Koliko su izbori u Bosni i Hercegovini i Srbiji važni za geopolitičke interese Moskve na Balkanu? Poruke Vladimira Putina o Aleksandru Vučiću, Miloradu Dodiku i položaju srpskog naroda ponovo su otvorile raspravu o tome pokušava li Rusija kroz političke saveznike sačuvati snažan utjecaj u regionu i koristiti postojeće podjele za održavanje stalne nestabilnosti.
Putinova poruka Vučiću
Ruski predsjednik izrazio je nadu da će Aleksandar Vučić nakon izbora postati premijer Srbije, odnosno da će ostvariti političku pobjedu koja bi mu omogućila povratak na jednu od ključnih funkcija u zemlji.
Posebnu pažnju, međutim, izazvale su Putinove poruke o položaju srpskog naroda. Govoreći o navodnoj nepravdi koja je nanesena Srbima kroz podjelu naroda između više država, ruski predsjednik otvorio je pitanje koje na Balkanu nosi posebno težak historijski i politički teret.
Kritičari ruske politike upravo u takvim porukama vide pokušaj Moskve da se osloni na postojeće nacionalne podjele i nezadovoljstva kako bi očuvala vlastiti utjecaj.
U takvom tumačenju Srbija i Republika Srpska zauzimaju posebno mjesto zbog političkih odnosa koje Moskva godinama održava s Aleksandrom Vučićem i Miloradom Dodikom.
Upozorenje iz Srbije
Putinove izjave komentirao je i beogradski advokat Čedomir Stojković, koji iznosi znatno dramatičniju procjenu mogućeg razvoja događaja.
Prema njegovom mišljenju, eventualna pobjeda Aleksandra Vučića, uz zaoštravanje odnosa Rusije i Evrope, mogla bi Balkan ponovo pretvoriti u područje ozbiljne sigurnosne krize.
– Ukoliko Aleksandar Vučić pobedi na izborima, u kontekstu sve jače ruske pretnje Evropi, Balkan će biti prvo žarište sukoba podstaknutog iz Kremlja. Od cele Evrope, Rusija ima najviše agenata u Srbiji i Republici Srpskoj. To nije samo politički uticaj – već arsenal Moskve na Balkanu. Taj arsenal postaje sve veći sa pojačanom Vučićevom kupovinom oružja iz Kine. Šta mislite, zašto iz Kine a ne iz Nemačke, Britanije, Francuske ili Amerike? Pa zato što je kinesko oružje zamena za rusko.
Ideje koje imate o Rafalima iz Francuske bacite u kanalizaciju – ti avioni jednostavno neće stići, iz jednog ili drugog razloga. Sa Rafalima se kupuje vreme i kamuflira stvar isto kao sa MOL-a i OFAC licencom kod Američkom ministarstva finansija za NIS – poručio je Stojković.
Riječ je o Stojkovićevoj političkoj i sigurnosnoj procjeni, a ne o potvrđenom planu Moskve za izazivanje sukoba. Ipak, njegove tvrdnje pokazuju koliko se ozbiljno u dijelu javnosti posmatra ruski utjecaj na politička dešavanja u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Fokus na BiH
Posebno mjesto u cijeloj priči zauzimaju izbori u Bosni i Hercegovini 4. oktobra.
Neposredno pred otvaranje birališta Milorad Dodik otputovao je u Moskvu, gdje se sastao s Vladimirom Putinom. Vrijeme sastanka izazvalo je dodatnu pažnju jer je održan u završnici izborne kampanje.
Putin je tokom razgovora uputio poruke podrške političkim snagama koje Moskva smatra partnerima, naglašavajući protivljenje odlučujućem utjecaju stranih faktora na unutrašnja politička pitanja.
Rusija na taj način jasno pokazuje da političke procese u Bosni i Hercegovini prati kao pitanje vlastitog interesa.
Dodatnu pažnju izazvala je i najava prisustva ruskih predstavnika u svojstvu posmatrača izbornog procesa.
Dodik računa na ishod
Milorad Dodik nije kandidat na izborima, ali njihov rezultat može biti izuzetno važan za njegov budući politički položaj.
Posebno je značajan sastav Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ali i raspored snaga nakon izbora koji će odrediti mogućnosti formiranja vlasti.
U političkim analizama već se govori o scenariju prema kojem bi Dodik, nakon izbora i uz odgovarajući odnos snaga, mogao preuzeti premijersku funkciju.
Zbog toga se njegova posjeta Putinu ne posmatra samo kao još jedan susret dugogodišnjih političkih partnera, već i kao događaj sa snažnom predizbornom porukom.
Dodik je odnose s Rusijom godinama predstavljao kao strateške, dok je istovremeno kritikovao međunarodne intervencije u Bosni i Hercegovini i tražio vraćanje na ono što naziva izvornim Dejtonskim sporazumom.
