Holandija

  • Holandski vojnik vraća se u Srebrenicu svake godine: U muzeju sačuvao ratne uspomene

    Serge Janssen, koji je u prvoj polovini 1994. godine kao pripadnik holandskih mirovnih snaga Ujedinjenih nacija boravio u Srebrenici, danas je poklonio vrijedne predmete, dokument i slike Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida u Sarajevu.
     

    Janssen je došao u društvu Osmana Avdića, s kojim se upoznao tokom boravka u opkoljenoj Srebrenici, a s kojim je prvi put nakon rata stupio u kontakt 2011. godine preko društvenih mreža. Avdić je prošle sedmice muzeju poklonio nekoliko predmeta koji svjedoče o dešavanjima u ratnom periodu. Inače je rođen u općini Milići, ali je s porodicom izbjegao u Srebrenicu, gdje je živio do njenog pada.

    S Janssenom se, kaže, od te 2011. godine viđa redovno, jer nekadašnji “mirovnjak” dva ili tri puta godišnje posjeti BiH. Janssen je Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida poklonio kompletnu uniformu holandskih mirovnih snaga koju je nosio 1994. godine, kao i čizme koje je nosio kada je prvi put stigao u BiH. Među stvarima koje je poklonio je i kopija dokumenta iz 8. maja 1993. godine, koji govori o tome demilitarizaciji Srebrenice i kako se njenim stanovnicima ništa neće dogoditi, a koji su potpisali general Philippe Morion, komandant mirovnih snaga UN-a u BiH, Sefer Halilović, general Armije BiH i haški optuženik Ratko Mladić, general Vojske Republike Srpske, koja će u julu 1995. godine počiniti genocid nad Srebreničanima.

    Janssen kaže da se s Avdićem upoznao u Srebrenici, kada je on bio dječak, a njemu je bila 21 godina.

    “Poslije rata smo stupili u kontakt preko interneta. Gledajući snimke na YouTubeu o dešavanjima iz Srebrenice, vidio sam snimak na kojem sam prepoznao sebe. Onda sam poslao pitanje poznaje li neke vojnike koji su meni pomagali i on mi je odgovorio da zna neke od tih vojnika i poslao mi svoju fotografiju. Čim sam vidio fotografiju, odmah sam znao o kome se radi. Prije toga nismo bili u kontaktu. On dolazi svake godine ovdje u Sarajevo i obilazi Srebrenicu. Stvorili smo prijateljstvo, neki ljudi jednostavno nisu zaboravili ta dešavanja”, kaže Avdić, te dodaje da je Janssen poklonio nekoliko predmeta muzeju u Memorijalnom centru u Potočarima.

    Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida obiluje bogatom arhivskom građom i nudi multidisciplinarni pristup upoznavanju i istraživanju događaja na prostoru BiH u periodu 1992. – 1995. godina.

    U njegovom sastavu su arhiv i izložba Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), kao i prostori koji govore o zločinima protiv čovječnosti, logorima, zločinima počinjenim nad djecom, masovnim grobnicama, genocidu u Srebrenici, te video izjave i svjedočenja žrtava, kao i projekcije filmova – Rat u Bosni i HercegoviniGradovi pod opsadomNjihovim očima (Svjedoci pravde), Kraj nekažnjivosti – Seksualno nasilje pred Tribunalom, Zločin pred Tribunalom (Prijedor, srednja Bosna, Višegrad), i Dubrovnik i zločin nad kulturnom baštinom!.

    Svi sadržaji dostupni su za posjetioce na bosanskom, engleskom i turskom jeziku.

    Na ulazu u Muzej nalaze se najpotresnije fotografije nastale prilikom ekshumacija u masovnim grobnicama na području Bosne i Hercegovine, kao i osmrtnica 75-godišnjeg Ševala Tabakovića koji je ubijen u Višegradu 1992. godine. Ono što je posebna osobenost vezana za rahmetli Tabakovića jeste da je 1942. godine tada kao 25-godišnjak zarobljen od četnika u Višegradu, doveden na most Mehmed-paše Sokolovića, prerezan mu je vrat i bačen je u Drinu, ali je uspio isplivati i preživjeti. Isti scenarij Tabakoviću se desio pet decenija kasnije, samo što su ga ovaj puta vezali i bacili u Drinu. Drugi put nije preživio. Njegovo tijelo pronađeno je u jezeru Perućac.

    Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992. – 1995. nalazi se na adresi Ferhadija 17, a radno vrijeme je svakim danom od devet do 22 sata.

    Radio Sarajevo

  • Advokat Srebreničana Faruk Ćupina: Nismo zadovoljni presudom, idemo na reviziju

    Prema presudi Okružnog suda u Hagu, koji je odlučivao o tužbi srebreničkih majki i udovica, Holandija je odgovorna samo za one ljude koji su se nalazili u bazi mirovnih snaga za vrijeme napada na Srebrenicu 1995. godine. Današnjom presudom Okružni sud u Den Hagu je utvrdio da je Holandija odgovorna za njihovu smrt, ali procentualno 30 posto. Rečeno je i da nije sigurno da bi 300 Srebreničana preživjelo i da su ostali u bazi.

     

     

    Advokat udruženja Faruk Ćupina povodom ove presude javio se za agenciju Patria iz Haga.

    – Potvrđena je odgovornost Holandskog bataljona i time države Holandije. Naime, države koje šalju svoje vojnike u mirovne snage imaju nadalje odgovornost prema građanima koje štite. Time je dokazana odgovornost prema ljudima u enklavi Srebrenca. Procenat učešća u naknadi štete je 30 posto za svakog ubijenog zbog nezakonitog ponašanja vojnika bataljona, što je sud priznao djelimično. Mi smatramo da je odgovornost Holandskog bataljona stoprocentna prema sudbini tih ljudi. Trenutna situacija nam nalaže da pristupimo reviziji ove presude – rekao je Faruk Ćupina.

     

     

    NAP

  • Odluka Žalbenog suda Holandija jako je brutalna poruka žrtvama genocida

    Odluka Žalbenog suda Holandije da je ta zemlja 30 posto kriva za smrt ubijenih Srebreničana 1995. godine, koji su bili u bazi holandskog bataljona u Potočarima, je brutalno licitiranje životima koji su 1995. bili u Srebrenici, istakao je bivši načelnik Srebrenice Ćamil Duraković. Holandija se, dodao je, od 1995. godine pokušava izvući od odgovornosti.

     

     

     

    “To je jako brutalna poruka, da vi procjenjujete 30 posto nečijeg života, odnosno odgovornosti za nečiji život. To je sramotno. No, nije to samo Holandija. Imali smo i pitanja odgovornosti članica UN-a, koje su po Povelji bile odgovorne za svoju članici Republiku BiH, pa su to izbjegle pozivajući se na imunitet. Holandija izbjegava odgovornost, ali i poručuje time da je odgovorna“, jasan je Ćamil Duraković.

    Osvrnuo se Ćamil Duraković i na inicijativu Istočne alternative o izgradnji spomenika Vitaliju Ćurkinu u Srebrenici, koji je u ime Rusije dao veto na rezoluciju o genocidu u Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN. Takva udruženja, kaže Duraković, pokušavaju preusmjeriti pažnju pred svaki 11. juli.

    “Nije čudno to očekivati od Vojina Pavlovića koji vodi Istočnu alternativu. No, čuo sam da načelnik Srebrenice Mladen Grujičić nije dao saglasnost, pa je policija dužna sve to spriječiti. To je poruka uvrede žrtvama“, poručio je Duraković u Dnevniku TV1.

    Govorio je i o pripremama za ukop žrtava 11. jula. Aspekt sigurnosti je svakodnevna tema s policijskim agencijama. Posmrtnih ostataka žrtava genocida je nešto manje nego proteklih godina.

     

    “Pozivam sve da svoje ponašanje prilagode događaju. To nije manifestacija, nego komemoracija i dženaza za žrtve genocida“, poručio je bivši načelnik Srebrenice Ćamil Duraković.

    Vijesti.ba

  • TRAŽE ODŠTETU OD 4.5 MILIONA EURA: Evo kako su holanđani nazdravljali i feštali nakon pada Srebrenice

    Holandski vojnici nekadašnje mirovne misije UN u BiH tuže svoju državu i traže ukupno 4,5 miliona evra odštete zbog toga što su poslani u Srebrenicu 1995. godine.

