Politolog Jasmin Mujanović upozorio je na mogućnost da SNSD i HDZ BiH nakon izbora pokušaju preuzeti kontrolu nad ključnim institucijama Bosne i Hercegovine, posebno Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OSA) i Centralnom izbornom komisijom (CIK). U razgovoru za podcast američke Helsinške komisije ocijenio je da bi takav razvoj događaja mogao imati ozbiljne posljedice po političku stabilnost i sigurnosne interese Sjedinjenih Američkih Država.
Mujanović je pozvao Washington da jasno definiše granice prihvatljivih kadrovskih rješenja na najvažnijim sigurnosnim pozicijama u BiH. U razgovoru o izborima u Bosni i Hercegovini i Srbiji učestvovala je i Amanda Thorpe, viša vanjska saradnica Atlantic Councila.
„Mislim da postoji vrlo ozbiljna opasnost da ćemo vidjeti pokušaj HDZ-a i SNSD-a da potpuno preuzmu ključne sigurnosne institucije zemlje“, rekao je Mujanović.
Pored OSA-e, spomenuo je i sudove te Centralnu izbornu komisiju, naglašavajući da CIK nije sigurnosna institucija, ali da ima važnu ulogu u očuvanju demokratskih procesa. Prema njegovoj ocjeni, CIK je tokom približno posljednjih osam godina bio među najfunkcionalnijim i najodgovornijim institucijama u Bosni i Hercegovini.
Mujanović upozorava na „neprijateljsko preuzimanje“ institucija
Mujanović smatra da bi pokušaj preuzimanja kontrole nad ključnim institucijama mogao ugroziti njihovu nezavisnost i otvoriti prostor za politički utjecaj na njihov rad.
„Mislim da će pokušati izvršiti vrlo neprijateljsko preuzimanje te institucije, kao i sigurnosnog aparata zemlje“, ocijenio je.
Njegova upozorenja odnose se na moguća buduća kadrovska rješenja i političke odnose nakon izbora. Ipak, riječ je o njegovoj procjeni mogućeg razvoja događaja, a ne o potvrdi da je takav plan već dogovoren ili da je pokušaj preuzimanja institucija započeo.
Posebnu pažnju posvetio je OSA-i, čija je uloga značajna za prikupljanje i analizu obavještajnih podataka te zaštitu sigurnosnih interesa Bosne i Hercegovine.
Prema Mujanovićevoj procjeni, promjene u rukovodstvu i eventualno političko preuzimanje kontrole nad obavještajnim i policijskim strukturama mogli bi stvoriti znatno složenije sigurnosno okruženje.
Zašto je u fokusu djelovanje Rusije i Kine?
Jedan od glavnih razloga zbog kojih Mujanović upozorava na moguću promjenu odnosa prema sigurnosnim institucijama jeste rizik koji, prema njegovoj ocjeni, takav razvoj događaja može predstavljati za prisustvo i djelovanje Rusije i Kine u Bosni i Hercegovini.
„Ako se to dogodi, vidjet ćete vrlo izražen porast prisustva ruskih i kineskih operativaca, koji će u Bosni i Hercegovini djelovati mnogo slobodnije nego što smo dosad vidjeli“, upozorio je.
Mujanović je podsjetio i na dosadašnju saradnju američkih obavještajnih i istražnih službi s institucijama Bosne i Hercegovine. Naveo je da su CIA i FBI tradicionalno imali snažnu i produktivnu saradnju s bh. obavještajnim strukturama, uključujući pitanja povezana s Rusijom i Kinom, ali i ranije sigurnosne izazove povezane s islamističkim ekstremizmom.
Zbog toga smatra da bi Washington trebao pažljivo pratiti buduća imenovanja na ključnim pozicijama u bh. sigurnosnom sistemu.
„Mislim da je važno da Washington ovdje naznači određene crvene linije o tome kakve ljude hoćemo, a kakve nećemo prihvatiti na ključnim sigurnosnim pozicijama u BiH“, poručio je.
Takav pristup, prema njegovom stavu, trebao bi jasno pokazati kakva kadrovska rješenja SAD smatra prihvatljivim kada je riječ o institucijama koje su važne za sigurnost i međunarodnu saradnju.
Kritike zbog ukidanja sankcija Miloradu Dodiku
Mujanović je tokom razgovora kritikovao i odluku američke administracije da ukine sankcije Miloradu Dodiku. Osporavao je obrazloženje prema kojem je povlačenje spornih zakona vlasti Republike Srpske predstavljalo značajan rezultat američkog angažmana.
Prema njegovim riječima, ukidanje sankcija pravdano je povlačenjem zakonskog paketa koji je opisao kao secesionistički. Međutim, Mujanović tvrdi da su ti propisi već bili pravno obesnaženi intervencijama pravosuđa Bosne i Hercegovine i visokog predstavnika.
„SNSD je povukao te zakone iz skupštine, ali oni su već bili pravno ništavni“, rekao je.
Postavio je pitanje na čemu se zasniva normalizacija odnosa Washingtona s vlastima Republike Srpske, uzimajući u obzir njihove veze s Moskvom i Pekingom, pritiske na demokratske slobode i ranije prijetnje Dejtonskom mirovnom sporazumu.
„Šta god da je Dodik tvrdio da će dati SAD-u u zamjenu za ukidanje sankcija, to se očigledno nije ostvarilo“, ocijenio je Mujanović.
Njegove izjave ukazuju na sumnju da američka administracija nije ostvarila očekivane političke i strateške koristi od odluke o ukidanju sankcija. Ipak, konkretni dogovori na koje se Mujanović poziva nisu detaljno predstavljeni u dostavljenom materijalu.
Thorpe ukazala na Dodikove veze s Moskvom i lobiranje
Amanda Thorpe također je dovela u pitanje učinak američke odluke o ukidanju sankcija, ukazujući na nastavak bliskih odnosa Milorada Dodika s ruskim političkim vrhom.
„Ukinuli smo sankcije lideru RS-a Dodiku. Dao je intervju prije možda dvije sedmice u kojem je objasnio kako se to dogodilo, a zatim je sjeo u avion za Moskvu da proslavi“, rekla je Thorpe.
Ona je ukazala i na značaj lobističkih i zagovaračkih aktivnosti vlasti Republike Srpske u Washingtonu. Prema njenom stavu, prilikom procjene razloga i posljedica ukidanja sankcija potrebno je uzeti u obzir i novac uložen u lobiranje, kao i način na koji su predstavnici vlasti RS-a pokušavali utjecati na odluke američke administracije.
Iznesene ocjene otvaraju pitanje kriterija kojima se američka politika vodi prema Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o odnosu prema političkim akterima koji istovremeno održavaju bliske veze s Moskvom.