Ruski interes
Za Moskvu je Bosna i Hercegovina važna i zbog njenog odnosa prema Evropskoj uniji i NATO-u.
Političke blokade, unutrašnji sukobi i stalna institucionalna kriza mogu usporavati procese približavanja zemlje zapadnim integracijama. Upravo zbog toga kritičari Kremlja tvrde da Rusiji ne odgovara potpuno funkcionalna BiH koja bi brzo napredovala prema euroatlantskim strukturama.
To, međutim, nije isto što i dokaz postojanja konkretnog ruskog plana za izazivanje oružanog sukoba.
Ono što je vidljivo jeste politička podrška Moskve Dodiku, kao i održavanje bliskih odnosa s vlastima u Srbiji.
Istovremeno, Putinove poruke o navodnoj historijskoj nepravdi prema Srbima mogu imati snažan politički odjek upravo zbog iskustava Balkana iz prethodnih decenija.
Izbori kao test
U tom kontekstu izbori u Bosni i Hercegovini predstavljaju važan test budućeg odnosa političkih snaga.
Eventualni slabiji rezultat Dodikovog političkog bloka mogao bi smanjiti prostor za politiku koju je SNSD vodio prema državnim institucijama, međunarodnoj zajednici i euroatlantskim integracijama.
Suprotan rezultat omogućio bi nastavak postojećeg političkog kursa.
Zbog toga Moskva ima jasan interes da politički partneri s kojima godinama održava bliske odnose sačuvaju snažan položaj.
Rusko prisustvo u ovoj priči nije skriveno. Dodik redovno odlazi u Moskvu i javno govori o strateškim odnosima s Rusijom, dok ruski zvaničnici otvoreno komentiraju političke procese u Bosni i Hercegovini.
Veza Beograda i Banje Luke
Drugi važan element jeste odnos Srbije i Republike Srpske.
Aleksandar Vučić i Milorad Dodik godinama održavaju intenzivne političke veze, iako između njih postoje i razlike u pojedinim pitanjima.
Za Rusiju bi istovremeno političko slabljenje oba lidera moglo značiti gubitak dijela utjecaja koji ima u regionu.
Upravo zbog toga Stojković i drugi kritičari Moskve upozoravaju da se na izbore ne može gledati isključivo kroz domaće političke odnose.
Prema njihovom tumačenju, Balkan je dio mnogo šireg sukoba Rusije i Zapada, a unutrašnje političke podjele predstavljaju prostor koji velike sile pokušavaju koristiti za ostvarivanje svojih interesa.
Opasan politički teren
Posebno osjetljiv element Putinovih poruka jeste insistiranje na pitanju položaja Srba i navodnoj nepravdi zbog njihove teritorijalne razdvojenosti.
Takva retorika može imati različita politička tumačenja, ali u regionu s iskustvom ratova i nasilnog mijenjanja granica neminovno izaziva zabrinutost.
U Bosni i Hercegovini dodatni problem predstavlja činjenica da političke krize često uključuju pitanja nadležnosti države i entiteta, državne imovine, odluka Ustavnog suda BiH i uloge međunarodne zajednice.
Kada se tome pridruži podrška velike sile jednom od domaćih političkih blokova, unutrašnji sukobi dobijaju i međunarodnu dimenziju.
Šta želi Moskva?
Najrealnije je ruski interes posmatrati kroz očuvanje političkog utjecaja i sprečavanje potpunog približavanja Balkana zapadnim strukturama.
Dodik je u tom smislu za Moskvu važan partner u Bosni i Hercegovini, dok Srbija predstavlja mnogo značajniju državu za rusku regionalnu politiku.
Zato bi politički porazi Dodika i Vučića mogli značiti slabljenje ruskog utjecaja.
Tvrdnja da Moskva već ima konkretan plan za izazivanje novog balkanskog sukoba, međutim, zahtijevala bi dokaze koji u predstavljenim informacijama nisu ponuđeni.
Ono što jeste jasno jeste da Putin svojim porukama ne krije interes za političke ishode u regionu.
Zbog toga izbori u Bosni i Hercegovini nisu važni samo zbog toga ko će osvojiti mandate. Njihov rezultat može odrediti i koliko će prostora u narednom periodu imati politika Milorada Dodika, kakav će biti odnos prema euroatlantskim integracijama i koliko će Moskva preko svojih političkih partnera moći zadržati utjecaj u jednom od najosjetljivijih dijelova Evrope.
Upravo zato pitanje šta Vladimir Putin želi od Milorada Dodika i Aleksandra Vučića ostaje mnogo šire od jednog sastanka u Moskvi. U igri su budući politički odnosi Srbije i Bosne i Hercegovine, pozicija Rusije na Balkanu i nastavak geopolitičkog odmjeravanja Moskve i Zapada.
