Dragan Čović

Predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović održao je danas video sastanak s dužnosnicima HDZ-a BiH zakonodavne i izvršne vlasti državne razine u Bosni i Hercegovini

Dužnosnici su razgovarali o trenutnom stanju i cjelokupnoj zdravstvenoj situaciji, kao i mjerama koje se donose pri zdravstvenoj zaštiti svih stanovnika u Bosni i Hercegovini, pišu Vijesti.ba.

“Ekonomski plan oporavka ukupnog gospodarstva želimo kvaliteno usmjeriti kako bi se što prije oporavili i pri tome sačuvali socijalnu dimenziju, istaknuto je: “Raspodjela svih oblika i sredstava pomoći sa viših razina vlasti mora uključivati sve niže razine vlasti u Bosni i Hercegovini, naglašeno je ponovno na sastanku. Raspodjelom pomoći koja će uključivati stvarne potrebe lokalnih zajednica učinit ćemo je pravednijom i neovisnom o nacionalnoj strukturi stanovništva.”

Donoseći odluke na većim razinama pri ublažavanju negativnih posljedica na gospodarstvo, moraju se, s obzirom i na nadležnost županija, gradova i općina koje su u najvećoj mjeri izložene utjecaju koronavirusa, uvažavati i njihove prijedloge i sugestije. Dužnosnici HDZ-a BiH i ovom prilikom pozvali su bošnjačke političke dužnosnike u tijelima vlasti da prestanu s opstrukcijama i neopravdanim primjedbama na realizaciju sporazuma s MMF-om.

“Ministri iz SDA nisu podržali odluku Vijeća ministara koja je i ranije u svim prethodnim aranžmanima po istom principu usvajana, inzistiraju na neprihvatljivim i neutemeljenim zahtjevima”, vele oni.

“Ministarstvo financija i riznice BiH, ispunilo je potrebne tehničke uvjete za preuzimanje i isplatu korisnicima oko 330 milijuna eura iz posebnog kreditnog programa Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kao i svaki put do sada, profesionalno je završilo svoj dio posla sukladno zakonu, ustavnim nadležnostima i na dobrobit svih stanovnika u Bosni i Hercegovini i na takvom radu će i dalje inzistirati.

Osuđujemo konstantno korištenje ove situacije za političke nesuglasice koje ugrožavaju odnos države Bosne i Hercegovine i kreditni aranžman s MMF-om, te svim drugim financijskim institucijama i agencijama”, navodi se u saopćenju.

(SB)

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj vanrednoj, telefonskoj sjednici nije donijelo Odluku o povlačenju sredstava Instrumenta za brzo finansiranje (RFI) od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), s ciljem finansiranja povećanih potreba zdravstvenog sektora i mjera ekonomske stabilizacije.

Za odluku nisu glasali ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, ministar odbrane BiH Sifet Podžić i zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice Dževad Mahmutović.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković je u razgovoru za Faktor pojasnila da za Prijedlog odluke, kojeg je pripremilo Ministarstvo finansija i trezora BiH na čijem je čelu Vjekoslav Bevanda (HDZBiH), nije glasala jer Pismo namjere nije reflektirano u toj odluci u formi u kojoj su ga usaglasili politički lideri.

– Ono što je suština svega je da se Odlukom utvrđuje šta pripada RS-u, šta FBiH, a šta Distriktu Brčko. Ono što treba da bude jasno da će svi nivoi koji preuzimaju kredit ga i vratiti u skladu sa uvjetima MMF-a. Ono što je doneseno u Odluci to ne odražava – kazala je Turković.

Odluka, dodaje, ne odražava riječi koje su napisane u Pismu namjere, način na koji je napisano, a što se odnosi na alokaciju sredstava.

– Tom odlukom je rečeno u članu 4, pod obaveze otplate duga, da otplatu duga vrše entiteti, u skladu sa zakonskim propisima kojima je regulirano izmirenje obaveza prema međunarodnim finansijskim institucijama i prema utvrđenim otplatnim planovima. Mi u toj odluci nemamo navedeno. Imamo navedeno da će, a decidno je i jasno rečeno, otplatu vršiti, entiteti – izjavila je Turković.

