V/2d da pojedini član Predsjedništva BiH može neku od odluka smatrati povredom vitalnog interesa entiteta (ne naroda, kako bi neko volio da piše, a ne piše), pa onda shodno proceduri taj svoj stav prosljeđuje opet nadležnim entitetskim organima. Šta to znači? Pa ono što piše u Ustavu BiH, da se biraju dva člana Predsjedništva BiH sa teritorije Federacije BiH, Bošnjak i Hrvat, te jedan sa teritorije Republike Srpske, Srbin. Koga oni predstavljaju? Jako je jednostavan odgovor. Bošnjak i Hrvat predstavljaju bh. entitet Federaciju BiH, dok Srbin predstavlja bh. entitet Republiku Srpsku. Još je jednostavnije reći da predstavljaju izborne jedinica odakle su birani. To jasno govori da je Željko Komšić izabran u Predsjedništvo BiH u skladu sa Ustavom BiH i u skladu sa Izbornim zakonom BiH i da on predstavlja bh. entitet Federaciju BiH. Ne može jednostavnije.

Plaćeni oglas HNS-a

Vidite ovako. Ne osporavam, niti mogu osporavati svačije pravo na mišljenje, iako pojedini osporavaju moje pravo na mišljenje, ali u ovome plaćenom oglasu HNS-a ima dio neistina. Dakle, prvi dio gdje se citira odluka o meritumu Ustavnog suda BiH po zahtjevu Bože Ljubića je svakako tačan, ali drugi dio gdje se iz obrazloženja uzimaju dijelovi da bi se dokazale neke političke aspiracije jednostavno ne stoji.

Prvo, nije »princip konstitutivnosti – natkrovljujući princip« jer tako ne piše u Ustavu BiH, kojeg Ustavni sud BiH ne može mijenjati, jer mu to nije, niti će ikada biti nadležnost.

Drugo, pozivanje na nešto što ne piše u Ustavu BiH, a što je Ustavni sud BiH iskazao kao svoj stav da bi potkrijepio donošenje svoje odluke, jednostavno nema pravnu snagu, niti postoji obaveza zakonodavca da tako postupa, osim u dijelu obavezujuće odluke o dopustivosti i meritumu. Da bih tako nešto, dodatno pokazao, evo i ja ću naći dio obrazloženja u kojem Venecijanska komisija, koji meni prija i kaže sljedeće:

Venecijanska komisija na kraju zaključuje da se „čini da je sistem prema Ustavu Federacije u skladu sa evropskim i drugim međunarodnim standardima u oblasti izbora, a budući da Izborni zakon namjerava da provede u djelo relevantne odredbe Ustava Federacije, također se čini da je sistem u skladu i sa ovim standardima“. Prema mišljenju Venecijanske komisije, čini se da Izborni zakon samo „uveličava“ odstupanja od onoga što je „proporcionalnost“ koju naređuje Ustav Federacije u raspodjeli mjesta u Domu naroda, međutim, može se predvidjeti rješenje kojim bi se odredba Izbornog zakona („Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“) tumačila onako kako je formulirana u Ustavu Federacije („ U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu“).

To onda vrlo jednostavno znači da je Venecijanska komisija, vrhovni europski pravni autoritet, rekla da je sadašnji sistem (prije donošenja odluke Božo Ljubić), u skladu sa europskim i drugim standardima u oblasti izbora i Ustavni sud BiH poništi upravo ta dva člana Izbornog zakona BiH!!???, koje je Venecijanska komisija ocijenila tako kako jeste – u skladu sa europskim i drugim standardima u oblasti izbora. Simpatično, zar ne?

Odnosno, ako može svako uzimati dijelove obrazloženja da bi nešto pokazao, onda ja moram pitati CIK, kakav vi to akt mislite donijeti, koji bi bio u suprotnosti sa onim što kaže Venecijanska komisija, ali i OHR.

Da još jednom kažemo i ovo. OHR je konačni tumač civilnog aspekta Dejtonskog sporazuma, u što spada i Ustav BiH, dok je Ustavni sud BiH zaštitnik, a nikako tumač Ustava BiH. Barem tako piše u poglavlju VI Ustava BiH koji govori o nadležnostima Ustavnog suda BiH. Ako neko prekrši odredbe Dejtona, onda više nema dileme – mora se uključiti visoki predstavnik, inače Dejtonski sporazum više ne postoji. A ako više ne postoji, onda se stanje vraća u skladu sa ovim ustavnim zakonom, donesenim od strane zemlje koje je 1995. godine bila međunarodno priznata, sa svojim suverenitetom i teritorijalnim integritetom.

PREPORUČENO ZA VAS: Je li Čović ispunio uvjete za američku crnu listu? Svi pokazatelji su tu

Pratite ZASREBRENICU.ba na Facebooku