Hercegovci su pali na još jednom ispitu. Navijači iz ovog dijela BiH sinoć su slavili pobjedu Hrvatske, a podrška komšijama u nekoliko gradova prešla je granice razuma
Orgijalo se u Širokom Brijegu, kao i poslije utakmice Hrvatska – Rusija, a sramotne slike stigle su nam i iz Mostara.
Navijači u kockastim dresovima pjevali su “o mostovima i tzv. Herceg-Bosni”, a jedan dječak skandirao je “Nož, žica, Srebrenica”… Vrijeđanje žrtava genocida, samo nekoliko sati nakon što je u Potočarima obilježena 23. godišnjica genocida u Srebrenici graniči sa zdravim razumom…
Hrvatski portal Index.hr objavio je tekst pod naslovom “Mladi Hrvati iz Bosne pobjedu Vatrenih proslavili uz užičko kolo”. U nastavku Indexovog teksta navodi se sljedeće. “Euforija nije nastala samo u Hrvatskoj nego u svim zemljama gdje žive Hrvati koji su sinoć navijali za Vatrene. Ludnica je bila u Njemačkoj, Hercegovini, ali i srednjoj Bosni gdje se slavilo na specifičan način.
Na Facebooku se pojavila snimka iz Novog Travnika, gdje je nakon pobjede Hrvatske nastalo ludilo, a mladi Hrvati ulazak u četvrtinu finale proslavili su hvatajući se u užičko kolo u centru grada”.
Ovaj tekst je izazvao veliki broj negativnih komentara iz Hrvatske u kojima se naglašava da u Bosni i Hercegovini ne žive Hrvati nego bosanski katolici.
Nakon što su emitirali utakmicu Svjetskog prvenstva između Francuske i Argentine, na HRT-u su pustili ono što bi trebao biti humoristični prilog Renea Bitorajca.
Prvi i manji problem u tome je što je riječ o materijalu snimljenom za Europsko prvenstvo u Austriji i Švicarskoj 2008. godine, prije punih 10 godina.
No mnogo je veći problem u tome što je riječ o skandaloznim, seksističkim, kvaziduhovitim skečevima iz serije Zurkina škola navijanja koji su bili problematični i 2008., kada su i snimljeni. Potpuno je neshvatljivo da ih HRT prikazuje i 2018., u godini koju je u svijetu (pa čak i u Hrvatskoj) obilježila borba protiv nasilja nad ženama.
“Obračunajte se s njima – muški”
“Ukoliko su cure ili žene iz protivničkog tabora agresivne, iako niste primitivac koji inače tuče žene, barem ne izvan kuće, obračunajte se s njima – muški. Udarajte žene tamo gdje su one najslabije, a žene su slabe na frajere (pokazuje na sebe, op.a.), lovu, aute i bunde. Zato je novčanikom opalite po labrnji, tak da se od parkiranog auta odbije u izlog krznarije. Ali izbjegavajte takve susrete. Ruske, ukrajinske pa i švedske navijačice mogu biti itekako gostoljubive, ha ha”, govori Bitorajac u onome što bi trebao biti duhoviti skeč, a zapravo je krajnje primitivan pokušaj humora na račun nasilja nad ženama.
U nastavku se objašnjava da ženama nije mjesto nigdje blizu nogometa.
“Ovo je muški sport u kojem žene ak nisu mažoretkinje nemaju kaj tražit ni na terenu, ni oko njega”, govori lik Zurke koji utjelovljuje Bitorajac.
Primitivni skečevi bili su problematični i prije deset godina, a HRT je ponovio baš onaj najskandalozniji
Riječ je o samo jednom dijelu serijala Zurkina škola navijanja koji je i prije deset godina poslan na razmatranje Vijeću za elektroničke medije. Naime, mnogi su tada nastup glumca Renea Bitorajca alias Zurke na državnoj televiziji ocijenili neprihvatljivim, posebno za prime time u kojem je emitiran, kao dio programa posvećenom tadašnjem Evropskom prvenstvu.
Lik Zurke tako je pozivao “na lom”, “obračun s policajcima”, objašnjavao kako isprovocirati protivničke navijače, ali i kako Austrijancu ili Švicarcu što autentičnijim naglaskom reći da je šupak, svinja ili govno. Najskandalozniji je ipak dio u kojem se navijače podučava kako se obračunati sa ženama.