Kada je distribucija i alokacija sredstava u pitanju, dodaje da je u Odluci navedeno da će se ona vršiti na način da će 62 posto sredstava pripasti FBiH, 32 posto RS-u, te da će sredstva od FBiH biti dijeljena u omjeru FBiH 50 posto, deset kantona 50 posto.

– To je kako je predložena Odluka. Međutim, u Pismu namjere kojeg su prihvatili politički lideri, stvari su ipak malo drugačije napisane i mislim da nema ništa logičnije nego da se slijedio prijedlog koji je proizašao iz Pisma namjere. To je ono što je usaglašeno i to je ono što je trebalo da se reflektira u ovoj odluci. Ono što je dogovoreno je da će FBiH proslijediti na kantone u skladu sa brojem stanovnika na posljednjem popisu, o čemu će biti donesena potrebna odluka Vlade FBiH i da svi nivoi koji preuzimaju kredit će ga vratiti u skladu sa uvjetima MMF-a – pojasnila je Turković.

Dakle, Odluka koju je predložio Bevanda je podrazumijevala da će 50 posto sredstava koje pripadaju FBiH biti direktno proslijeđeni kantonima, a da će novac kojeg potroše kantoni vraćati federalni nivo vlasti. To bi u praksi, primjera radi, značilo da će novac kojeg potroše kantoni u kojima je HDZ vladajuća stranka vraćati i građani drugih kantona kroz federalni budžet.

(Faktor.ba)

Nakon izjave predsjedatelja Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića povodom obilježavanja Dana Armije BiH, oglasio se Čovićev HNS

Iz HNS-ovog Odjela za branitelje navode da su u ratu u BiH tri naroda, Bošnjaci, Srbi i Hrvati imali su svoje tri vojske, Armiju BiH, Vojsku Republike Srpske i Hrvatsko vijeće obrane, kako je to potvrdio i Zakon o odbrani BiH iz 2005. u kojem se u članku 2. stavak 2. navodi sastav Oružanih snaga BiH: „Postoje tri pješadijska puka koji su organizacije odgovorne za vojno naslijeđe i identitet postrojbi i naroda iz kojih potiču“.

-Zato je nedopustivo negiranje HVO-a, obezvrjeđivanje doprinosa i žrtve koju je podnijelo Hrvatsko vijeće obrane kao legalna i legitimna oružana sila hrvatskog naroda, ali i cijeli hrvatski narod, u obrani BiH. Posebno nas žalosti da se ovakve izjave daju u vrijeme obilježavanja obljetnice zločina nad nedužnim Hrvatima u selu Trusina, gdje je prije 27 godina 16. travnja 1993. godine, mučki i na najsvirepiji način ubijeno 19 civila i tri zarobljena vojnika HVO-a, te popaljene sve kuće u Trusini, a isto su počinile postrojbe Armije BiH, saopćeno je.

Navode i da ovo nije prvi put da ovakve izjave daju najviši dužnosnici, članovi Predsjedništva BiH, kojima se „ne doprinosi jačanju mira, pomirenja i suživota, već sasvim suprotno, izazivaju podjele i potiče mržnja i netrpeljivost u BiH“.

-Ovo nije dobro za budućnost Bosne i Hercegovine i svi oni koji se tako ponašaju ne žele dobro ovoj već dovoljno napaćenoj i podijeljenoj zemlji. Također je nedopustivo da se zločini počinjeni od strane Armije BiH nad Hrvatima u BiH nazivaju sporadičnim incidentima, čime se obezvrjeđuje svaka hrvatska žrtva, i tražimo da se svaki zločin počinjen iz mržnje, kao ovaj u Trusini, ali i svi drugi zločini počinjeni nad Hrvatima BiH nazovu pravim imenom, i da se svakoj žrtvi pokloni dužni pijetet, jer svaka nevino ubijena žrtva je ista, i ni jedna ne može biti veća, niti manja od druge, saopćeno je, te se dodaje:

“Da to nije tako govori i činjenica da je nakon pet godina suđenja Sud BiH 2015. osudio za ratni zločin nad hrvatskim civilima i zarobljenim pripadnicima HVO u selu Trusini zamjenika zapovjednika postrojbe Zulfikar Armije BiH Nihada Bojadžića na kaznu od 15 godina zatvora, te vojnike Armije BiH Nedžada Hodžića na 12, Mensura Memića na 10 Edina Džeku na 13 i Rasemu Handanović ‘Zolju’ na 5,5 godina zatvora“, stoji u saopćenju.

