Lista „Studenti pobjeđuju“ na nedjeljnim općim izborima ponizila je Aleksandra Vučića i njegovu Srpsku naprednu stranku (SNS), pobijedivši s više od pola milijuna glasova razlike i tako osvojivši apsolutnu većinu u parlamentu, odnosno mogućnost samostalnog formiranja vlasti. Srbija se u ponedjeljak ujutro probudila u euforiji, iako nitko zapravo ne zna kako će izgledati sljedeće sedmice i mjeseci, a kamoli godine.
Vučić je u nedjelju navečer očito imao vrlo dobre informacije s biračkih mjesta i shvatio da će razlika u broju glasova biti prevelika da bi pokušao osporiti izborne rezultate i iskoristiti već raspoređene jedinice za razbijanje nereda na ulicama, ali i stranačke batinaše koje su također bile u pripravnosti. Umjesto toga, građani su nakon gotovo dvije godine napokon ušli u zabranjenu zonu Ćacilenda iu slavlju pomeli sve pred sobom.
Režimski mediji i dalje djeluju ošamućeno pa uglavnom objavljuju nebulozne konstrukcije ili se ponašaju kao da se ništa neuobičajeno ne događa. Vršiteljica dužnosti predsjednice države Ana Brnabić vulgarno se svađa s prolaznicima na ulici, dok iz Moskve stižu poruke da je izborni prevrat zapravo posljedica miješanja zapadnih obavještajnih službi, odnosno „obojene revolucije“. Čak se spominje i mogućnost nastanka „problema u energetskoj suradnji Rusije i Srbije“.
Aleksandar Vučić očito je u teškom knockdownu, što je i sam priznao da se ne boji ni odlaska u zatvor, a to je opcija o kojoj se otvoreno špekuliralo tijekom predizborne kampanje. Zasad spominje neuvjerljivu mogućnost da u narednom razdoblju bude snažna opozicija, što je teško očekivati jer je jasno da i on i njegova svemoć funkcioniraju isključivo kada u rukama ima apsolutno sve poluge vlasti – od državnih institucija, preko obavještajnih i represivnih službi, do medija i kriminalnog polusvijeta. U izbornoj noći i sam je proročanski najavio da će nakon poraza mnogi početi napuštati njegov tabor, izričito spomenuvši očito njemu važne biznismene.
Šta znamo o Studentskoj listi
S druge strane, o namjerama i kapacitetima Studentske liste zna se malo ili gotovo ništa. Svoju priču gradili su prvenstveno na borbi protiv korupcije i pokušaju da Srbiju dovedu na civilizirani demokratski nivo. Nemaju istaknute lidere, odluke su dosad uglavnom donosili na plenumima i metodom izravne demokratije, a nemaju ni usaglašen zajednički stav ni o jednom vanjskopolitičkom pitanju – od odnosa prema Europskoj uniji i Rusiji do nezavisnosti Kosova.
No, sada će se neko morati isturiti i preuzeti odgovornost kao premijer, a neki će početi obavljati ministarske dužnosti i donositi konkretne svakodnevne odluke – taktičke, strateške i političke. Zaista nije jasno kako će taj proces izgledati, iako se kao izgledna opcija spominje vlada s ograničenim mandatom od jedne do dvije godine, čiji bi zadatak bio dovesti Srbiju u red i stvoriti uvjete za zaista poštene i demokratske izbore na kojima bi se ozbiljno sučelile različite političke opcije, za razliku od jučerašnjih izbora koji su uglavnom imali referendumski, antivUčićevski karakter, prenosi tportal.
Iz hrvatske perspektive Vučićev pad nesumnjivo je pozitivna vijest, no ne može se reći da će „Studenti pobjeđuju“ automatski donijeti opuštenije odnose između dvije zemlje, a posebno ne katarzu Srbije i njeno suočavanje s vlastitom ulogom u ratovima i agresijama devedesetih.