Baš taj isječak iz Zurkine škole navijanja HRT je odlučio pustiti danas kako bi popunio program. Na kraju skeča u kojem se, među ostalim, tumači što žene najviše boli i kako ih “opaliti po labrnji”, Bitorajac savjetuje kakvim kovanicama treba gađati suce i pokazuje kakve ozljede nastaju od toga.
Deset godina nakon što su snimili i prvi put emitirali skandalozne skečeve, televizija je odlučila ponoviti svoje “duhovite” lekcije o obračunavanju sa ženama, nasilju prema sucima i vrijeđanju pripadnika drugih nacija.
Kome je palo napamet emitirati ovakav “humor” 2018. godine?
Bitorajac je očito odradio glumački zadatak, no pravo je pitanje kome je od odgovornih na HRT-u takav sadržaj bio prihvatljiv 2008. godine, a pogotovo kome je to na HRT-u prihvatljivo 2018.
Čak i da je namjera ovakvog priloga parodiranje stereotipnih navijača, ne postoji nikakvo opravdanje da se savjeti za nasilje prikazuju na javnoj televiziji, bez obzira na to što se prodaju pod humor. Skečevi u kojima se nasilje nad ženama tretira kao zabava nemaju opravdanje. “Šaljivo” legitimiranje nasilja nad ženama nema opravdanje.
Jedno je sigurno – odgovorni za ovakav skandal u nekoj civiliziranoj zemlji sutra bi bili na Zavodu za zapošljavanje – piše Index.
“Humor” o nasilju nad ženama u godini u kojoj smo ratificirali Istanbulsku
Hrvatsko društvo ove se godine suočavalo s priznavanjem problema nasilja nad ženama i kroz proces ratifikacije Istanbulske konvencije, a javnost je potresao niz slučajeva brutalnih napada na žene koji su završavali i najtragičnije moguće, njihovom smrću.
Posljednji slučaj koji je zgrozio Hrvatsku je brutalno premlaćivanje tinejdžerice iz Zadra koje je počinio 32-godišnji kriminalac, a u kojem su potvrđeni propusti zadarske policije.
“Obračunajte se s njima muški. Udarite žene tamo gdje su one najslabije”, istovremeno poručuje HRT gledateljima kroz “duhovite” skečeve, u 2018. godini.
HRT uvijek može niže
Kako se HRT odnosi prema nasilju nad ženama pokazali su i kada su pozvali penzionera, tek diplomiranog filozofa i studenta prava da govore o Istanbulskoj u emisiji koja se, očekivano, pretvorila u freakshow u režiji notorne HRT-ove klerikalne desničarke Karoline Vidović Krišto.
No kad se čini da HRT za novac naroda ne može niže, oni izvuku deset godina stare skandalozne skečeve u kojima se gledateljima savjetuje kako “opaliti žene po labrnji”.
Argentinci su pred kraj utakmice brutalno nasrnuli na hrvatske navijače i žestoko ih pretukli. Ruski mediji javljaju da je “masakr” spriječilo osiguranje na stadionu, ali na video snimci portala Life.ru se to baš i ne primijeti.
Incident se dogodio u trenucima dok je većina hrvatskih navijača slavila tada već izvjesnu pobjedu, pa je nekoliko navijača bilo lak plijen bijesnim Argentincima.
“Navijač koji je pretučen nije mogao prepoznati napadače, a treba spomenuti i da nije dobio pomoć svojih sunarodnjaka koji su bili očito previše zauzeti proslavom pobjede”, pišu Rusi.
U okviru III međunarodne konferencije “Procesuiranje genocida u BiH”, studenti iz zemalja bivše Jugoslavije posjetit će stratišta oko Srebrenice i Memorijalni centar Potočari.
Studenti iz Hrvatske, Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine, koji su u okviru konferencije izveli simulaciju dokazivanja genocida pred Žalbenim vijećem ICTY, zajedno će se uputiti ka Srebrenici.
Predavanje studentima o strahotama srebreničkog genocida održat će Mark Harmon, bivši tužilac Tribunala i majke Srebrenice.
Vojislav Šešelj je danas psovao hrvatsku delegaciju koja boravi u posjeti Srbiji i gazio je hrvatsku zastavu u Skupštini Srbije. Mediji u Hrvatskoj i Srbji navode da je Šešelj oko 12 sati ušao u zgradu Skupštine Srbije, a s njim je bio zastupnik SRS-a Filip Stojanović.