-Nažalost u ovoj zemlji najviše političke dužnosti obnašaju osobe koje još uvijek misle kako njihova vojska nije ubijala i progonila druge, pljačke radi ili iz drugih „prizemnih“ pobuda, nego iz nekih drugih uzvišenih i po njima dopustivih razloga. Zato kod njih postoji uvjerenje u dopustivost njihovih postupaka i opravdanje za njihove počinjene ratne zločine nad drugima. Ni jedan zločin se ne smije pravdati i za bilo koga biti dopustiv, jer ponavljamo, svaki zločin je zločin i od svakog normalnog čovjeka mora biti osuđen, stoji u saopćenju.

-Nikada nećemo prihvatiti da se doprinos HVO-a u obrani BiH negira i da se HVO-u i cijelom hrvatskom narodu kroz razne konstrukcije nametne kolektivna krivnja i odgovornost, jer to je iskrivljivanje povijesnih činjenica koje govore sasvim suprotno. Neovisnost BiH uspostavljena je presudnom voljom hrvatskog, najmalobrojnijeg naroda u BiH, na Referendumu 29. veljače i 1. ožujka 1992. i to se nikada ne smije zaboraviti, saopćeno je.

“Nepobitna činjenica koju bi svi trebali prihvatiti je da je HVO u tek proglašenoj BiH prvi organizirano stao u obranu BiH i odigrao presudnu ulogu u obrani Posavine, Kupresa, Livna, Vlašića, doline Neretve ali i brojnih drugih područja početkom agresije na BiH u ožujku i travnju 1992. godine. HVO je po nacionalnoj strukturi zasigurno bio najmultietničkija vojska od svih drugih, jer je u HVO pristupio i značajan broj Bošnjaka i Srba ali i drugih građana BiH, što mu daje posebnu vrijednost. Poštujte HVO kao legalnu i legitimnu oružanu silu hrvatskog naroda, poštujte Hrvate kao konstitutivni i jednakopravni narod u BiH, jer bez doprinosa i žrtve HVO-a i hrvatskog naroda zasigurno ne bi bilo ni BiH ovakve kakva je danas, i poštujte i odajte jednak dužni pijetet svakoj žrtvi zločina, ma kojemu god ona narodu pripadala. Samo tako će BiH, punim uvažavanjem svih, poštujući sve naše različitosti, gradeći ovu zemlju na istini, imati šansu za budućnost, dok bi drugačije ponašanje bilo pogubno za sve narode i građane BiH, a odgovornost za isto snosit će oni koji to svojim ponašanjem prizivaju”, stoji u odgovoru Odjela za branitelje i Domovinski rat Glavnog vijeća HNS-a Šefiku Džaferoviću.

(SB)

Kad se sve sabere (u tri kantona 20 i u još dva kantona 21,5 miliona), HDZ će preko svojih kantonalnih vlada imati na raspolaganju 41,5 miliona KM.Dogovor o zaduženju kod MMF-a je postignut. Bosna i Hercegovina će dobiti 330 miliona eura, odnosno (kada se pretvori) 646 miliona KM kredita od ove međunarodne finansijske institucije.

Kako će ta sredstva biti interno raspoređena?

Po dogovoru Federacija će dobiti 62%, a entitet RS 38% novca. To znači da će Federacija dobiti 400,5 miliona, a entitet RS 245,5 miliona.

Federacija ima 62% stanovnika, a entitet RS 34%, a Brčko Distrikt 2,3%. To znači da je FBiH dobila novca koliko i učestvuje u stanovništvu BiH, dok je RS dobio nešto više preko leđa Brčko Distrikta.

Kako je kazao predsjednik SDA Bakir Izetbegović Federacija će od svog dijela preusmjeriti 50% kantonima, koji obavljaju dio nadležnosti značajnih za vrijeme krize (zdravstvo, policija, biroi rada).

