Čuvajmo Srebrenicu

Veliki odziv za podršku MC Srebrenica: Javno dobro i briga svih

Četrdesetak općina, gradova i kantona danas su u zgradi institucija BiH u Sarajevu s Memorijalnim centrom Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine potpisali Memorandum o razumijevanju s ciljem podrške budućem radu ovog centra.

Podrška radu Memorijalnog centra

Potpisnici ovog dokumenta prepoznali su iskazanu zajedničku namjeru javno-pravnih kolektiviteta u BiH da se, u skladu s raspoloživim finansijskim mogućnostima i prema propisima na nivou institucija BiH, pristupi organiziranoj i sistematskoj podršci radu Memorijalnog centra.

Također, potpisnici su se sporazumjeli da, svako u granicama svojih zakonskih ovlaštenja i finansijskih mogućnosti, pruže podršku radu Memorijalnog centra. Finansijsku podršku podrazumijevat će uplatu prethodno odobrenih sredstava direktno na račun Memorijalnog centra s ciljem podrške njegovom daljnjem radu u smislu rekonstrukcije, naučno-istraživačke i muzejske djelatnosti, prenose Vijesti.ba.

Memorijalni centar preuzima obavezu da sve potpisnike Memoranduma (donatore) redovno i transparentno izvještava o realizaciji i utrošku sredstava, kao i o programima i projektima na koje su sredstva utrošena.

Suljagić: Memorijalni centar je javno dobro

Direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić kazao je da taj centar u ovom trenutku iz državnog budžeta dobija oko 500.000 KM, što je dovoljno za plaće, bazično održavanje i komunalije.

– Mi nemamo novca da radimo ono što je naš glavni posao, nemamo novca prije svega da pokušamo sačuvati lokaciju na kojoj se nalazi Memorijalni centar, a to je Fabrika akumulatora u Potočarima. Nemamo novca da radimo istraživačke projekte i ova mini-donatorska konferencija je sazvana s tim ciljem – pojasnio je Suljagić.

Navodi da mu je podjednako važno, čak i od novca koji će Memorijalni centar dobiti po osnovu ovog memoranduma, „da se pokaže da Srebrenica nije samo naša briga“.

– Memorijalni centar nije samo naša briga, nego je riječ o javnom dobru. Na temelju odziva na ovaj skup može se reći da se stvorila neka kritična masa koja Memorijalni centar u Potočarima, očuvanje sjećanja na genocid smatra javnim dobrom i spremna je da tome doprinese – kaže Suljagić, prenose Vijesti.ba.

Novac koji će potpisivanjem Memoranduma općine, gradovi i kantoni donirati Memorijalnom centru, kako je kazao, je direktni grant iz njihovih budžeta, a ne sadaka koja se dobija jednom godišnje.

– Lokacija je uistinu fizički ugrožena – ona propada zadnjih petnaestak godina. Kad ljudi dođu na godišnjicu tamo malo ko se sjeti da pogleda krov. Ona voda koju vidite u spomen-sobi, ona tu nije iz razloga dramskih efekata, već zato što nam curi krov. Volio bih da se fokusiramo na konzerviranje te lokacije, da za početak probamo obnoviti, sačuvati i rekonstruisati infrastrukturu, bez koje ne možemo pričati apsolutno ni o čemu. Ne možemo govoriti o izložbama, o arhivi, ako nam curi krov – dodao je Suljagić.

Osmanović: Memorijalni centar je naša briga

Obraćajući se prisutnima, ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović naglasio je kako je Ministarstvo na čijem je čelu u trenucima političke krize i neusvajanja budžeta institucija BiH tragalo za načinom na koji bi se moglo organizovanije unaprijediti finansijska i materijalna baza Memorijalnog centra.

– Uprava Memorijalnog centra pored brige o održavanju i funkcionisanju Centra, ima za cilj da uspostavlja saradnju sa sličnim centrima, fondacijama i udruženjima, te aktivni rad na zaštiti sjećanja na žrtve genocida, informiranje javnosti o činjenicama vezanim za zločin genocida, stalno djelovanje i posvećenost aktivnostima sprječavanja negiranja genocida, te djelovanja na prevenciji genocida i drugih ratnih zločina na globalnom nivou kroz obrazovanje, podizanje svijesti i borbu protiv govora mržnje, negiranja i minimiziranja zločina genocida i žrtava genocida – istakao je Osmanović.