– “Kada je na ulazu u Skupštinu ugledao hrvatsku zastavu, potrčao je, srušio jarbol na beton, pokušao strgati zastavu, a onda su je on i Filip Stojanović gazili nogama. Pet članova osiguranja nisu bili u stanju da im oduzmu zastavu i jarbol.
Dodaje se da su Šešelj i Stojanović potom ušli u skupštinsko predvorje, gde se nalazila delegacija hrvatskog Sabora, kojoj je Vojislav Šešelj uputio niz psovki.
U službenj posjeti Srbiji je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković koji se nešto ranije sastao sa predsjednicom Narodne skupštine Srbije Maje Gojković. Zbog današnjeg incidenta, razmatra se mogućnost prekida službenog posjeta Srbiji.
Iako je vjeroučitelj Krešimir Bagarić zbog pozivanja na strijeljanje Stjepana Mesića i Vesne Pusić završio u istražnom zatvoru zbog javnog poticanja na mržnju i nasilje, izgleda da bi cijeli slučaj mogao neslavno propasti, piše portal Index.hr.
Naime, Telegram je objavio da roditelji učenika u OŠ Matija Gubec, u kojoj je Bagarić dobio otkaz nakon što je Index objavio snimku njegova mrziteljskog “predavanja” na satu vjeronauka, ne dozvoljavaju istražiteljima da im ispitaju djecu.
Upravo bi iskazi učenika osmog razreda te osnovne škole, pred kojima je Bagarić na satu vjeronauka slavio ratnog zločinca Ratka Mladića, trebali biti ključni za utvrđivanje njegove krivnje. Telegram navodi kako je za formalnu potvrdu krivičnog djela potrebno da učenici sami opišu da je vjeroučitelj javno pozivao na mržnju i nasilje. Da stvar bude još gora, snimka koju je objavio Index ne može se koristiti na sudu kao dokaz.
Javni interes morao bi biti važniji od Bagarićeva prava na privatnost
Naime, snimku Bagarićeva “predavanja” nije napravila policija uz sudski nalog i po strogo propisanim pravilima, pa ju zato sud ne može priznati kao zakonit dokaz. Telegram podsjeća da Zakon o krivičnom postupku dozvoljava korištenje nezakonitih dokaza, onih kojima se krši ustavom zajamčeno pravo na privatnost, ali u vrlo ograničenom opsegu. Da bi se takva snimka priznala kao zakonit dokaz, moraju biti ispunjene dvije pretpostavke: mora biti riječ o djelu za koje je nadležan županijski sud, odnosno mora se raditi o težem krivičnom djelu, a drugi uvjet je ocjena suda da je važniji interes vođenja krivičnog postupka od povrijeđenog prava na privatnost. U prijevodu – javni interes morao bi biti važniji od Bagarićeva prava na privatnost.
Prvi uvjet nije ispunjen jer je Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu protiv Bagarića pokrenulo postupak kojim mu se na teret stavlja krivično djelo za koje je predviđena kazna do tri godine zatvora, dakle radi se o blažem nedjelu. Ne uspiju li istražitelji doći do iskaza učenika, slučaj bi vrlo lako mogao propasti na sudu.
Bagariću je, inače, sud odredio 15 dana istražnog zatvora, a Telegram neslužbeno doznaje da je tužiteljstvo predložilo ispitivanje tek jedne djelatnice škole u svojstvu svjedokinje. Kad ona da svoj iskaz, Bagarić izlazi na slobodu.
Šta je to Bagarić govorio pred djecom na satu vjeronauka?
Podsjetimo, Index je prije sedam dana objavio snimku predavanja koje je Bagarić održao pred djecom u školi Matija Gubec.
Index je dobio snimku Bagarićeva divljanja na nastavi u jednom osmom razredu, snimio ga je jedan od učenika. Bagariću ovo nije prvi put da se tako ponaša pa je dijete skupilo hrabrosti snimiti vjeroučitelja i dostaviti snimku Indexu.
Hrvatsko tužilaštvo uskoro će objaviti optužnice protiv 17 bošnjačkih generala i nekadašnjih visokih oficira Armije Republike BiH.
Izvori EuroBlica tvrde da je hrvatsko Državno odvjetništvo (DORH) poslije nedavne pravosnažne haške presude šestorici ratnih vojnih i političkih lidera tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne ponovo aktiviralo predmete protiv brojnih čelnika Armije RBiH.