Izetbegović je precizirao i da će se novac dijeliti kantonima, proporcionalno, po broju stanovnika iz popisa 2013. godine.

To znači da će 200 miliona Vlada FBiH zadržati na svom računu, a 200 miliona će usmjeriti prema kantonima.

Šta to znači za HDZ, čiji se predsjednik Dragan Čović pohvalio danas da će kantoni dobiti 50% novca?

HDZ drži apsolutnu vlast u tri kantona (Kanton 10, Zapadnohercegovački kanton i Posavski kanton). Po popisu iz 2013. ova tri kantona imala su zajedno 222.478 stanovnika što je 10% od ukupnog broja stanovnika Federacije.

To znači da će u ova tri kantona ići 20 miliona maraka od kredita MMF-a.

U Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom kantonu HDZ dijeli vlast po pola sa SDA.

HNK ima 222.007 stanovnika što je 10% stanovništva Federacije, te će ovaj kanton dobiti 20 miliona maraka. Uz spomenuta tri kantona, to je ukupno 40 miliona za HDZ-ove kantonalne vlade.

SBK ima 254.686 stanovnika što je 11,4% stanovništva Federacije, te će ovaj kanton dobiti 22,8 miliona.

Uz prethodno spomenuta četiri kantona, to je ukupno 62,8 miliona, odnosno 9,7%, dakle za sve kantone u kojima HDZ učestvuje u vlasti.

Međutim, ako imamo u vidu da u HNK i SBK stranka Dragana Čovića dijeli otprilike po pola vlast sa SDA, to znači će moći kontrolisati samo pola sredstava. I to oko 10 miliona u HNK i oko 11,5 miliona u SBK. To je ukupno 21,5 miliona.

Kad se sve sabere (u tri kantona 20 i u još dva kantona 21,5 miliona), HDZ će preko svojih kantonalnih vlada imati na raspolaganju 41,5 miliona KM.

Od 646 miliona maraka, HDZ-u će dakle «u ruke» ići 41,5 miliona MMF-ovog novca, što je 6% od ukupnog aranžmana.

Vladi Federacije BiH i ostalim kantonima (Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Unsko-sanskom i Bosanskopodrinjskom) će ići 340 miliona, a Vladi entiteta RS 245,5 miliona maraka.

Nakon što je u današnjim pregovorima dobio 6% novca na ruke HDZ-a, Dragan Čović je potrčao se pohvaliti kako će svim kantonima ići 50%, čime je pokušao prikriti svoj težak pregovarački poraz.

(SB/Vijesti.ba)

Hrvatski narodni sabor BiH drži u potpunosti neprihvatljivim postupanje Centralne izborne komisije BiH te navodi kako se njegovo djelovanje i akti neće prihvaćati.

“Nedopustivo je da nelegalno i nelegitimno tijelo preuzima nadležnosti za koje nema nikakvog zakonskog utemeljenja postupanjem koje nije u mjerodavnosti CIK-a već izvršne i zakonodavne vlasti”, ističu iz HNS-a.

“Bilo koja inicijativa, odluka, zaključak ili drugi akt koji donosi nezakonito i nelegitimno tijelo ne može se prihvatiti kao pravno valjan niti se po istome može postupati”, poručuju iz HNS-a.

Hrvatski narodni sabor BiH, odnosno hrvatska politika predvođena HDZ-om, otvoreno pokušava iskoristiti krizu koja je nastala pandemijom koronavirusa za ostvarenje političkih ciljeva. Oni planski stvaraju dodatni haos i taj haos će se vjerovatno pojačavati u narednom periodu. Hrvatska politika je uvjerena da je koronavirus dobra prilika da se steknu uslovi za ostvarenje neostvarenih trećeentitetskih ciljeva. Dušmani Bosne i Hercegovine nika ne miruju.

(SAFF)

Hrvatski narodni sabor oglasio se saopćenjem za javnost

„Nedopustivo je da nelegalno i nelegitimno tijelo preuzima nadležnosti za koje nema nikakvog zakonskog utemeljenja postupanjem koje nije u mjerodavnosti SIP-a već izvršne i zakonodavne vlasti. Takvo ponašanje smatramo neprimjerenim, time više što se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi u složenim vremenima koji dolaze kao posljedica globalne pandemije koja je uzrokovala istovremene izazove zdravstvenim i ekonomskim sustavima.

