Vršitelj dužnosti visokog predstavnika Louis Crishock trebao bi danas na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a podnijeti svoje prvo šestomjesečno izvješće o stanju u Bosni i Hercegovini, iako se na sjednici neće službeno obratiti. Kao i u slučaju njegovih prethodnika, dokument je ponovno ranije dospio u javnost, dok su vlasti iz Republike Srpske u UN poslale vlastito posebno izvješće jer se ne slažu s iznesenim tvrdnjama. Zbog svega se iznova postavlja pitanje piše li visoki predstavnik izvještaje autentično ili ga subjektivno kreira stara administracija u njegovu uredu, navodi se u prilogu RTVHB, medijskom glasilu Čovićevog HDZ-a.
-Izvan bošnjačkog i sarajevskog medijskog te političkog kruga ponovno stižu velike primjedbe na izvješće visokog predstavnika Vijeću sigurnosti UN-a. Unatoč određenim opravdanim kritikama, u dokumentu se iznova promovira narativ prema kojem najveće probleme stvaraju srpski, a potom i hrvatski politički predstavnici, premda u nešto blažoj verziji nego ranije. S druge strane, pojedini potezi bošnjačke politike uopće nisu predmet dublje analize, navodi se u prilogu.
Politički analitičar Ivica Granić, inače blizak Čovićevom HDZ-u, ističe kako je iz perspektive OHR-a i dalje prisutan stav da se Dayton erodira iznutra, prvenstveno zbog politike SNSD-a i Milorada Dodika te blokada koje usporavaju euroatlantske integracije.
„Po meni, ja sam tu dosta skeptičan i mislim da ova sjednica neće riješiti baš ništa. EUFOR-u će gotovo sigurno biti produžen mandat, u to nema nikakve dvojbe, a izvješće će više poslužiti kao nekakav politički alat za sve strane – jednima kao pritisak na Republiku Srpsku, a drugima kao dokaz da je OHR pristran, dok će stvarni problemi, bojim se, ostati isti“, smatra Granić.
Na pristranost dokumenta upozorava i novinar Branimir Galić, također blizak HDZ-u BiH.
„Izvješće je sporno iz više aspekata, nije izbalansirano i ne odražava pravu sliku na terenu. Mislim da politički odjel OHR-a, koji je vjerojatno najdominantnije utjecao na sami sadržaj tog teksta, zaslužuje kolektivnu smjenu ako se želi postići da Ured visokog predstavnika bude tijelo koje neće služiti ostvarivanju bošnjačkih nacionalnih ciljeva, odnosno ciljeva njihove politike, te ako se želi izbjeći tendencija tog ureda da se ide ka unitarizaciji BiH“, ocijenio je Galić.
Kritike na račun Doma naroda i inzistiranja na konsenzusu
Kao posebno problematične navode u izvještaju Galić ocjenjuje dijelove u kojima se hvali uloga Zastupničkog doma u odnosu na Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, pri čemu se samo vodeće hrvatske i srpske stranke optužuju za blokadu. Jednako tako, u izvješću se u negativnom kontekstu spominje i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto jer insistira na konsenzusu unutar Vijeća ministara.
„Praktično se na neki način latentno kroz izvješće kaže kako je stajalište Ureda visokog predstavnika da građanski koncept odlučivanja treba dobiti primat nad zaštitnim mehanizmima koji su ugrađeni u Daytonski mirovni sporazum upravo kako bi se štitila kolektivna prava konstitutivnih naroda. Izvješće to apsolutno ne prepoznaje kao takvo i rekao bih da je ovo izvješće OHR-a u suprotnosti s duhom Daytonskog mirovnog sporazuma“, navodi Galić.
U dokumentu je vidljiv selektivan i pristran odnos i prema aktualnim pitanjima u Gradu Mostaru; od otpuštanja radnika poduzeća Komunalno do osporavanja lokaliteta nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) od strane Islamske zajednice, dok se istodobno uopće ne spominje fetva muftije Dedovića, navode Čovićevi novinari.
„Ne iznenađuju me ovakve situacije, posebno oko gradnje HNK-a. Mislim da oni idu toliko duboko i da to nema nikakvog smisla, ali je znakovito. Rade od BiH protektorat puno veći nego što on doista jest. Nije logično da se toliko nisko spuštaju i bave time gdje se HNK gradi. Iako to ne bi trebao biti njihov problem, to je poruka i iz tog poteza može se puno iščitati o tome koliko su oni zapravo skloni jednoj strani, a ne objektivni“, zaključuje Granić.
Čovićevi novinari navode kako je američka administracija još ranije zauzela stav da se više neće baviti izgradnjom države i nametanjem rješenja u Bosni i Hercegovini, te se nadaju kako Crishock kao Amerikanac zasigurno neće istupati izvan tog okvira.
Na koncu, valja napomenuti da su prilozi i izjave novinara bliskih HDZ-u BiH neslužbeni stavovi stranke u kojima se govori o onome o čemu Dragan Čović ne smije javno govoriti.
(SB)