Među oficirima koje DORH sumnjiči da su odgovorni za ratne zločine počinjene nad Hrvatima u BiH i Hrvatskoj, između ostalog, nalazi se i ratni komandant Petog korpusa Armije RBiH Atif Dudaković protiv koga se, inače, u Tužilaštvu BiH već duže od 11 godina vodi istraga zbog zločina počinjenih nad Srbima.
“Poslije presude hrvatskoj šestorki u Hagu na DORH se vrši ogroman pritisak iz državnog i političkog vrha Hrvatske da u najkraćem roku pripremi i objavi optužnice protiv ratnih komandanata Armije RBiH zbog zločina nad Hrvatima u Bugojnu, Trusini, Travniku, Grabovici kod Mostara, ali i zbog navodnih zločina koje su pojedini bošnjački oficiri, u vreme kada su još nosili uniforme JNA, počinili na teritoriji Hrvatske”, otkrivaju izvori EuroBlica.
Obimna istraga
Oni podsjećaju da su brojni mediji u Hrvatskoj još početkom ove godine objavili da je DORH, na osnovu prijava udruženja hrvatskih ratnih veterena i žrtava iz proteklog rata, pokrenuo obimnu istragu protiv 30-ak Bošnjaka koji se sumnjiče za ratne zločine počinjene nad Hrvatima.
“Haška presuda liderima Herceg-Bosne, posebno onaj njen dio u kome se Hrvatska navodi kao agresor na BiH, a njeno tadašnje vojno i političko rukovodstvo učesnicima u udruženom zločinačkom poduhvatu, u Zagrebu je raspalila osvetničko raspoloženje prema Sarajevu tako da je sad postalo samo pitanje dana kada će hrvatsko tužilaštvo objaviti optužnice protiv bošnjačkih generala, koje su bile otkucane još u aprilu ove godine”, tvrde izvori.
Očekivanja
Da čelnici hrvatskih političkih stranaka, ne samo iz Zagreba, već i onih iz Mostara, očekuju od DORH da objavi optužnice protiv Bošnjaka odgovornih za zločine nad Hrvatima svedoči i izjava člana Predsedništva Hrvatskog narodnog sabora Slavena Raguža. On je uoči prekjučerašnje posete Andreja Plenkovića Mostaru jasno poručio šta hrvatski političari iz BiH očekuju od premijera Hrvatske.
“Od Plenkovića i službene hrvatske politike očekujemo podizanje optužnica protiv zapovednika Armije RBiH zbog agresije na Republiku Hrvatsku, budući da su bili dijelom jedinica JNA koje su granatirale civilna područja, kao i zbog masovnih zločina nad Hrvatima u BiH”, rekao je Raguž.
Iz Državnog odvjetništva Hrvatske nismo dobili odgovor na pitanje koje smo im poslali još prije dva dana, odnosno molbu da nam objasne u kojoj fazi se nalaze istrage koje je DORH pokrenuo protiv bošnjačkih ratnih generala.
Spisak osumnjičenih
Prema informacijama koje su početkom godine objavili hrvatski mediji, Državno odvjetništvo te zemlje je, osim Atifa Dudakovića, pripremilo optužnice za počinjene ratne zločine nad zarobljenim hrvatskim civilima i vojnicima i protiv Jovana Divjaka, Sefera Halilovića, Vehbije Karića, Selme Cikotića, Envera Hadžihasanovića, Asima Koričića, Sakiba Mahmuljina, Amira Kubure, Šerifa Patkovića, Đemala Merdana, Ramiza Drekovića, Salka Gusića, Enesa Kovačevića, Bakira Alispahića, Fahrudina Agića i Midhata Cerovca.
Vodeći švedski dnevnik Aftonbladet objavio je žestoku kolumnu o slavljenju osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka u Hrvatskoj koju potpisuje Peter Kadmahamar (Kadhammar), jedan od najpoznatijih švedskih novinara i autor knjige o Srebrenici.
Aftonbladet je jedan od najtiražnijih dnevnih listova Skandinavije koji svaki dan ima oko tri i pol miliona čitalaca, a politički predstavlja glas lijevoliberalne Švedske, prenosi Index.hr.
Kadhamar piše da je Hrvatska slavljenjem Praljka pljunula Švedsku i Europsku uniju u lice, ali da i dalje voli evropski novac.
