Naslovnica BiH Skandalozan potez odmah nakon zakletve: Željka Cvijanović uklonila zastavu BiH – Pogledajte...

Skandalozan potez odmah nakon zakletve: Željka Cvijanović uklonila zastavu BiH – Pogledajte snimak iz Banjaluke (VIDEO)

2256

Novi diplomatski susreti predsjedavajuće Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović u Banjoj Luci izazvali su kritike zbog izostanka državne zastave, dok je na fotografijama sa sastanaka istaknuta zastava Republike Srpske. Bivši bh. ambasadori Emir Hadžikadunić i Mirza Hajrić smatraju da takva praksa predstavlja ozbiljno odstupanje od diplomatskog protokola i šalje političku poruku o odnosu prema državi koju Cvijanović predstavlja.

Sporni diplomatski susreti

Samo nekoliko dana nakon polaganja zakletve, Željka Cvijanović održala je odvojene sastanke s ambasadorima Turske i Albanije u Banjoj Luci. Međutim, pažnju javnosti nisu privukle samo teme razgovora, nego i državna obilježja koja su se mogla vidjeti tokom susreta.

Na objavljenim snimcima i fotografijama nije bila vidljiva zastava Bosne i Hercegovine, iako je Cvijanović nastupala kao predsjedavajuća državnog Predsjedništva. Umjesto nje, u pojedinim kadrovima nalazila se zastava Republike Srpske, što je otvorilo pitanje poštivanja diplomatskog protokola.

O ovom slučaju izvijestila je Federalna televizija, koja je razgovarala s bivšim bosanskohercegovačkim diplomatama. Njihove ocjene ukazuju na političku i simboličku važnost načina na koji se predstavljaju državne institucije tokom međunarodnih susreta.

Kritike bivšeg ambasadora

Emir Hadžikadunić, bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Maleziji, smatra da ovakvi postupci prvenstveno štete ugledu osobe koja obavlja visoku državnu funkciju. Prema njegovoj ocjeni, izostavljanje državnih obilježja na diplomatskim susretima pokazuje nepoštivanje uobičajenih pravila međunarodnog predstavljanja.

– To ne narušava nužno reputaciju i dignitet države Bosne i Hercegovine. Mnogo više narušava dignitet i reputaciju same osobe, reputaciju njene funkcije, visoke funkcije koju obnaša, kao i njen status. S druge strane, taj postupak, taj nediplomatski postupak, pokazuje elementarnu diplomatsku nekulturu i nepoznavanje diplomatskog protokola. Osim toga, to je i svojevrsna diplomatska poruka osobe koja to radi – kazao je Emir Hadžikadunić, bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Maleziji.

Hadžikadunić tako razlikuje međunarodni položaj Bosne i Hercegovine od načina na koji pojedini funkcioneri predstavljaju njene institucije. Njegova poruka jeste da diplomatski postupci mogu imati posljedice po ugled zvaničnika, čak i kada ne mijenjaju međunarodnopravni status države.

Istovremeno, smatra da izbor zastava i drugih obilježja nije samo pitanje uređenja prostorije. U diplomatskim odnosima takvi detalji mogu imati simboličko značenje, naročito kada je riječ o sastancima visokih državnih predstavnika.

Poruka negiranja države

Još oštriju ocjenu iznio je Mirza Hajrić, bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Australiji. On smatra da izostavljanje zastave BiH nije slučajnost, nego svjesna politička poruka kojom se Republika Srpska pokušava predstaviti kao zaseban državni subjekt.

– To je poruka negiranja Bosne i Hercegovine, države u kojoj su dotični ambasadori akreditirani, ali i države za čije je predsjedavanje Željka Cvijanović prije dva dana položila zakletvu. Riječ je o negiranju postulata diplomatskog protokola i namjernom provociranju javnosti time što na tako visokom diplomatskom sastanku nema zastave Bosne i Hercegovine. Cilj je, naravno, pokušati predstaviti RS kao državu i posljedično negirati Bosnu i Hercegovinu – istakao je Hajrić.

Njegova kritika zasniva se na činjenici da strani ambasadori diplomatske dužnosti obavljaju u Bosni i Hercegovini, a ne u Republici Srpskoj kao zasebnoj državi. Cvijanović, također, funkciju predsjedavajuće obavlja unutar institucije uspostavljene Ustavom Bosne i Hercegovine.

Hajrićeva tvrdnja o namjernom negiranju države predstavlja njegovo tumačenje političkog motiva. Same fotografije potvrđuju koja su obilježja bila vidljiva, ali ne mogu samostalno dokazati namjeru organizatora sastanaka.

Šta propisuje zakon?

U raspravi o diplomatskim susretima posebno je istaknut Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine. Federalna televizija podsjetila je na odredbe koje uređuju službeno isticanje državne zastave prilikom međunarodnih posjeta i skupova.