     

     

    Kako prenosi AFP, advokat Mihael Ruperti je najavio zajedničku tužbu 206 vojnika, koji “i dalje osjećaju posljedice u svakom segmentu svog života”.

    “Mi vjerujemo da ministarstvo odbrane treba da snosi posljedice”, rekao je on.

    Kako prenosi agencija, vojnici su poslati u enklavu u misiju koja je kasnije okarakterisana kao “nemoguća misija”.

    Najava ove tužbe stiže istog dana kada je stigla odluka po žalbi države Holandije na presudu holandskog Suda iz 2014. prema kojoj Holandija snosi odgovornost za smrt 300 muškaraca i dječaka, koje su srpske snage ubile 13. jula 1995. godine.

    Holandska vlada je uložila žalbu tvrdeći da “niko nije moga da predvidi da će se tamo desiti genocid”.

    Događaji u Srebrenici su i dalje predmet sporenja u Holandiji, kao i uloga “plavih šljemova” u njoj.

    Prošle godine, ministrica odbrane Holandije rekla je da je “dučbat” poslat “da zaštiti mir koji više nije postojao bez adekvatne pripreme, bez adekvatne opreme, i bez dovoljno informacija”.

    “To je bila nerealna misija, u nemogućim okolnostima”, rekla je ona.

    Obzirom da je navedeno kako holandski vojnici osjećaju posljedice u svom životu nakon Srebrenice, ovaj video najbolje svjedoči kako su se vojnici ponašali i osjećali nakon što su krvnici, predvođeni zlikovcem Mladićem, ušli u Srebrenicu i Potočare.

     

     

    Bportal.ba

  • Emir Suljagić o presudi Holandiji: Ovo je kraj jedne epohe

    Emir Suljagić, preživjela žrtva genocida u Srebrenici gostovao je u emisiji Dan uživo gdje je prokomentarisao današnju drugostepenu presudu Vrhovnog suda u Hagu.

     

     

    Vrhovni sud u Holandiji u Hagu utvrdio je danas u drugostupenoj presudi da je Holandija djelimično odgovorna za smrt blizu 300 muslimana koji su protjerani iz UN-ove baze u Srebrenici. Odluka Haškog žalbenog suda podupire odluku iz 2014. godine da su holandski mirovnjaci trebali znati da će muškarci koji su tražili utočište u njihovoj bazi u Potočarima biti ubijeni od strane vojske bosanskih Srba ukoliko ih se natjera da napuste bazu, kao što je i bilo.

    Ovo je kraj jedne epohe gdje su preživjeli i društvo pokušavali dobiti zadovoljštinu, jer pravdu nije moguće dobiti. Ovo je pouzdan dokaz da od toga više nema ništa i da se pravda ne može dobiti na međunarodnim sudovima. Trebamo prestati vjerovati da će pravdu, odnosno zadovoljštinu, biti moguće dobiti na bilo kakvim sudovima“, rekao je Suljagić.

    Žrtve su podijeljene u tri kategorije: one koji su bili unutar UN-ove baze, one koje su se nalazili oko baze i muškarce koji su se uputili ka šumama. Vlada Holandije je proglašena odgovornom za smrt samo onih osoba koje su se za vrijeme pada Srebrenice zatekle unutar UN-ove baze, ali ne i za muškarce koji su se nalazili oko baze, kao ni za one koji su put od sigurne smrti pokušali naći u šumama uputivši se na ono što će kasnije postati poznato kao Marš smrti.

    Od samog početka, od 1996. godine do danas, od prvog izvještava Ministarstva Holandije, preko izvještaja njihovog instituta za ratnu dokumentaciju do danas postoji jasan napor holandske države da umanji odgovornost svojih vojnika za dešavanja u Potočarima. Nuhanović i ja smo imali puni uvid kako su se sramno ponašali vojnici Holandije“, rekao je Suljagić i nastavio:

    Holandski vojnici su se ponašali nečovječno. Trenutak u kojem sam shvatio kako idu stvari bio je 12. jula kada su počeli stizati kamioni i autobusi, a jedan od holandskih vojnika mi je rekao: “Evo ga, dolazi Ratko Mladić da vas evakuiše”. Nekoliko desetina ljudi koji su došli da mole za pomoć je vraćeno s kapije UN-ove baze. Holandski bataljon je odbio pružiti pomoć, čak i staricama i starcima“, ispričao je Suljagić.