– Može se reći da je njegovo javno samoubistvo nastavak politike nihilizma i razaranja koja je karakterizirala rat u Bosni i Hercegovini”, objavio je Aftonbladet i podsjeća da je u haškoj presudi utvrđeno da su Praljak i ostali iz hercegovačke šestorke osuđeni za “dugi niz zločina: protjerivanje civila, zatvaranje ljudi u logore, ubijanje i uništavanje imovine, korištenje zarobljenika za rad i kao žive štitove, etničko čišćenje muslimanskog stanovništva-.
Naglašava se da je cijela priča “o ratnom zločincu” mogla završiti Praljkovim samoubistvo, ali predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović zbog toga je prekinula službenu posjetu Islandu i onda izjavila da Praljkov čin udara u srce hrvatskog naroda, dok je premijer Andrej Plenković javno izjavio saučešće “porodici ubice”. Izražava se šok što se u saboru održala minuta šutnje i što se na glavnom zagrebačkom trgu pod Praljkovom slikom pale svijeće.
U Hrvatskoj je zavladao kult mrtvog ubice
“To se događa u zemlji koja je članica EU-a, usred naše civilizirane demokratske zajednice. Sramotno. Kult mrtvog ubice pokazuje zastrašujući nedostatak demokratskih instinkata”, piše kolumnist Aftonbladeta i onda dodaje: “Tužno je što je zemlja poput Hrvatske puštena u EU.”
Nakon toga se Hrvatsku smješta u kontekst zemalja poput Poljske i Mađarske, u kojima je ugrožena demokratija, te Bugarske i Rumunije, koje su “poznate samo po korupciji i izvozu prosjaka”.
Čelnike EU-a kritizira se što su smatrali da će sve navedene zemlje postati uspješne liberalne demokratije i da im je sudbina biti dio Unije. Napominje se i da sve navedene zemlje jesu različite, ali da imaju nešto zajedničko – vole evropski novac.
Riječ je o jednom od najžešćih komentara objavljenih u stranim medijima o situaciji u Hrvatskoj, u kojem se proziva predsjednicu i premijera kao razlog negativnog hrvatskog imidža iz švedske perspektive. S obzirom na čitanost i utjecaj Aftonbladeta u cijeloj Skandinaviji, ovo je doslovno najgora moguća reklama za reputaciju Hrvatske.
Republika Hrvatska još uvijek pokušava sakriti učešće Hrvatske vojske na strani HVO-a u hrvatsko-bošnjačkom sukobu u Bosni i Hercegovini. Nastavak je to politike Franje Tuđmana prema susjednoj zemlji; politike čiji karakter je ovjeren sudskom presudom u Haagu.
U vrijeme prvog hrvatskog predsjednika, politički vrh Hrvatske također je skrivao ulogu Hrvatske vojske u Bosni i Hercegovini, lažirajući čak i izvještaje o smrti svojih vojnika i navodeći ih kao žrtve koje su stradale na takozvanom “južnom bojištu”.
Kao dokaz za ovu tvrdnju iznosimo uistinu šokantan slučaj poginulog časnika Hrvatske vojske Dražena Gvozdena, dozapovjednika 145., “najzagrebačkije brigade” Hrvatske vojske.
Časnik Dražen Gvozden poginuo je 3.10.1993. godine, na brdu Hum kod Mostara. Ubio ga je vojnik HVO-a Marinko Musa. Gvozden je u automobilu, u društvu jednog suborca, obilazio položaje iznad Mostara. Vojnik HVO-a ga je zaustavio kod jednog od položaja, kod bunkera broj osam te je nakon nekoliko razmijenjenih riječi naprosto počeo pucati.
Prva službena informacija o ubojstvu časnika Hrvatske vojske upućena je ministru obrane Herceg-bosne jedan dan kasnije, putem “obavještenja o stanju na bojišnicama” od 4.10. 1993. godine.
dokument
– Dana 3.10. u 14 sati na objektu Hum poginuo je jedan vojnik HV-a, drugi vojnik je ranjen. Vojnik HVO-a je pucao po vozilu uz povike “balije nas napadaju”. Vojna policija preuzela je istragu te uhitila vojnika poslije izvršenog očevida. Poginuli vojnik je časnik HV-a Dražen Gvozden, ranjenik je “Luka”, na njih je pucao Marinko Musa, pripadnik PZO-a III. br. Široki Brijeg, stoji u ovom izvještaju.
