UN zaprijetio BiH, A-status ugrožen zbog izbora ombudsmana za ljudska prava

Nacionalnom uredu za zaštitu ljudskih prava prijeti gubitak A-statusa, što bi u praksi otežalo pristup pojedinim tijelima UN-a.

Netransparetne procedure odavno su bh. realnost. I način izbora ombudsmana BiH za ljudska prava, iz ugla UN-a, zabrinjavajući je te su zbog toga uputili upozorenje bh. vlastima. Nacionalnom uredu za zaštitu ljudskih prava prijeti gubitak A-statusa, što bi u praksi otežalo pristup pojedinim tijelima UN-a. Inače, za troje državnih ombudsmana mandat je istekao još u novembru prošle godine. I još nikada nisu imenovani novi.

Na netransparentan izbor državnih ombudsmana u BiH u posljednje vrijeme stižu upozorenja sa brojnih adresa. Međunarodne institucije i domaća udruženja ne kriju zabrinutost. Razloga za brigu ne manjka. Uz netransparentnost prijetnju predstavlja i politizacija procesa. Gubitak A-statusa je, sudeći prema riječima ombudsmana Ljubinka Mitrovića, izvjestan. Zbog sumnje u politizaciju procesa najavljuje i moguće povlačenje kandidature: “Ako imate netransparentnost pri izboru ombudsmana, potpuno je izvjesno da do obnavljanja i ostanka u A-statusu neće doći. To daje neke signale da se trebaju birati neki drugi, koji možda i ne ispunjavaju uvjete ili pripadaju političkim opcijama ili ima dodatnih detalja koji vode ka tome”.

A u BiH brojni putevi vode ka politizaciji. Međunarodni propisi su jasni, transparentnost je ključna. Privremena zajednička komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH za provođenje procedure imenovanja ombudsmana za ljudska prava povukla je do sada brojne poteze. Ipak, prijedlog Alme Čolo za izmjenu Poslovnika u svrhu usklađivanja s međunarodnim propisima tada nije imao većinu da bi bio uvršten u dnevni red. Članica komisije sa stavom Ljubinka Mitrovića se ne slaže, jer je situacija sada, kaže, transparentnija. Mjesta za politizaciju, kako tvrdi, nema jer je Privremena komisija pokazala spremnost da svoj rad učini dostupnim za sve zainteresovane strane.

“Ja ne dijelim to mišljenje. Predstavnici međunarodnih institucija i organizacija civilnog društva će biti prisutni na intervjuu, oni će vidjeti radi li komisija u skladu sa zakonom. Ukoliko mi obavimo široke konsultacije i predstavnici međunarodne imaju mogućnost uvida u kvalifikacije kandidata te prisustvuju intervjuu, onda nema nikakve političke pozadine”, kaže Čolo, državna zastupnica SDA.

Politička pozadina je u velikoj mjeri zastupljena u brojnim sektorima u BiH. A kada je i nema, sumnja je i dalje prisutna. U borbi za funkciju i fotelje mnogima je cilj najbitniji, pa se na raskrsnici odluče krenuti putem koji vodi van zakonskih okvira i propisa. Što je pozicija značajnija, veći je i rizik od netransparentnosti, ističe Darko Pandurević, rukovoditelj programa Sarajevski otvoreni centar: “Za svako imenovanje na određene funkcije, a pogotovo državne koje su od velikog značaja, uvijek postoji taj rizik od politizacije i netransparentnosti. Da bismo smanjili bilo kakve malverzacije i politizaciju izbora ombudsmana, potrebno je da imamo što više uključenih aktera, što transparentniju proceduru”.

Sudeći prema kritikama stranih organizacija Poslovnik nije u skladu s međunarodnim standardima. Ključni problem u Poslovniku odnosi se na isključivanje organizacije civilnog društva i međunarodnih zajednica iz procesa izbora budućih državnih ombudsmana. Svoju zabrinutost ne krije ni Misija OSCE-a u BiH: “Misija OSCE-a u BiH pomno prati proces imenovanja novih ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Proces odabira i imenovanja treba da odražava relevantne preporuke navedene u Principima koji se odnose na status nacionalnih institucija za promociju i zaštitu ljudskih prava (Pariški principi), preporuci Potkomiteta za akreditaciju nacionalnih institucija za ljudska prava iz 2017. godine i Principima zaštite i promocije Institucije ombudsmana iz 2019. godine (Venecijanski principi).”.

Zaštita ljudskih prava ključna je uloga institucije državnih ombudsmana. Za zaštitu A-statusa Nacionalnog ureda za zaštitu ljudskih prava, koji ne posjeduje veliki broj zemalja, ne mari se mnogo. No, kritike međunarodnih organizacija, ipak, djeluju. Barem djelimično. Članovi komisije olakšali su javnosti da prisustvuju sjednicama, ali na izmjene Poslovnika i dalje se čeka.

Komentari su zatvoreni