Izborna pobjeda Studentske liste u Srbiji otvorila je pitanje odgovornosti bivše vlasti, a građani sve glasnije traže procesuiranje korupcije i nezakonito stečene imovine. No dok javnost očekuje brze poteze, institucije i dio dužnosnika dosadašnje vlasti još se ponašaju kao da se političke promjene nisu dogodile.
U središtu zahtjeva građana nalazi se druga tačka programa Studentske liste – zakon o utvrđivanju porijekla i oduzimanju nezakonito stečene imovine te lustracija javnih dužnosnika.
Pobjedu studenata pratile su i glasne poruke o potrebi hapšenja i krivične odgovornosti ljudi iz bivše vlasti i njihovih suradnika. U pojedinim slučajevima nezadovoljstvo se pretvorilo u pozive na svojevrsnu ‘revolucionarnu pravdu’, uz obrazloženje da institucije ne obavljaju svoj posao.
Dejan Bursać, viši naučni suradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, za Deutsche Welle upozorava da je takva nestrpljivost razumljiva nakon dugogodišnje podređenosti institucija političkoj vlasti. Ipak, za promjene su potrebni konkretni institucionalni koraci.
‘Postoji institucionalni način da se to provede, ali prije toga su neophodni neki koraci, a to su preuzimanje skupštine, vlade i ostalo kako biste to provodili. U tom vakuumu građani zaista jesu nestrpljivi i zahtijevaju razne stvari, ali se tim očekivanjima mora i upravljati’, rekao je Bursać.
Lustracija nije zamjena za kaznenu odgovornost
Srđan Milivojević, predsjednik Demokratske stranke koja je podržala Studentsku listu, upozorava da se lustracija ne smije poistovjećivati s kaznenom odgovornošću.
‘Lustracija kao jedna blaga mjera ne smije se miješati s namirenjem pravde i ne smije biti zamjena za kaznenu odgovornost. Lustracija dolazi kasnije, nakon toga’, poručio je za DW.
Smatra da bi se najprije trebali procesuirati slučajevi korupcije i kriminala za koje su kaznene prijave godinama stajale neprocesuirane. Važnim smatra i što brže konstituiranje novog parlamenta. Pozvao je Republičku izbornu komisiju da objavi konačne rezultate izbora, čime bi se otvorio put formiranju nove vlade.
Vučić i naprednjaci još se ne mire s porazom
Dok se čeka formiranje novih institucija, dio dužnosnika Srpske napredne stranke (SNS) ponaša se kao da se izborni rezultat nije dogodio. Takav odnos, smatra Bursać, dodatno produbljuje napetosti u društvu.
Posebno se ističe ponašanje Aleksandra Vučića, koji je 27. oktobra na stranačkoj slavi upozorio da će se SNS ‘samoorganizirati’ ako državna tijela ne reagiraju na upad nezadovoljnih građana u televiziju Informer. Poručio je i da sa SNS-om neće biti razgovora ako se toj televiziji ugasi dozvola za rad.
U međuvremenu su novinarska udruženja zatražila od Regulatornog tijela za elektroničke medije (REM) oduzimanje dozvole televiziji Informer.
Bursać smatra da se ljudi iz SNS-a ponašaju kao da je njihov izborni poraz privremen i da će se političke okolnosti ponovno promijeniti. Upozorava da bi odgovornost za korupciju i kriminal trebala biti utvrđena u skladu sa zakonom, a ne prepuštena političkim obračunima.
Pritisak na javni servis i medije
Promjene se očekuju i u medijima. Televizije bliske dosadašnjoj vlasti, prema navodima DW-a, nakon izbora su smanjile politički sadržaj. Istovremeno, javni servis RTS, još nije ugostio predstavnike Studentske liste nakon njihove pobjede 25. oktobra.
Bursać upozorava da bi se i postojeći zakoni mogli primijeniti na medije koji ne poštuju uvjete pod kojima su dobili dozvole za rad. Smatra da za to sada postoji politička volja. Slično razmišlja i Milivojević, koji ističe da se političko mišljenje ne može koristiti kao opravdanje za kriminal i korupciju.
‘Stranačka glasila podliježu sankcijama i po sadašnjim zakonima’, rekao je, dodajući da se kaznena djela moraju procesuirati neovisno o tome tko ih je počinio.
Zakon o lustraciji nikada nije zaživio
Srbija je još 2003. donijela Zakon o lustraciji, koji je trebao vrijediti deset godina, ali zbog političkih opstrukcija nikada nije zaživio u praksi. Bursać smatra da bi ovaj put moglo biti drukčije jer Studentska lista nije opterećena političkim dogovorima i vezama kakve su postojale u ranijim vlastima.
Usporedbe se povlače i s Mađarskom, u kojoj je Peter Magyar nakon izborne pobjede pozivao dužnosnike dotadašnjeg režima da napuste svoje položaje. Studentska lista zasad nema istaknutu osobu koja bi preuzela takvu ulogu.
Bursać, međutim, smatra da to nije nužno jer se promjene mogu provesti i kroz antikorupcijske institucije i tužiteljstvo. No, upozorava i da takvi procesi zahtijevaju vrijeme.
‘Pojavit će se i ovdje konkretna imena, ali SL je najlegitimnija politička snaga i njihova riječ se sluša’, zaključio je za DW.