    On smatra da principi liberalne demokratije prestaju gdje počinje muslimanska većina. “Tako je bilo 1992. godine, zatim 1995. godine, a tako je i danas.

    “13. jula 1995 izašao sam iz fabrike u Potočarima i krenuo u pravcu Srebrenice. Naišao sam na Ratka Mladića i jedan sam od dvojice ljudi koji su preživjeli taj susret. Nisam imao dilemu šta će se dogoditi sa zarobljenim Srebreničanima. Do 21. jula sam ostao u Srebrenici, a onda me je UN, zajedno sa kolegom Hasanom, izvukao iz Srebrenice. Imao sam puni uvid u jednu od najvećih izdaja kojoj je čovjek mogao svjedočiti kada UN nije intervenisao. Vrlo rano sam naučio kako izdaja izgleda”, pisao je Emir Suljagić.

    To je bilo 13. jula poslijepodne, tokom evakuacije. Ja sam bio u društvu oficira UN-a za koje sam radio i imao sam dubioznu privilegiju, odnosno nesreću da naiđem na Ratka Mladića. Tu su bili i ljudi koji su kasnije osuđeni za genocid. To je bio trenutak kada budeš siguran da više nećes biti živ. Bio sam siguran da to neću preživjeti, ali preživio sam“, prisjetio se Suljagić.

    Advokat Semir Guzin, koji predstavlja preživjele žrtve genocida u Hagu, u razgovoru za N1 najavio je reviziju današnje presude.

    Neka se iscrpe sva pravna predstava, ali presuda pokazuje da se zadovoljština ne može dobiti na sudovima. Ili ćemo sami preuzeti stvari u svoje ruke i na svojim sudovima kazniti ljude koji su činili zlo ili nećemo. Kako je iko mogao misliti da će neko poslije 11. jula 1995. učiniti išta za nas?”, zapitao se gost N1 televizije.

    Suljagić je kazao da je tada bilo izručeno 300 muškaraca, iako nije bilo nikakve sumnje da će biti pobijeni.

    Holandski vojnici su vidjeli i mogli vidjeti stotine leševa oko fabrike. Nije bilo dileme šta će se dogoditi s tim ljudima. Ali holandski vojnici su imali samo jedan imperativ – da izađu nepovrijeđeni, živi i bez stresa.

    Idućeg mjeseca, 11. jula biće obilježena 22. godišnjica genocida u Srebrenici.

    Deprimiran sam onim što vidim u i oko Srebrenice. Evo sada se govori se i o spomeniku Vitali Čurkinu, a o tome se ne oglašavju se ni tzv. zaštitinci bošnjačkih interesa u Srebrenici.

    Za kraj Emir Suljagić je kazao da nakon ove presude treba početi razmišljati kako memorijalizirati Srebrenicu.

    Neka se upamti i zapiše na više mjesta. Memorijalni centar treba prestati biti pogrebno društvo i postati mjesto gdje se uči, proučava i podučava o onome što se dogodilo 1995. godine u Potočarima.”

     

     

    N1

  • Sud: Holandija ‘djelomično odgovorna’ za smrt 350 Srebreničana

    Holandija je odgovorna za njihovu smrt 30 posto, te nije sigurno da bi preživjeli da su ostali u bazi holandskog bataljona, kaže Sud.

     

     

    Žalbeni sud Holandije presudio je da je ta država djelomično odgovorna za smrt 350 ljudi koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici.

    Radi se osobama koje su se nalazile u bazi Ujedinjenih naroda, odnosno holandskog bataljona u Potočarima, u trenutku kada je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu.

    Izričući drugostepenu presudu po tužbi udruženja koje okuplja preživjele žrtve genocida u Srebrenici protiv Holandije, Sud je utvrdio da je Holandija odgovorna za njihovu smrt 30 posto, te da nije sigurno da bi 350 Srebreničana preživjelo i da su ostali u bazi.

    Sud je odlučio da je država Holandija djelovala „djelomično nezakonito“ u Srebrenici te da je dužna isplatiti „30 posto odštete“ porodicama žrtava, javlja Reuters.