Sukladno, bilo koja inicijativa, odluka, zaključak ili drugi akt koji donosi nezakonito i nelegitimno tijelo ne može se prihvatiti kao pravno valjan niti se po istome može postupati.

Hrvatski narodni sabor ovime ističe neophodnu potrebu žurnih konzultacija demokratski izabranih predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti Bosne i Hercegovine, kao jedinih ovlaštenih i mjerodavnih da u novonastalim okolnostima oblikuju rješenja u Izbornom zakonu glede svih pitanja koja se tiču lokalnih izbora.

Konačno, HNS poziva na transparentno, demokratsko i zakonski utemeljeno djelovanje, te apelira na neodložno i žurno odbacivanje nelegalnih i nelegitimnih tijela i akata koji su protivni zakonskim temeljima Bosne i Hercegovine“, stoji u saopćenju Čovićevog HNS-a.

(SB)

Dragan Čović u vrijeme pandemije korona virusa jednostavno ne pokazuje liderske i one sposobnosti koje bi predsjednik najjače stranke bh. Hrvata trebao imati

Piše: IVAN CRNJAC

Otkako je stigao iz Zagreba sa sastanka s Plenkovićem, Čović se nalazi u samoizolaciji, a s javnosti komunicira putem svog Twitter profila ili šturih stranačkih priopćenja koja ne govore gotovo ništa.

Ljudi na društvenim mrežama počeli su ismijavati Čovića koji, kao i većina u HDZ-u, u ovo vrijeme reagira jako neozbiljno upućujući svakodnevno informaciju o tomu s kim je telefonski razgovarao iz samoizolacije u kojoj se nalazi.

To izgleda otprilike ovako: Na Twitteru se objavi fotografija Čovića koji sjedi za stolom, ispred njega su složene neke knjige. Tu je laptop, šalica kave ili čaja. Uz fotografiju ide tekst: Sastanak s veleposlanicom Zoricom Bukinac o stanju korona virusa u BiH te mjerama uvedenim u područjima zdravstva, ekonomije, obrazovanja i sigurnosti. Također, razgovarali smo o međunarodnoj suradnji i pozitivnim bilateralnim odnosima.

I to je sve. Nema nikakvog sadržaja, nikakve ohrabrujuće poruke zdravstvenim djelatnicima, članovima obitelji onih koji su umrli ili išta slično.

Nejasno je kako to da se lider jednog cijelog naroda ponaša tako neozbiljno. U BiH mi imamo, htjeli ili ne, lidere naroda, bez obzira na to što je to zastarjelo i nije moderno u političkom smislu.

Ovih dana, vlada Federacije BiH na čijem čelu je SDA-ov Fadil Novalić, donijela je odluku o raspodjeli 21 milijuna maraka, općinama, gradovima i županijama koje taj novac trebaju utrošiti na saniranje štete uzrokovane korona virusom. Nakon pritiska, uglavnom bošnjačkih medija i stranaka, odluka je povučena i novac će se ipak dodijeliti zdravstvenim ustanovama.

Spomenutim političarima i medijima je bilo sporno što neka mjesta s hrvatskom većinom trebaju dobiti više novca od nekih mjesta s bošnjačkom većinom, iako je tim istim hrvatskim mjestima korona virus uništio znatan dio gospodarstva.

Odluka je ekspresno povučena, a nitko iz HDZ-a nije reagirao, ali je najveća krivnja Čovićeva jer je on trebao reagirati s obzirom na to da se u toj stranci on pita i odlučuje o svemu, dok ga drugi članovi stranke, čak i u samom vrhu, oslovljavaju s “predsjednik”.

Primjerice, kada se vršila raspodjela resora u Vijeću ministara, iz HDZ-a su diskretno upozoravali kako je važno da resor financija kontroliraju Hrvati te da je zbog tog nemoguće uzeti iznimno važno ministarstvo vanjskih poslova. Sada nam je svima jasno da od te tzv. financijske vertikale nema ništa jer tok novca ne kontroliraju oni koji bi to trebali.

