CIA

  • CIA objavila dokument o tome kako su Amerikanci ucjenjivali Aliju Izetbegovića da potpiše Dejtonski sporazum

    Američka obavještajna agencija CIA objavila je tajni dokument od 15. novembra 1995. sa pregovoro u Dejtonu, kojima je okončan rat u BiH, koji svjedoči čime je Alija Izetbegović praktično bio ucijenjen da potpiše mirovni sporazum.

    Tako se u dokumentu koji je naslovljen na Tonija Lejka na tri strane donose ” pročišćene teme za razgovor” koje su pripremljene uoči sastanka sa Izetbegovićem.

    Između ostalog, na sastanku je trebao istaći kako nije došao da pregovara, već samo da podrži stavove Ričarda Holbruka, koji je ovlašten od predsjednika SADa Bila Klintona za pregovore.

    Budući da je ostalo još samo nekoliko sati, došao je u ime Klintona s porukom da prijedlog o podjeli teritorija nije savršen, ali omogućava više od 51 posto, što je najbolji mogući dogovor, dok će nastavak sukoba donijeti nove žrtve bez zagarantovanih ishoda.

    U dokumentu se ističu da Izetbegoviću treba prenijeti da je Klinton svjestan težine pregovora, ali i da je razočaran jer nakon 16 dana nije postignut dogovor.

    Potom se na posljednjoj stranici navode teze koje će se koristiti “ako je potrebno, da se odluči u vrijeme sastanka”. Tamo je nabrojano šest stavki:

    1. Ako vaša Vlada ne želi da prihvati mirovni sporazum koji Srbi mogu prihvatiti i onaj koji je podržan od strane Kontakt grupe, neće biti:

    – Snaga Sjedinjenih Američkih Država na terenu,

    – Implementacije NATO­ i

    – Ekonomske pomoći i pomoći pri obnovi.

    2. Kongres neće odobriti, niti mi možemo od njih tražiti, program za opremu i trening od strane SAD-a

    3. UNPROFOR­ će se povući. Bosna bi se mogla naći bez ikakve vojne podrške Zapada i bez formalne podrške.

    4. Ako se ovaj proces ne zaključi na zadovoljavajući način u Dejtonu u narednoj fazi sastanci će se održati u Parizu ili negdje drugo. Sjedinjene Američke Države će biti u daleko manjoj mogućnosti da utiču na ishod, a to će biti na štetu BiH.

    5. Mnogo toga je u pitanju za Vas, Bosnu, Sjedinjene Američke Države i predsjednika. Pozivamo vas da pažljivo razmislite o Dejtonu i izgledima za budućnost nakon mira u Bosni uz podršku Sjedinjenih Američkih Država i međunarodne zajednice.

    6. Vrlo dobar rezultat je na dohvat ruke. Ne dozvolite da promakne, piše Saff.

  • Zašto je Amerika spasila Republiku Srpsku od vojnog poraza ?

    U povjerljivom intervjuu “Dejtonski istorijski projekt” iz juna 1996, a koji je deklasifikovan u sklopu tristotinak dokumenata koje je CIA  postavila na svom sajtu, Richard Holbrooke se prisjeća avgusta i septembra 1995. godine, kada su Srbi, usljed vojnih udara NATO pakta, kako ističe, bili na ivici poraza.

     

     

    Sudeći prema pomenutom dokumentu, ovo pitanje je “prelomio” Voren Kristofer, američki državni sekretar, jer je, po riječima Holbrooka, rečeno da je “Kris ispregovarao plan Kontaktgrupe i nije želio da to ponovo otvara”.

    U to vrijeme, naime, kako navodi Holbrook, razmišljalo se o tome da li da se ostane pri planu Kontakt grupe o podjeli BiH u omjeru 49 odsto za Srbe i 51 za FBiH, ili da se potpuno napusti dvoentitetski koncept BiH i ohrabri Bošnjake i Hrvate da pobijede u ratu, jer su tada donosioci političkih odluka u Vašingtonu postavili dva pitanja – da li razmišljati o promjenama teritorijalnih aranžmana i da li razmišljati o promjeni koncepta vlasti u BiH nakon rata. Robert Oven je stao na stanovište da plan Kontakt grupe ne govori o omjeru teritorija, niti o tome koliko ovlaštenja treba da ima srpski entitet.

    “Donijeli smo odluku da i dalje ostanemo pri planu Kontakt grupe. To je vjerovatno bila najvažnija strateška odluka koju smo napravili. U osnovi, ona je usvojena konsenzusom direktora u Vašingtonu”, rekao je Holbrook. U nastavku, on ističe da su u Vašingtonu tražili da se odmah prekinu udari na Srbe, ali da ta odluka nije donesena u “jasnoj formi”, pa je Holbrook “na svoju ruku” odlučio da dozvole hrvatsko-bošnjačku ofanzivu još neko vrijeme. Holbrook je rekao da su tek kad su Hrvati došli na 20 kilometara od Banjaluke Amerikanci donijeli odluku da zaustave ofanzivu.

    “Zbog velikog zbjega ljudi smatrali smo da nije etički, moralno i politički da im dozvolimo da zauzmu Banjaluku”, istakao je Holbrook. Za ovu odluku, kako je istakao, bilo je još barem tri razloga. Jedan je želja Slobodana Miloševića, predsjednika Jugoslavije, i Alije Izetbegovića, predsjednika tadašnje BiH, da Banjaluka bude antiteža Palama, drugi da bi rat trebalo okončati što prije jer su ponovo počinjali hrvatsko-bošnjački sukobi, a treći da su planeri vojnih udara u NATO-u imali plan meta za još samo dvije sedmice, a plan bombardovanja za samo još tri dana.

    Sudeći prema ovom dokumentu, Amerikanci nisu samo razmišljali o dvije opcije – BiH bez entiteta ili plan Kontakt grupe. Razmišljalo se, naime, i o tome da li uspostaviti “sićušni srpski entitet” na istoku BiH, ali da se odustalo zbog strateških razloga. Bilo je govora i o opciji da se napravi “nekakav srpski entitet koji bi bio veoma slab”.

     

     

    armijabih.net

Close
Close