Podsjeća da se Memorijalni centar finansira iz budžeta institucija BiH u iznosu od 500.000 KM, koje su dostatne samo za osnovne materijalne troškove, dok je, s druge strane, ugrožena osnovna djelatnost i podrška konzervaciji i zaštiti objekta, zamjeni krova na objektu „Fabrike akumulatora“, edukacijsko-administrativno-memorijalnog segmenta Memorijalnog centra.

– Ovdje je posebno važna saradnja sa muzejima holokausta, te galerijama, memorijalima i istraživačkim centrima koji su fokusirani na genocid. Za ovu saradnju je potrebno realizovati programe razmjene, studijske posjete i imati osnovna sredstva za zajedničke aktivnosti. Memorijalni centar je naša briga, i zato moramo naći načina da obezbijedimo normalno funkcionisanje ove, za državu, veoma važne institucije – poručio je ministar Osmanović.

Borovac: Očuvanje sjećanja i svjedočanstva o genocidu

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac ističe da je uspostavljanje čvrstog sistema memorijalizacije od presudnog značaja, ne samo za očuvanje sjećanja i svjedočanstva o genocidu nad Bošnjacima, nego i za stabilnu budućnost BiH, regiona i EU.

– Sjećanje na žrtve genocida je obaveza svih onih koji iskreno vjeruju i rade u cilju da se genocid nikome i nikad ne desi – kazala je Borovac.

Prema njenim riječima, sistemska memorijalizacija je neophodna, pogotovo danas kada svjedočimo pokušajima negiranja i minimiziranja ratnih zločina, uključujući i genocid u Srebrenici, a koji je dokazan brojnim međunarodnim i domaćim sudskim presudama kao i pred Međunarodnim sudom pravde.

– Vrijeme je da se uvidi besmisao posljednje faze genocida kakvim je nauka prepoznala upravo pokušaje njegovog negiranja. Jer, jasno je da se pijetet prema bilo kojoj žrtvi ne može izražavati negiranjem ili minimiziranjem bilo koje druge žrtve. Negiranje genocida je direktna brana pomirenju, kao i glorificiranje osuđenih ratnih zločinaca – navela je ministrica Borovac.

Oni nisu heroji, dodaje, heroji su oni koji su preživjeli i danas svjedoče o brutalnosti počinjenog genocida i drugih ratnih zločina na tlu Bosne i Hercegovine, prenose Vijesti.ba.

– Zato smatram neophodnim i od presudnog značaja aktivnosti memorijalizacije i izgradnje kulture sjećanja kroz uspostavu otvorenog i iskrenog dijaloga, suočavanje s istinom i spremnost da se oda počast i suosjeća sa žrtvama koje ne pripadaju samo našem etničkom korpusu. To je put ka pomirenju i ponovnoj izgradnji međusobnog povjerenja koje su preduslov trajnog mira i stabilnosti BiH i cijele regije – poručila je Borovac.

Hafizović: Osigurati da se nikome i nikad ne ponovi Srebrenica

Prisutnima se obratio i predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Šefket Hafizović, koji je potcrtao da je odziv predstavnika općina, gradova i kantona odraz odgovornog djelovanja i svijesti o neophodnosti da svi budemo dio sistema koji će garantirati očuvanje i dostojan izgled Memorijalnog centra, dostojanstven ukop žrtava i obilježavanje godišnjica genocida u Srebrenici.

– Ali, i ono što je od krucijalnog značaja za sve buduće aktivnosti – podizanje kulture sjećanja. Upravo partnerstvom na koje se danas obavezujemo prvi put se konačno sistemski nastoji riješiti način finansiranja Memorijalnog centra, te omogućiti aktivnosti koje će osigurati da se o genocidu u Srebrenici svjedoči i na njega podsjeća i mimo 11. jula – rekao je Hafizović.

Na taj način se, kako je napomenuo, brani od zaborava genocid nad Bošnjacima, najmasovnije stradanje na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, prenose Vijesti.ba.

– Na taj način osiguravamo da se nikome i nikad ne ponovi Srebrenica – zaključio je Hafizović.

D.K.

(Vijesti.ba)

Loading..