Čovićeva trenutna funkcija nije takva da može učiniti mnogo, ali je sustav u stranci posložen tako da se očekuje da učini nešto. On ne čini ništa, osim što, kako smo već kazali, povremeno ‘baci’ neki tvit.

S druge strane, jedan od prvaka HDZ-a i predsjednik vlade Županije zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić se ponaša mnogo odgovornije. U ponedjeljak je na tiskovnoj konferenciji Stožera te županije poslao vrlo jasne poruke tzv. probosanskim snagama koje su problematizirale spomenutu raspodjelu novca.

Ćosić je utvrdio kako “tzv. probosanskim snagama sada smeta ova raspodjela” dok im ne smeta to što se “javni prihodi i prihodi od PDV-a godina raspoređuju tako da je građanin Sarajeva dvostruko vrjedniji od onoga u ŽZH ili u Goraždu”.

Iako s pozicije premijera jedne od županija kojih ima deset ne može učiniti puno, Ćosić je učinio više od Čovića koji je u puno jačoj real-političkoj poziciji.

Dok se Čović slika za Twitter, političku bitku bije samo jedan čovjek.

📞 meeting with the Austrian Ambassador to BiH dr. Ulrike Hartmann on the state of #coronavirus in #BiH, measures in combatting the outbreak and ensuring a stable economy and functioning healthcare. We also spoke about positive bilateral relations and a #EuropeanBiH. 🇧🇦🇦🇹 pic.twitter.com/39m2IRihOS

— Dragan Čović (@Dragan_Covic) April 6, 2020

Tvitanje i priča o europskim partnerima koji nam pomažu ne donosi mnogo, a dovoljno je pogledati neke druge lidere u regiji i svijetu kako se ponašaju dok Čović iz udobnosti vlastitog doma radi na vlastitoj promociji, odajući valjda dojam nekog ozbiljnog tko ima kontakte vani.

Umjesto da posjeti bolnicu u kojoj leže zaraženi pacijenti, ode na neku od tiskovnih konferencija županija s hrvatskom većinom, ili bar pošalje jasniju poruku po pitanju najnovije pljačke građana u županijama s hrvatskom većinom, Čović tvita o tomu s kim je kad razgovarao.

Tako se lider jednog naroda ne bi trebao ponašati, posebno u situaciji gdje se jasno vidi kako bi neke od njegovih stranačkih kolega taj posao obavljale puno bolje. Ili barem pokušavale obaviti.

(Prenosimo s portala Direktno)

Piše: A. Čorbo-Zećo / Patria

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović konačno se oglasio i smatra da bi za BiH bilo najbolje zatvaranje granica kako bi se njeni građani što bolje zaštitili od pandemije virusa korona.

Ranije je, nakon obavljenog testiranja, kazao i da nije pozitivan, a prema izvorima Patrije bio je u kontaktu s prvozaraženim iz Mostara i eto imao je privilegiju da se testira. No, Čović je osim njegovih prijedloga za borbu protiv koronavirusa iskoristio priliku da opet pokaže svoje pravo lice. On već misli na ono što slijedi.

Cilj je nipošto prepustiti Centralnu izbornu komisiju drugima. Jer vlast je vlast, a najlakše se do nje dolazi kad imaš kontrolu u CIK-u.

Podsjećamo, Predstavnički dom PSiH izglasao je prestanak mandata čalanova Centralne izborne komisije BiH Ahmeta Šantića, Suada Arnautovića Branka Petrića i Novaka Božičkovića. Za nove članove CIK-a imenovani su Ahmet Šantić, Suad Arnautović, Vanja Bjelica i Jovan Kalaba. Tada su SNSD, Srpski blok i HDZ napustili sjednicu.

Kada je riječ o problemima koji su nastali u radu institucija na nivou BiH, Čović je rekao da se sada treba baviti virusom korona, te dodao da bez promjene odluke vezane za izbor članova Centralne izborne komisije BiH, neće biti ni budžeta.

A, kako da se borimo protiv korone ako nema Budžeta.

