U Beogradu se tokom izbornog dana osjetila atmosfera iščekivanja, dok su dugi redovi ispred biračkih mjesta otvorili pitanje koliko bi velika izlaznost mogla utjecati na konačan rezultat. Protivnici vlasti Aleksandra Vučića u takvom razvoju događaja vide priliku za političke promjene, ali ostaje neizvjesno hoće li se očekivanja potvrditi nakon prebrojavanja glasova.
Pojedini analitičari smatraju da bi upravo odziv birača mogao predstavljati najveći izazov za aktuelnu vlast, posebno ako se visoka izlaznost nastavi i u poslijepodnevnim satima.
Žarko Korać, penzionisani profesor Beogradskog univerziteta i nekadašnji potpredsjednik Vlade Zorana Đinđića, ukazao je na značaj gužvi na biračkim mjestima.
„Redovi za izbore su toliki i izlaznost već do podne je oko 35 posto, pa se već može govoriti da je Aleksandar Vučić gotov“, izjavio je Korać.
Prema ocjenama koje prenosi Jutarnji list, takav odziv mogao bi ukazivati na snažnu želju dijela građana za promjenama. Redovi su se, navodi se, počeli formirati još prije otvaranja biračkih mjesta, što je dodatno podgrijalo očekivanja opoziciono orijentisanih birača.
Ipak, visoka izlaznost sama po sebi ne znači da je ishod izbora unaprijed poznat. Konačan rezultat zavisit će od raspodjele glasova, a posebno od toga koliko će birača podržati vladajuće stranke, a koliko njihove političke protiv nije.
U fokusu su i moguće izborne nepravilnosti
Dodatnu pažnju privuklo je izvještavanje medija bliskih vlastima o navodnim nepravilnostima na biračkim mjestima i prijetnjama upućenim biračima koji podržavaju Vučića. Istovremeno, studenti i nezavisni mediji suočili su se s optužbama da krše izbornu šutnju.
Jutarnji list takav medijski pristup tumači i kao moguću pripremu terena za osporavanje izbornog rezultata u slučaju nepovoljnog ishoda za aktuelnu vlast. Posebno se izdvaja Informer, koji je već ukazivao na navodne neregularnosti.
Takve poruke otvaraju pitanje hoće li eventualni poraz biti prihvaćen bez političkih sukoba ili bi se sporovi oko regularnosti glasanja mogli dodatno produbiti. Za sada, međutim, tvrdnje o mogućem osporavanju rezultata i dalje predstavljaju procjene i scenarije, a ne potvrđene poteze vlasti.
Koliko bi velika izlaznost mogla promijeniti odnos snaga?
U analizi se navodi da je Vučić u ranijim izbornim ciklusima mogao računati na podršku približno dva miliona birača. Prema procjeni koju prenosi Jutarnji list, za ponavljanje takvog rezultata u okolnostima veće izlaznosti mogao bi mu biti potreban dodatni broj glasova, dok bi rast odziva građana mogao povećati šanse njegovih protivnika.
Ako izlaznost dostigne između 65 i 70 posto, ili bude i veća, odnos snaga mogao bi se značajno promijeniti. Ipak, bez pouzdanih podataka o strukturi birača i konačnoj raspodjeli glasova nije moguće sa sigurnošću zaključiti kakav bi rezultat takav trend donio.
Posebnu neizvjesnost izaziva mogućnost da nakon objave rezultata dođe do protesta. Beograd, Novi Sad i Niš spominju se kao mjesta u kojima bi nezadovoljstvo građana moglo biti posebno izraženo ukoliko dio birača smatra da izborni proces nije bio pošten.
Mogući politički sukobi nakon objave rezultata
Jutarnji list razmatra i mogućnost da Vučić, u slučaju poraza, pokuša otežati promjenu vlasti ili osporavati regularnost glasanja. U tekstu se spominje i scenario izazivanja nemira, koji bi mogli poslužiti kao opravdanje za uvođenje vanrednog stanja ili odgađanje političkih promjena.
Takve procjene povezuju se s načinom na koji je Vučić tokom godina učvršćivao utjecaj nad institucijama, medijima i sigurnosnim strukturama. U analizi se, između ostalog, postavlja pitanje da li bi policija, vojska i obavještajna zajednica u potpunosti stale iza njega u slučaju ozbiljne političke krize.
Kao dio šireg konteksta navode se i optužbe o nepotizmu, korupciji i vezama vlasti s kriminalnim strukturama, o kojima je, prema tekstu, pisao i nezavisni sedmičnik Radar. Riječ je o ozbiljnim optužbama koje su dio političkih polemika i kritika vlasti u Srbiji.
U slučaju da Vučić proglasi pobjedu, a njegovi protivnici ospore rezultate, moglo bi doći do novih okupljanja i dodatnog zaoštravanja političkih odnosa. S druge strane, čak i eventualno priznanje poraza ne bi automatski značilo da će tranzicija vlasti proteći bez poteškoća.
Jutarnji list na kraju razmatra i mogućnost da bi se Vučić, ukoliko procijeni da mu prijete krivični postupci, mogao odlučiti na odlazak iz zemlje. U tom kontekstu spominju se Minsk i Moskva, uz mogućnost putovanja preko Bratislave, ali za takav scenario nisu navedene potvrde koje bi ukazivale da je riječ o konkretnom planu.
Iako visoka izlaznost može biti važan pokazatelj raspoloženja birača, konačan odgovor dat će izborni rezultati i način na koji će ih prihvatiti politički akteri. Do tada, najave poraza, mogućih protesta i političke krize ostaju procjene koje treba razlikovati od potvrđenih činjenica.