    U presudi se navodi da su se holandski vojnici „ponašali nezakonito“ kada su istjerali bosanske muslimane iz zgrade holandskog bataljona u Potočarima 1995, ali da ne se ne može zaključiti da su holandski vojnici bili „100 posto odgovorni za sudbinu“ tih ljudi.

    Holandija ‘nije odgovorna za ubistva izbjeglica’

    Sud je odlučio da je tim Srebreničanima uskraćena mogućnost preživljavanja.

    Žalbeni sud također je odlučio da Holandija nije odgovorna za djela holandskog bataljona prije pada Srebrenice, jer se to događalo u okviru lanca komande Ujedinjenih naroda.

    Osim toga, Sud je odlučio da Holandija nije odgovorna za smrt izbjeglica koje su potražile zaštitu u sigurnoj zoni Srebrenice, a koje je kasnije ubila vojska bosanskih Srba.

    Iznos odštete bit će naknadno određen.

    Moguća je žalba na presudu Vrhovnom sudu.

    „Zadovoljni su pravni predstavnici holandske države jer je smanjena procentualna odgovornost Holandije“, javlja iz Haga reporter Al Jazeere Emir Skenderagić.

    Pravni presedan

    „Predstavnici pravnog tima Srebreničana su nezadovoljni zbog procentualnog iznosa, ali kažu da je dokazano da je holandsko Ministarstvo preuzelo komandu nad holandskim bataljonom neposredno prije nego što je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu.

    Ističu i kako je ovo svojevrstan presedan u međunarodnom pravosuđu s obizrom da je prvi put proglašena odgovornom za ratni zločin jedna država koja je djelovala u okviru misije UN-a.“

    Predstavnice udruženja žrtava potpuno su nezadovoljne presudom, jer traže odgovornost za smrt svih 8.000 ubijenih u genocidu.

    „Pravo nije zadovoljilo pravdu. Sto hiljada Jevreja  je otjerano iz Holandije i oni su za to prihvatili odgovornost, za 10.000 muslimana nisu prihvatili odgovornost. Ja sam danas doživjela presudu kao majka muslimanka, da nisam mogla dobiti pravdu zato što sam muslimanka. Ja im nikad to neću oprostiti“, rekla je Munira Subašić, predsjednica Udruženja „Majke enklave Srebrenice i Žepe“.

    Prvostepenom presudom iz 2014. godine Holandija je proglašena odgovornom što nije spriječila ubistva približno 300 ljudi tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine, javlja Skenderagić.

    Na prvostepenu presudu žalile su se obje strane.

    Govoreći nakon prvostepene presude, udruženja preživjelih najavila su da će se boriti do Strasbourga, ako bude potrebno, kako bi dokazali odgovornost Holandije za smrt svih žrtava.

    Izvor: Al Jazeera 

  • Holandski vojnik Derk Zwaan: Sanjam Bošnjake kojima nismo pomogli

    Derk Zwaan je vojnik iz sastava holanskog bataljona koji je imao za cilj čuvanje mira u Srebrenici, tada zaštićenoj enklavi UN-a. Dvadeset godina poslije govori o neuspjehu holandske vojske, te zločinima kojima je svjedočio.

     

     

    Zwaan je u Srebrenicu stigao 14. januara 1995. godine.

    – Tada smo se prvi puta susreli sa ratnom situacijom. Ljudi su nosili staru odjeću i cipele, imali su malo hrane i živjeli su u lošim kućama. Bili smo šokirani situacijom. Bio sam smješten u osmatračnicu Alpha u blizini sela Musići i Slatina, prisjeća se Zwaan.

    Misija UN-ovih snaga bila je zaštititi bošnjačke civile od vojske bosanskih Srba. Dugogodišnji status enklave ostavio je posljedice po stanovnike Srebrenice.

    Tražili smo zračne udare

    – To je bilo užasno. Ljudi nisu imali hrane. Bilo je jako teško raditi tamo. Mi smo mogli osigurati hranu za te ljude, dati djeci neke slatkiše, ali nismo im mogli konkretno pomoći. Oni su bili u enklavi i to holandski bataljon nije mogao promjeniti, govori Zwaan.