I dok policija, službenici i svi normalni ljudi zahtijevaju Budžet za 2020. godinu Čović opet uvjetuje. Sada više nije Izborni zakon, jer šta će mu on ako nema kontrolu CIK-a. I tako je nakon najave nove blokade, govoreći o pomoći EU BiH u medicinskoj opremi, kazao da smatra da nije realno očekivati od nekoga da to učini, kada se taj neko i sam suočava sa istim problemima, te dodaje da je sa šefom Delegacije EU u BiH Јohanom Sattlerom razgovarano o pomoći koja je potrebna privredi BiH.

Čović strmoglavo ide ka svom političkom kraju. Najnoviji u nizu skandala koji se povezuju sa predsjednikom najveće nacionalne partije u Hrvata je onaj vezan za odluku Herceg-bosanske županije, odnosno Kantona 10, čiji je premijer Ivan Jozić, inače član HDZ-a BiH donio odluku da je na teritoriju tog kantona zabranjen ulazak državljanima BiH. Kada su vidjeli da im neće nekažnjeno proći ova nadasve diskriminirajuća odluka brzo su je povukli, ali dokument ostaje za pamćenje.

Moram podržati jutrošnje naslove da Čoviću glave neće doći “službeno Sarajevo”, međunarodna zajednica ili neki drugi strani faktor. Njegova suverena vladavina u posljednjih 17 godina biće urušena od strane njegovih ljudi, a prvi su na potezu birači na općinskim izborima u oktobru ove godine, koji će imati šansu kazniti Čovićeve katastrofalne poteze, opasne presedane i nebrojene skandale bez premca.

Nebrojeno puta do sada „Slobodna Bosna“ je pisala o pogubnoj politici predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića

Pisali smo o njegovom neprirodnom koaliranju s Miloradom Dodikom, upozoravali na otvorene opstrukcije uspostavljanja vlasti na federalnom i kantonalnim nivoima, ucjenama oko usvajanja diskriminirajućeg Izbornog zakona, skandaloznim odbijanjem poštivanja presuda Međunarodnog kaznenog suda, i brojnim drugim skandalima i političkim posrtajima lidera HDZ-a BiH. Jedan od najnovijih skandala je slučaj „badžo“, o kojem bruje mediji u regionu, ali i cijeli Mostar, koji se zgražao nad rodijačko-partijskim vezama koji su umalo izazvali kolaps kompletnog zdravstvenog sistema u najvećem gradu Hercegovine. Na svu sreću, liječnici u Mostaru, kako sada stvari stoje, uspjeli su hitnom reakcijom spasiti stvar, no još uvijek se čeka izvještaj istražnih organa koji bi, ukoliko ne bude opstrukcija sa viših razina, trebali otkriti ko je kome „sredio“ koronavirus u Mostaru, ali i gdje je i koliko puta putovao prvozaraženi poduzetnik i je li slagao da se zarazio u Mostaru.

Najnoviji u nizu skandala koji se povezuju sa predsjednikom najveće nacionalne partije u Hrvata je onaj vezan za odluku Herceg-bosanske županije, iliti Kantona 10, čiji je župan Ivan Jozić, inače prekaljeni član HDZ-a BiH donio odluku da je na teritoriji tog kantona zabranjen ulazak državljanima BiH.

Odmah su uslijedile hitne reakcije federalnog premijera Fadila Novalića i ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića koji su najavili podizanje krivičnih prijava protiv čovjeka koji na teritoriji BiH zabranjuje ulazak državljanima BiH.

Radončić, koji je predsjednik Koordinacionog tijela za zaštitu i spašavanje Bosne i Hercegovine, potvrdio je da je primio navedene zahtjeve koje potpisuje zapovjednik Stožera, i župan Kantona 10 Ivan Jozić.

– Dok se mi borimo sa koronavirusom, neki maštaju o paradržavnim projektima. Danas je stigao Zahtjev zapovjednika Kriznog stožera “Hercegbosanske županije” i, vjerovali ili ne, Zapovjedi kojom se “zabranjuje ulazak državljana Bosne i Hercegovine na područje Hercegbosanske županije”. Ne samo da ovaj Zahtjev neću staviti kao tačku dnevnog reda Koordinacijskog tijela BiH za zaštitu i spašavanje, već ću, kao ministar sigurnosti BiH, u roku sutra podnijeti krivičnu prijavu protiv Ivana Jozića, koji je potpisao oba akta, poručio je Radončić i zaključio:

– Tužioci i nadležni sud moraju naučiti pojedince čija je nadležnost državna granica i da Ustav BiH garantira pravo svakom građaninu da se slobodno može kretati svakom stopom njegove države. Ovo nije ni 1992. godina, ni ratni period, ovo su pandemija i separatizam, koji će biti pobijeđeni.