– Zastava Bosne i Hercegovine službeno se ističe na nivou države Bosne i Hercegovine prilikom svih zvaničnih međunarodnih posjeta, takmičenja i drugih skupova na kojima Bosna i Hercegovina učestvuje ili je predstavljena. U svim slučajevima iz prethodnog stava druge zastave iz Bosne i Hercegovine neće se isticati zajedno sa zastavom Bosne i Hercegovine – navodi se u Zakonu.

Ova odredba važna je za razumijevanje kritika upućenih predsjedavajućoj Predsjedništva BiH. Ona uređuje službenu upotrebu zastave kada država učestvuje u međunarodnim aktivnostima ili je na njima predstavljena.

Ipak, za konačan pravni zaključak o konkretnim sastancima potrebno je utvrditi njihov službeni karakter i primjenjiva protokolarna pravila. Bivši ambasadori smatraju da je riječ o kršenju propisa, dok u dostavljenim informacijama nema odluke nadležnog organa kojom je takvo kršenje formalno utvrđeno.

Nastavak ranije prakse

Slične situacije zabilježene su i tokom političkog djelovanja Milorada Dodika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. On je ranije insistirao na isticanju zastave Republike Srpske tokom pojedinih službenih aktivnosti i diplomatskih susreta.

Posebno je ostao zabilježen slučaj iz 2018. godine, kada je Dodik ispred svog kabineta u zgradi Predsjedništva postavio zastavu Republike Srpske. Pitanje državnih i entitetskih obilježja tada je postalo predmet političkih sporova i javnih rasprava.

Cvijanović je i ranije bila kritikovana zbog načina predstavljanja tokom susreta sa stranim zvaničnicima. Prema navodima Federalne televizije, slični slučajevi pojavljivali su se tokom 2022. godine, a potom i prilikom njene posjete Izraelu u julu 2026.

Tokom te posjete iza Cvijanović bila je istaknuta zastava Republike Srpske, nakon čega je Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uputilo protestnu notu Izraelu. Taj događaj pokazuje da pitanje obilježja nije ograničeno na najnovije sastanke u Banjoj Luci.

Odgovornost ambasadora

Mirza Hajrić smatra da odgovornost za poštivanje diplomatskog protokola ne treba posmatrati samo kroz postupke domaćina. Prema njegovom mišljenju, i strani ambasadori imaju mogućnost reagovati kada smatraju da okolnosti službenog sastanka nisu odgovarajuće.

– To je protivno zakonu, pravilnicima, principima diplomatskog protokola i Bečkoj konvenciji. Naravno, i ambasadori akreditirani u Bosni i Hercegovini, koji su se sastali s predsjedavajućom Cvijanović pod takvim okolnostima, mogli su i trebali reagirati. Vjerujem da će zbog toga biti kritizirani u svojim ministarstvima jer su učinili potez kojim njihove zemlje ne mogu biti ponosne – kazao je Hajrić.

Njegova izjava otvara pitanje reakcije diplomatskih predstavnika Turske i Albanije na okolnosti susreta. Međutim, u dostupnom izvještaju nema potvrde da su ambasadori uputili prigovor niti da su njihove države pokrenule bilo kakav postupak.

Hajrićevo očekivanje da bi diplomate mogle biti kritikovane u svojim ministarstvima zato ostaje procjena. Bez zvaničnih reakcija Ankare i Tirane nije moguće tvrditi da su takve posljedice zaista nastupile.

Državna funkcija

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine kolektivni je šef države, a funkcija predsjedavajućeg podrazumijeva predstavljanje te institucije u okviru ustavnih nadležnosti. Činjenica da se određeni sastanak održava u Banjoj Luci ne mijenja državni karakter funkcije koju Cvijanović obavlja.

Republika Srpska ima vlastita entitetska obilježja, ali ona nisu zamjena za državne simbole Bosne i Hercegovine. Upravo na toj razlici bivši ambasadori zasnivaju kritike načina organizovanja diplomatskih susreta.

U dostavljenom izvještaju nije navedeno obrazloženje Cvijanović ili njenog kabineta o izboru obilježja. Zbog toga ostaje nepoznato kako bi organizatori sastanaka objasnili izostanak državne zastave.

Najnoviji slučaj ponovo je otvorio pitanje usklađenosti političkog predstavljanja s funkcijama koje zvaničnici obavljaju. Dok Hadžikadunić i Hajrić upozoravaju na diplomatske i simboličke posljedice, eventualno utvrđivanje pravne odgovornosti zahtijevalo bi postupanje nadležnih institucija.

Susreti s ambasadorima Turske i Albanije tako su postali povod za novu raspravu o državnim obilježjima i diplomatskom protokolu. U njenom središtu ostaje pitanje kako predsjedavajuća Predsjedništva BiH predstavlja državu tokom zvaničnih međunarodnih kontakata.