    Napad srpskih snaga na Srebrenicu iznenadio je i holandske snage, ali i malobrojne snage bosanske vojske.

    – Naši komandanti su negirali postojanje opasnosti. Nekoliko dana prije napada sve je bilo u savršenom redu. Bio je to normalan život enklave. No, onda je došao napad.

    Ovaj nekadašnji vojnik govori kako je svijet okrenuo glavu od ubijanja ljudi. Vojnici su tražili pomoć, ali ništa nije poduzeto. Tražili su, prisjeća se Zwaan, i zražne udare, ali su kao pomoć stigla tek dva holanska aviona.

    – SAD, Francuska i Velika Britanija nisu uradile ništa! SAD su izdale Holanđane i bošnjački narod. Svi ti ljudi su ubijeni pred očima svijeta. Preko satelita se vidjelo sve. Masovna ubistva u Kravici, Novoj Kasabi, ali i početak napada. Sve to se vidjelo na satelitima. Vidjeli su i pripreme Srba, ali nisu reagovali. Izdali su nas!, ogorčeno govori Zwaan, a potom se i prisjeća 11 jula 1995. godine.

    – Vidio sam kako srpske snage ispituju Bošnjake. Mi smo zaustavljali to premlaćivanje. Tada nam je oduzeto oružje i sve što smo mogli uraditi je da zaustavimo premlaćivanja. Bilo je strašno gledati te scene. Kao u filmu! Ali strašna je i naša nemoć, govori nam holandski vojnik.

    Bez obzira što postoje zvanične presude protiv Holandije, Zwaan ne osjeća krivicu i odgovornost za genocid u Srebrenici. Tvrdi da je kao pojedinac, ali i zajedno sa svojim kolegama, uradio sve što je mogao.

    – Ipak, stidim se što sam bio vojnik UN-a u Srebrenici. Taj UN nije ništa uradio, iako su mu svi vjerovali. Često se pitam da li sam mogao uraditi više. Odgovor je: Nisam! Bilo nas je premalo i imali smo mandat. Nismo mogli spriječiti genocid čak i da smo prekršili pravila. Svijet je mogao! Klinton je mogao. Bernard Janvier, komandant UN snaga u bivšoj Jugoslaviji, je mogao spriječiti genocid. No, nisu! Svi su nas izdali, govori Zwaan.

    PTSP i depresija

    Nakon rata osjetio je zdravstvene probleme, prije svega PTSP i depresiju.

    -Sanjao sam srpske napade! Sanjao sam i Bošnjake kojima nismo mogli pomoći. Brzo sam donio odluku da se vratim u Bosnu. U Srebrenicu! Na početku sam bio uplašen jer sam mislio da se ljudi ljute na mene. 2000. sam prvi put posjetio Bosnu. Odsjeo sam u pansionu Misirlije. Vlasnik pansiona je bio Abdulah Purković. Bio je prvi Bošnjak sa kojim sam razgovarao o ratu. On je za mene bio poseban zato što me je slušao bez ljutnje, govori ovaj bivši vojnik, koji je u BiH dolazio i narednih godina.

    – Stekao sam brojna prijateljstva prilikom svojih posjeta Srebrenici. Moj najbolji prijatelj je Osman, također izbjeglica iz Srebrenice, govori nam Zwaan, te otkriva da on nije jedini koji je patio od PTSP-a i depresije nakon povratka iz misije.

    – Mnogo vojnika se budi i zaspi sa Srebrenicom u mislima. Između 10-15 vojnika je počinilo samoubistvo. Vlada nam ne želi dati tačne podatke. Holandski vojnici nisu zaboravili šta se desilo 1995. godine u Srebrenici. To je dio njihovih života. Ja sam napravio i korak dalje, pa sam istinski zavolio ovu zemlju. Bosna je za mene moja druga zemlja, zaključuje Zwaan, holandski vojnik koji je zajedno sa svojim kolegama u julu 1995. godine predstavljao snage UN-a u Srebrenici.

  • (VIDEO) Slavlje holanđana sa srpskim vojnicima nakon potjerivanja Bošnjaka u julu 1995.godine

    Po svršetku ubijanja preko 8000 nevinih ljudi Holandski vojnici slave… Komentar je suvišan…

    Jelah info

  • Srebreničani: Neka nas Holandija i Turska puste da živimo sa svojim bolom

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kazao je da je poznato kako se Holandija odnosi prema civilizaciji i moralu kroz njenu ulogu u genocidu u Srebrenici.