Taj akt bez presedana, kao i onaj skandal iz Tomislavgrada, gdje nije ispoštovana izborna volja birača, kada na funkcije nisu izabrani političari HDZ-a BiH koje je izabrao narod svojim glasovima, posljednji je u nizu skandala koji će na koncu rezultirati političkim krahom Dragana Čovića.

Čoviću glave neće doći “službeno Sarajevo”, međunarodna zajednica ili neki drugi strani faktor. Njegova suverena vladavina u posljednjih 17 godina biće urušena od strane njegovih ljudi, a prvi su na potezu birači na općinskim izborima u oktobru ove godine, koji će imati šansu kazniti Čovićeve katastrofalne poteze, opasne presedane i nebrojene skandale bez premca.

(SB)

Kako je Velimir Pralas prošao granicu. Zar nas ne ubjeđuju da se svi koji dolaze iz žarišta, posebno iz Italije, pregledaju.

Piše: Rasim Belko (Nap.ba)

Hercegovinom se jučer prolomila vijest da je je koronavirus stigao u Mostar, iako je premijer HNK Nevenko Herceg (HDZ) par sati ranije govorio da virus neće preko Ivana.

Pacijent je stigao sa sinom iz Italije, sa zimovanja i završio na Odjelu za plućna oboljenja Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Iznerviralo je to obični svijet, koji već danima ubija vrijeme u svojim domovima kako ne bi zarazili ni sebe ni druge.

A onda je krenuo haos. Evakuisan Odjel za plućne bolesti a doktori i ostali koji su imali kontakt sa zaraženim pacijentom završili u samoizolaciji.

Pacijent je prema izvorima iz SKB Mostar Velimir Pralas.

Pralas je badžanak (badžo) lidera HDZ-a Dragana Čovića. I to objašnjava mnogo. O rodbinsko-poslovnim vezama Čovića i Pralasa hercegovački mediji pisali su i ranije.

Neodgovorni Pralas je preko badžanaka i kuma doktora završio na Odjelu za plućne bolesti, a tamo mu nije bilo mjesto.

Preskočena je kompletna procedura propisana silnim naredbama i preporukama.

Palas bi morao krivično odgovarati, jer to Krivični zakon FBiH tako kaže. Sve istražuje Tužilaštvo HNK.

Ali šta ćemo s dežurnim problemom koji se odaziva na ime Dragan Čović. Ko sada može utvrditi broj oboljelih u Mostaru.

Bahato, neodgovorno i nadasve opasno ponašanje lidera HDZ-a BiH, Pralasa i doktora ugrozilo je javno zdravlje građana Mostara i Hercegovine, pa i šire.

U cijelom slučaju postavlja se još jedno pitanje.

Kako je Velimir Pralas prošao granicu. Zar nas ne ubjeđuju da se svi koji dolaze iz žarišta, posebno iz Italije, pregledaju.

Naravno, zaboravili smo da je na čelu Granične policije BiH Zoran Galić, još jedan u lancu onih koji pripadaju HDZ-u kojim upravlja Dragan Čović. Možda je i tamo Velimir Pralas imao specijalnu propusnicu s biljegom HDZ-a BiH.

Nakon svega treba postaviti pitanje odgovornosti i kazne za sve u lancu “štele” za Velimira Pralasa.

Dragan Čović bi svakako trebao odgovoriti ima li veze s ovim slučajem, jer Hercegovina je u strahu nakon neodgovornog ponašanje pojedinaca. A, koronavirus nakon politike Čovića samo će dokrajčiti ionako uništenu ekonomiju ovog dijela države i dodatno rastjerati pučanstvo zemlje Hercegove.

Jer kum je kum, a Čović je badžo i bit će puno posla za istražne organe.