BiH i dalje diskriminira građane zbog njihovog identiteta: Vjerske zajednice pozivaju na promjene
Religion News Service objavio je reportažu iz Sarajeva o posljedicama Dejtonskog ustava, diskriminaciji u izbornom sistemu i ulozi vjerskih zajednica u društvu koje se i dalje suočava s dubokim podjelama.
Gotovo tri decenije nakon završetka rata, Bosna i Hercegovina i dalje se suočava s političkim i institucionalnim problemima koji proizlaze iz ustavnog uređenja uspostavljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom. Iako je sporazum zaustavio rat i uspostavio okvir za mir, njegov politički sistem istovremeno je učvrstio podjele zasnovane na etničkoj pripadnosti, što i danas utiče na mogućnost građana da učestvuju u političkom životu zemlje.
U središtu tih problema nalazi se sistem koji pojedinim kategorijama građana ograničava pravo kandidovanja za najviše državne funkcije. Takva ograničenja već godinama predstavljaju predmet kritika domaćih i međunarodnih institucija, a njihovo uklanjanje jedan je od važnih izazova na putu Bosne i Hercegovine prema evropskim integracijama.
Dejtonski ustav i nejednakost građana
Ustav Bosne i Hercegovine dio je Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan rat. Politički sistem uspostavljen tim sporazumom zasniva se na podjeli vlasti između konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba, uz složenu strukturu institucija na državnom i entitetskom nivou.
Međutim, takvo uređenje stvorilo je i ustavne prepreke za građane koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda ili žive na području na kojem njihov narod nema odgovarajući politički položaj.
Jedan od najpoznatijih primjera jeste predmet Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, o kojem je Evropski sud za ljudska prava odlučivao 2009. godine. Sud je utvrdio da je nemogućnost pripadnika romske i jevrejske zajednice da se kandiduju za određene najviše državne funkcije u suprotnosti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Uprkos toj presudi, kao i nizu drugih odluka koje se odnose na diskriminaciju u izbornom sistemu, potrebne ustavne i zakonske promjene još nisu provedene u punom obimu.
Zbog toga pitanje jednakih političkih prava ostaje jedno od ključnih otvorenih pitanja u Bosni i Hercegovini. Problem se ne odnosi samo na pripadnike nacionalnih manjina nego i na građane koji se ne žele izjašnjavati kroz etničke kategorije ili smatraju da bi politička prava trebala biti jednaka bez obzira na njihovu pripadnost.
Vjerske zajednice i društvene podjele
Reportaža Religion News Servicea bavi se i ulogom vjerskih zajednica u društvu obilježenom posljedicama rata i dugotrajnim političkim nesuglasicama.
Vjerske institucije u Bosni i Hercegovini imaju značajan društveni uticaj, a njihovi predstavnici često učestvuju u raspravama o pomirenju, međusobnom razumijevanju i budućnosti zemlje. Ipak, odnos religije i politike u poslijeratnom periodu ostaje složen, posebno zbog činjenice da se nacionalni i vjerski identiteti u javnom prostoru često preklapaju.
U takvim okolnostima, pozivi na dijalog i saradnju između različitih vjerskih zajednica imaju dodatnu težinu. Oni mogu doprinijeti stvaranju prostora za razgovor o zajedničkim problemima, ali ne mogu zamijeniti institucionalne reforme potrebne za uklanjanje diskriminacije.
Za izgradnju pravednijeg društva važno je da se poštovanje različitih identiteta ne zadrži samo na deklarativnom nivou, nego da bude praćeno jednakim pravima i mogućnostima za sve građane.
Političke reforme i evropski put BiH
Uklanjanje diskriminacije iz izbornog sistema godinama je jedan od važnih zahtjeva u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine. Evropske institucije više puta su ukazivale na potrebu provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava i usklađivanja ustavnog i izbornog zakonodavstva s evropskim standardima.
Međutim, dogovor o promjenama otežavaju različiti politički interesi, posebno kada je riječ o načinu predstavljanja konstitutivnih naroda i raspodjeli vlasti. Dok jedni insistiraju na zaštiti kolektivnih prava i legitimnom predstavljanju, drugi naglašavaju potrebu da se svim građanima osigura jednako pravo da biraju i budu birani.
Izazov za Bosnu i Hercegovinu jeste pronaći rješenje koje će omogućiti zaštitu kolektivnih prava, a istovremeno ukloniti diskriminaciju pojedinaca. Takav pristup zahtijeva politički kompromis, ali i spremnost da se ustavni okvir prilagodi principima jednakosti i demokratskog učešća.
Bez konkretnih promjena, građani će i dalje biti suočeni s ograničenjima koja zavise od njihovog identiteta ili mjesta prebivališta, dok će provođenje evropskih standarda ostati nedovršen proces.
Između formalnog mira i stvarne jednakosti
Bosna i Hercegovina od završetka rata živi u miru, ali političke i društvene posljedice sukoba i dalje su vidljive u načinu na koji funkcionišu institucije i u odnosima između različitih zajednica.
Dejtonski sporazum imao je historijsku ulogu u zaustavljanju rata, ali sistem koji je tada uspostavljen danas se suočava s pitanjima na koja nije pronađen održiv odgovor. Među njima su jednaka politička prava, uklanjanje diskriminacije i stvaranje institucija koje će biti dostupne svim građanima pod jednakim uslovima.
Uloga vjerskih zajednica u ovom procesu može biti značajna, posebno kada podstiču dijalog i međusobno poštovanje. Ipak, odgovornost za provođenje presuda i promjenu diskriminatornih odredbi prvenstveno je na političkim institucijama i izabranim predstavnicima.
Izvještaj Religion News Servicea ponovo skreće pažnju na pitanje koje Bosna i Hercegovina godinama nije uspjela riješiti: kako očuvati složeno ustavno uređenje, a istovremeno osigurati da nijedan građanin ne bude uskraćen za politička prava zbog svog identiteta.