    Prethodno se u diplomatski rat dvije države uključio i dopisnik državne televizije Turske (TRT) iz New Yorka, Kahraman Haliscelik, optuživši Holandiju da je namjerno organizirala genocid u Srebrenici.

    Postoje drugi načini da se Srebrenici oda počast

    Bivši načelnike Općine Srebrenica Ćamil Duraković kazao je za Klix.ba da ga sa aspekta žrtve zloupotreba Srebrenice vrijeđa, ali i da je to politički nekorektno.

    “Postoji drugi načini kako se Srebrenici može odati počast, bez obzira na odgovornost i posljedice onog što se desilo u Srebrenici. Sve članice Ujedinjenih nacija su, ako uzmemo činjenice u obzir, podjednako odgovorne. Posebno članice NATO-a i svi oni koji su bili sudionici tog perioda, a nisu ništa učinili da se spriječi genocid u Srebrenici. Mislim da je to pokazatelj da Srebrenica zaista biva predmetom političkih manipulacija u momentima kada Srebrenica nekome treba, a kada mi u Srebrenici trebamo nekoga, često se to ispusti i ne dođe u adekvatno vrijeme, ili ne dođe nikako”, kazao je Duraković.

    Neka nas puste da živimo sa svojim bolom

    Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sadik Ahmetović kazao je za Klix.ba da bi bilo najbolje da puste Srebrenicu da živi sa svojim bolom, te da je Brisel mjesto gdje trebaju rješavati svoje razimirice.

    “Mi smo mali, nezaštićeni narod, nad kojima je svijet dopustio da se počini najteži oblik ratnog zločina, zločin genocida. Niko danas ne može reći da nam je bar pokušao pomoći, jer se zločin u zaštićenoj zoni UN-a, u Srebrenici, odvijao pred kamerama. Prvi put je zločin genocida cijeli svijet gledao na televiziji i ništa nije učinio”, kateogoričan je Ahmetović.

    Dodao je da narodu nad kojim je počinjen genocid treba mir, a ni u kom slučaju da bude upotrebljavan, u bilo kojem kontekstu, kada se svađaju veliki.

    “Rezultati globalnog razračunavanja za male i nemoćne mogu biti samo sa većim ili manjim posljedicama. Stoga bi bilo najbolje da nas puste da na miru živimo sa svojim bolom, za koji se bojim da ga danas u ovom svijetu sa malo ili skoro nikako pravde niko ne razumije”, istakao je on.

    Kazao je da su Turska i Holandija članice NATO-a, te da je Brisel mjesto gdje mogu svoje razmirice riješiti dijalogom.

    “Mi ćemo poštovati svaki dogovor, poslije genocida nad muslimanima u Srebrenici nadali smo se da će svijet, pogotovo Evropa, izvući pouke. Bojim se da smo nakon 22 godine još dalje od vrijednosti koje su tada vladale, ne samo u Evropi, nego u cijelom svijetu”, zaključio je Ahmetović.

  • Rutte: Holandija nije odgovorna za Srebrenicu

    Holandski premijer Mark Rutte odbacio je danas tvrdnje turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da je Holandija odgovorna za smrt 8.000 muslimana u Srebrenici 1995.

    “On (Erdogan) nastavlja da eskalira situaciju. To je odvratna historijska laž”, rekao je Rutte u intervjuu za holandsku novinsku agenciju ANP, a prenosi AFP.

    Turski mediji prenijeli su ranije danas da je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio da Turska zna kako Holandija “razumije” civilizaciju i moral kroz njenu ulogu u genocidu u Srebrenici.

    “Mi znamo koliko je pokvaren njihov karakter iz masakra 8.000 Bosanaca tamo”, rekao je Erdogan u obraćanju, koje je direktno prenosila turska televizija.

    Erdogan je optužio Holandiju jer holandski bataljon mirovnih snaga Ujedinjenih nacija nije uspio da zaštiti hiljade muslimana ubijenih u Srebrenici, prenio je AP.

    (Vijesti.ba)

  • Close
    Close