„Labavo organizirana i strukturirana referendumska opcija“
„Bilo kakvo pripisivanje hrvatskih želja rezultatima izbora u Srbiji naprosto je suludo. Iz perspektive nekih u Hrvatskoj idealno bi bilo da je na vlast došla neka kombinacija Nenada Čanka i Čede Jovanovića, no jasno je da je to nerealno. Pogrešno je i pokušavati protumačiti hoće li nova vlast u Srbiji imati „nacionalni“ ili „građanski“ prefiks jer ona neće biti ni jedno ni drugo. To je naprosto labavo organizirana i strukturirana referendumska opcija kojoj je jedini cilj bio rušenje trule i oronule vlasti“, kaže za tportal politički konsultant i komunikacijski savjetnik Aleksandar Musić.
„Pobjednička lista prije svega se mora obračunati s akutnim stanjem u Srbiji, zemlji u kojoj ubice rade u policiji, u kojoj se ljudi tuku po ulicama i u kojoj postoje režimske medijske trovačnice koje su zauzele 99 posto medijskog prostora. Sada će se morati otvoriti mnogi ormari, a prije svega bit će potrebno potpuno resetirati srbijansku policiju, pravosuđe i medije. Tek nakon toga treba organizirati prave izbore na kojima će snage odmjeriti opcije sa stvarnim političkim programima, proevropske, proruske i druge“, dodaje Musić.
On lično, kaže, ishodom jučerašnjih izbora u Srbiji nije „ni očaran ni razočaran“, te primjećuje da se u Hrvatskoj sve manje prate tamošnje političke prilike, bez obzira na optužbe Vučićevog režima o miješanju u izbore, izrečene isključivo kako bi se u Srbiji neprestano proizvodilo vanredno stanje i kako bi se on održao na vlasti.
„Čini mi se da napokon dolazi trenutak u kojem postupno nestaje „jugoslavenski okvir“ i da se prilike prestaju posmatrati isključivo u kontekstu bivše države. Hrvatska je danas članica Evropske unije i NATO-a, a Srbija vodi neku svoju bitku i tek joj predstoji zadatak da se zdravorazumski uredi kao država. Jedino što će se u narednom periodu očigledno promijeniti jeste da će iz tamošnjih tabloida nestati konstantna kampanja protiv Hrvatske i Hrvata, Bošnjaka, Crne Gore i svih ostalih susjeda“, predviđa Musić.
On upozorava da će dijelovi „trulog režima na odlasku“ u narednom razdoblju pokušati uništiti tragove i spaljivati dokumentaciju. Pripadnici nižih razina vlasti gubit će egzistenciju i biti prepušteni milosti i nemilosti izbornih pobjednika, dok će istaknutiji članovi režima bježati u inozemstvu. To bi, kaže sagovornik tportala, moglo uključiti i samog Vučića.
Sljedeća destinacija Aleksandra Vučića
„Nisam siguran da je od stranaca dobio „zlatni padobran“, kao neki drugi svrgnuti diktator. Kada bih se kladio, rekao bih da njegova sljedeća destinacija nije Rusija ni Bjelorusija, nego neka od arapskih zemalja s čijim je liderima gradio veoma bliske odnose, zasnovane na ogromnim količinama novca koji je prošao između njihovih ruku“, kaže Musić, obrazlažući da razlog za Vučićev bijeg iz Srbije ne mora biti samo korupcija nego, primjerice, i njegova uloga u konkretnim zločinima, poput ubistava beogradskog advokata Vladimira Cvijana i bivšeg lidera kosovskih Srba. Olivera Ivanovića.
“Dakle, pobjednička lista je izuzetno heterogena, što se i moglo očekivati u ovakvim referendumskim okolnostima. Ipak, oni imaju carte blanche za obračun s ostacima prethodnog režima i vjerojatno će se pobrinuti da ne prokockaju svoju šansu, kao što se to dogodilo u Srbiji nakon pada Slobodana Miloševića i pobjede opozicije. Što se nas tiče, prevrat u susjednu državu neće imati veliki utjecaj jer se bavimo HDZ-om, Možemo!, otpadom u Lici i sličnim Očito je do izražaja došlo udaljavanje dvije zemlje“, zaključuje ovaj analitičar.
