Bivši lider vojvođanskih socijaldemokrata, publicista i aktivista Nenad Čanak govorio je za Dnevnik D Federalne televizije o političkoj situaciji u Srbiji, studentskom pokretu, odnosima Aleksandra Vučića i Milorada Dodika te utjecaju Rusije i međunarodnih sila na Zapadni Balkan. Osvrnuo se i na ideje o povezivanju Srbije i Republike Srpske, ocjenjujući da se politička priča o ugroženosti Srba koristi za ostvarivanje interesa vladajućih struktura.
„Od ponedjeljka tek počinje borba“
Govoreći o predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji i mogućnosti političkih promjena, Čanak je kazao da ne očekuje da se situacija promijeni preko noći.
„Naravno da će biti ista. Ne mislite valjda da se može nešto promijeniti preko noći? Jer, u stvari, od ponedjeljka tek počinje borba. Ovo sve do sada bilo je zagrijavanje“, rekao je Čanak.
Istakao je da parlamentarni izbori ne znače automatski promjenu vlasti, jer je za formiranje vlade potrebno osigurati većinu u Narodnoj skupštini Srbije.
„Nije poenta dobiti glasove, poenta je imati 126 ruku od 250 poslanika, koliko ima u Narodnoj skupštini Republike Srbije, da bi se mogla formirati vlada. Ko formira vladu, taj je dobio izbore, tačka“, kazao je.
Prema njegovoj procjeni, nakon izbora moglo bi doći do ponavljanja glasanja na pojedinim mjestima, dok bi vlast taj period mogla iskoristiti za pridobijanje dovoljnog broja poslanika.
Čanak: Izbori u Srbiji nisu pošteni
Čanak smatra da izborni proces u Srbiji nije ravnopravan, posebno zbog načina na koji se u javnosti predstavlja studentski pokret.
„Naravno da izbori u Srbiji nisu pošteni. Oni nisu pošteni već dvije godine unazad. Od pada nadstrešnice, početka protesta i svega toga, imali ste stalno nekakvo bojenje studentskog pokreta ovakvim i onakvim bojama“, rekao je.
Dodao je da se studenti u režimskim medijima nazivaju „blokaderima“, dok se studentska lista često predstavlja kao „ustaška lista“.
Prema njegovim riječima, studentski pokret nema ni odgovarajuće mogućnosti medijskog predstavljanja ni uslove za ravnopravnu političku borbu.
Podsjetio je na promjene iz 2000. godine, ističući značaj tadašnje saradnje 18 stranaka koje su, kako je naveo, zajednički djelovale protiv režima Slobodana Miloševića.
„Studentski pokret nema jasan odgovor na pitanje šta poslije Vučića“
Govoreći o političkoj snazi studentskog pokreta i njegovim mogućnostima da preraste u ozbiljnu alternativu vlasti, Čanak je ocijenio da njegova energija prvenstveno proizlazi iz nezadovoljstva građana Aleksandrom Vučićem.
„Ne daju nikakav odgovor na pitanje šta poslije Vučića, jer njihova kompletna energija proističe iz ogorčenja građana vlastima u Vučićevoj Srbiji. Ali nemaju jasan pogled na to šta dalje“, rekao je.
Smatra da je pokret previše heterogen da bi nužno opstao nakon izbora, posebno ako ne ostvari pobjedu.
Čanak je upozorio i na razliku između akademskog promišljanja politike i učešća u političkim procesima, navodeći da će studenti, ukoliko žele preuzeti vlast, morati odgovoriti na konkretne izazove političkog života.
Srbija pod Vučićem faktor stabilnosti ili nestabilnosti?
Na pitanje da li je Srbija pod vodstvom Aleksandra Vučića faktor stabilnosti ili nestabilnosti u regiji, Čanak je kazao da Srbija može izazvati ozbiljne posljedice u okruženju.
„To vam je isto kao kada biste me pitali da li je kašikara na stolu faktor životnog razvoja ljudi koji sjede za stolom. Pa naravno da jeste faktor životnog razvoja jer, ako eksplodira, pobit će ih sve“, rekao je.
Dodao je da se upravo mogućnost izazivanja štete koristi kao argument da Srbija predstavlja faktor stabilnosti, jer nije izazvala rat.
„Dodik je putujući trgovac“
Govoreći o odnosima Milorada Dodika i Aleksandra Vučića, Čanak je ocijenio da Dodik djeluje prvenstveno u skladu s vlastitim političkim i finansijskim interesima.
„Dodik je privatno lopov. Nije drugačije nešto kao kome daje vlast. Dodik je došao na američkom tenku. Madeleine Albright ga je lično dovela za ruku da bude predsjednik Vlade RS-a u uslovima kada je imao dva poslanika u parlamentu“, kazao je Čanak.