U dokumentu s kraja istog mjeseca iz ratne bolnice Mostar službena informacija o smrti Dražena Gvozdena proslijeđena je dalje, ali u njoj se više ne navodi da je časnik 145. brigade Hrvatske vojske ubijen od strane vojnika HVO-a, nego se tvrdi da je poginuo u – sukobima s “Muslimanskim oružanim snagama”.
U prijavi o smrti, koja je matičnom uredu u Zagrebu poslana iz Splita, između ostalog navodi se da je tragično stradali Gvozden bio pripadnik 145. brigade Hrvatske vojske te da je poginuo na – južnom bojištu. U ovom se pak dokumentu lažno navodi da je časnik poginuo pogođen snajperskim metkom.
U slučaju vojnika koji su potajno slani u Bosnu i Hercegovinu, termin “južno bojište” svojevrsna je šifra, koja može značiti sudjelovanje u obrani Dubrovnika, ali i sudjelovanje u tajnim operacijama hrvatske vojske u Mostaru. U slučaju Dražena Gvozdena u pitanju je bio Mostar.
podaci o smrti
Da je u pitanju bila tajna operacija govori činjenica da je Dražen Gvozden poginuo noseći oznake Hrvatskog vijeća obrane, iako ga je na teren poslala – Hrvatska vojska.
Slučaj pogibije Dražena Gvozdena spominjan je na Haaškom sudu u najmanje dva postupka, onom koji se vodio protiv Blaškića i posljednjem, koji se vodio protiv takozvane “hercegbosanke šestorke”. Na suđenju Tihomiru Blaškiću o slučaju Gvozden optuženika je ispitivao tužitelj Gregory Kehoe, američki odvjetnik koji će kasnije preuzeti obranu generala Ante Gotovine.
Citirajući dokazni materijal, upravo će Kehoe podsjetiti (u priloženom dokumentu na stranici 4) da je Dražen Gvozden na “južno bojište” upućen kao pripadnik Hrvatske vojske te da je u trenutku pogibije nosi oznake HVO-a.
Valja reći i da je nakon ubojstva Dražena Gvozdena pred vojnim sudom u Mostaru pokrenut i sudski spor protiv čovjeka koji je ubio dozapovjednika 145. brigade Hrvatske vojske. Međutim, pripadnik HVO-a Marinko Musa provukao se bez kazne. Naprosto, Vojno tužiteljstvo Mostar odustalo je od progona. U sudskom obrazloženju odbijanja tužbe navodi se:
“Vojni tužitelj odustao je od optužnog prijedloga protiv okrivljenog, smatrajući da je iz nalaza i mišljenja vještaka – neuropsihijatra Mire Klarić – evidentno da je u kritičnom momentu optuženi bio neuračunljiv zbog privremene duševne poremećenosti.”
presuda
Obitelj časnika Hrvatske vojske Dražena Gvozdena tužila je Republiku Hrvatsku, tražeći 100 milijuna hrvatskih dinara odštete. Detalji i ishod ovog sudskog spora nisu nam poznati.
Početkom veljače 1994. godine predsjednik Franjo Tuđman posmrtno je odlikovao Dražena Gvozdena, dodijelivši mu čin pričuvnog satnika.
Koncem rujna prošle godine ime časnika Hrvatske vojske, dozapovjednika 145. brigade Dražena Gvozdena, ubijenog na Humu kod Mostara, osvanulo je na spomen ploči podignutoj kod – Novigrada.
Spomen ploču je otkrio njegov nećak, na svečanosti koju su upriličili veterani 145. brigade. U izvještaju lista Hrvatski vojnik pogrešno se navodi njegovo ime – Dražen Gvozdanovski.
spomen ploča
– Danas je u Novigradu otkrivena spomen ploča u počast trojice pripadnika 145. brigade, koja je 1993. godine branila, oslobodila i čuvala Novigrad. Na žalost, tih je dana postrojba, koja je nastala u zagrebačkoj Dubravi, izgubilla u borbi trojicu pripadnika.
U Novigradu su poginuli Ivan Fabijančić, Dražen Gvozden i Mario Talana. Trojica mladića kojima su njihovi suborci, udruga veterana 145. brigade uz podršku Grada Zagreba i općine Novigrad, podigli spomen ploču u središtu tog pitomom dalmatinskog mjesta, stoji u izvještaju jednog lokalnog medija.
Još jedan sitna laž u grandioznom mozaiku službene istine o politici Franje Tuđmana i posljedičnoj ulozi Hrvatske u hrvatsko-bošnjačkom ratu u Bosni i Hercegovini.