Podsjetio je na politički uspon Dodika i njegov kasniji odnos s Rusijom, opisujući ga kao političara koji traži podršku različitih međunarodnih aktera kako bi ostao na vlasti.
„Čovjek je putujući trgovac. Dobar dan, možete li mi pomoći, dati pare, držati me na vlasti? Možemo. E, ja ću sad biti faktor mira i stabilnosti“, rekao je.
Prema njegovoj ocjeni, Rusiji odgovara nestabilnost na Balkanu jer joj ona omogućava da odvlači pažnju od rata u Ukrajini i drugih događaja u njenom okruženju.
Čanak je Dodika opisao i kao političkog saveznika koji Rusiji može služiti za ostvarivanje utjecaja unutar Evropske unije i NATO-a.
Politička sudbina Dodika povezana je s Putinom
Čanak smatra da je politička sudbina Milorada Dodika povezana i s razvojem situacije u Rusiji.
„Šta god se desilo u Srbiji, dok ne padne ovaj botoksirani patuljak iz Kremlja s vlasti, a ne vidim kako će se to desiti, dotle se ništa specijalno neće desiti ni Dodiku“, kazao je.
Govoreći o ratu u Ukrajini, istakao je da Rusija ne može sebi priuštiti poraz, podsjećajući na raspad Sovjetskog Saveza nakon rata u Afganistanu.
Čanak je ocijenio i da se na globalnom nivou odvija preraspodjela moći te da Evropa mora jasnije definisati vlastite interese i odgovoriti na političke i društvene izazove.
Protiv ideje o posebnim mandatima za predstavnike RS-a u Skupštini Srbije
Osvrćući se na prijedloge da se Ustav Srbije promijeni tako da svi Srbi automatski dobiju državljanstvo Srbije, odnosno da građani Republike Srpske s državljanstvom Srbije dobiju garantovane poslaničke mandate u Skupštini Srbije, Čanak je takvu ideju odbacio.
„Ja sam tražio državljanstvo Bosne i Hercegovine. Jer, ako može Dodik da glasa u Srbiji, zašto ja ne bih mogao glasati u Banjoj Luci? Kako to da je to jednosmjerno, da oni nas iz Republike Srpske mogu maltretirati, a mi ne možemo ništa?“, rekao je.
Naglasio je da se na izborima odlučuje o upravljanju budžetom koji pune građani plaćanjem poreza.
„Ko puni budžet, taj može o njemu odlučivati. Nema šta neko samo zato što je Srbin da glasa o budžetu koji su napunili drugi ljudi, a da mi ne možemo glasati o budžetu koji oni pune“, kazao je.
Prema njegovim riječima, takav prijedlog predstavljao bi diskriminaciju građana Srbije i omogućio političkim strukturama da biračko tijelo premještaju preko Drine u skladu s vlastitim interesima.
„U Srbiji raste raspoloženje da se napravi zid na Drini”
Govoreći o Dodikovim prijetnjama otcjepljenjem Republike Srpske i njenim eventualnim ujedinjenjem sa Srbijom, Čanak je ustvrdio da u Srbiji raste nezadovoljstvo takvom politikom.
„U Srbiji raste raspoloženje da se napravi zid na Drini. Da se već jednom završi s tim terorom gdje stalno upadaju preko Drine, glasaju i dovode nam na vlast ove krvopije koje uništavaju državu“, rekao je.
Kao argument naveo je iseljavanje stanovništva iz Republike Srpske, postavljajući pitanje zbog čega ljudi napuštaju taj entitet ako su uslovi života u njemu toliko dobri.
Čanak je ocijenio da se politička priča o ugroženosti Srba koristi kako bi se opravdali određeni politički i finansijski interesi.
Govoreći o odnosu prema ratnim zločinima, kritikovao je i davanje državnih počasti osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću.
“Washington i Moskva prvo moraju riješiti vlastite probleme”
Na kraju razgovora, Čanak se osvrnuo na mogućnost dogovora Washingtona i Moskve o Zapadnom Balkanu bez stvarnog učešća i saglasnosti država regije.
Ocijenio je da se globalni odnosi mijenjaju i da velike sile prije svega moraju definisati vlastite interese.
Govoreći o Rusiji, ustvrdio je da bi slabljenje centralizovane vlasti moglo otvoriti prostor za ozbiljne unutrašnje probleme, dok je rat u Ukrajini opisao kao jedan od ključnih faktora koji određuju budućnost Rusije.
Čanak je kritikovao i političke procese u Evropi, upozoravajući na jačanje desnice i rast političkih sukoba.
Kada je riječ o mogućim teritorijalnim promjenama na Zapadnom Balkanu, izrazio je nadu da će prevladati razum i da zemlje regije neće biti uvučene u nove sukobe.
„Kad pogledam Dodika i Vučića, nešto se plašim da nam to baš neće poći za rukom“, zaključio je Čanak.
