Bugarska novinska agencija BGNES analizirala je politički utjecaj Milorada Dodika nakon prestanka njegovog mandata predsjednika Republike Srpske, upozoravajući na mogućnost novih institucionalnih blokada u Bosni i Hercegovini.
Povod za analizu bile su Dodikove izjave nakon odluka Ustavnog suda BiH, kada je poručio da je Bosna i Hercegovina „umrla“ i najavio da se na državnom nivou neće donositi odluke dok se, prema njegovim zahtjevima, ne ukine sudska odluka.
Dvije odluke Ustavnog suda i nove prijetnje
Ustavni sud BiH na plenarnoj sjednici 19. i 20. novembra proglasio je neustavnom odredbu Krivičnog zakonika RS-a kojom je bilo predviđeno kažnjavanje javnog isticanja i drugih oblika upotrebe određenih obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine.
U drugom predmetu Sud je stavio van snage izjavu Željke Cvijanović o povredi vitalnog interesa Republike Srpske, kao i odluku Narodne skupštine RS-a kojom je ta izjava potvrđena. Na snazi je ostala odluka Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Dodik je osporio legitimitet i sastav Ustavnog suda, tvrdeći da su njegove odluke prešle granice ovlaštenja. BGNES upozorava da takve izjave ne mogu automatski zaustaviti rad državnih institucija, ali da Dodik kao predsjednik SNSD-a i dalje ima utjecaj na predstavnike svoje stranke u različitim institucijama.
Od reformiste kojeg je podržavao Zapad do zagovornika otcjepljenja
Milorad Dodik političku karijeru započeo je prije raspada Jugoslavije. U parlament je izabran 1990. godine kao predstavnik reformskih snaga, a tokom rata bio je poslanik u Narodnoj skupštini RS-a, pozicionirajući se nasuprot tada vladajućoj Srpskoj demokratskoj stranci.
Godine 1996. učestvovao je u osnivanju političke organizacije iz koje je nastao današnji SNSD, a 1998. postao je premijer Republike Srpske. Sjedinjene Američke Države i druge zapadne zemlje tada su ga podržavale kao alternativu strukturama povezanim s Radovanom Karadžićem.
Nakon povratka na premijersku funkciju 2006. godine, Dodik je sve odlučnije zagovarao širenje autonomije Republike Srpske, osporavao nadležnosti državnih institucija i koristio mogućnost otcjepljenja kao politički pritisak.
Od 2010. do 2018. bio je predsjednik RS-a, a od 2018. do 2022. član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. Na čelo entiteta vratio se 2022. godine, dok je SNSD u međuvremenu postao dominantna politička stranka u RS-u.
Sankcije i pravosnažna presuda
SAD su Dodika sankcionisale 2017. godine zbog opstrukcije provođenja Daytonskog sporazuma. Sankcije su proširene u januaru 2022. zbog, prema obrazloženju američkih vlasti, korupcije i aktivnosti kojima se podrivaju institucije BiH.
U narednim godinama Washington je proširio mjere na članove porodice, saradnike i kompanije povezane s Dodikom. Velika Britanija sankcionisala je Dodika i Željku Cvijanović u aprilu 2022.
Sud BiH je 26. februara 2025. Dodika prvostepeno osudio na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS-a zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Drugostepena presuda kojom je potvrđena osuda saopćena je u augustu, nakon čega je Centralna izborna komisija BiH donijela odluku o prestanku njegovog mandata.
Zatvorska kazna kasnije je zamijenjena novčanom, dok je šestogodišnja zabrana obavljanja funkcije ostala na snazi.
Washington ukinuo sankcije, London ih zadržao
Nakon što je Narodna skupština RS-a u oktobru 2025. stavila van snage više spornih zakona i povukla ranije zaključke kojima je osporavala državni pravni poredak, američki Ured za kontrolu strane imovine uklonio je Dodika, članove njegove porodice, saradnike i povezane kompanije sa sankcijske liste.
Pravne posljedice presude Suda BiH ostale su na snazi, dok Dodik i dalje ostaje na britanskoj listi sankcionisanih osoba.
BGNES ovaj razvoj događaja posmatra kroz obrazac političkih sukoba, nakon kojih dolazi do deeskalacije, ali i novih konfrontacija s državnim institucijama.
Beograd i Banja Luka
Bugarska agencija Dodikov regionalni utjecaj povezuje s dugogodišnjom političkom saradnjom s Aleksandrom Vučićem, koji je bio predsjednik Srbije do septembra 2026. godine.
Kao jedan od primjera navodi Svesrpski sabor održan u Beogradu 8. juna 2024. godine, na kojem su usvojene zajedničke deklaracije o političkim, ekonomskim i kulturnim pravima i budućnosti srpskog naroda.
Inicijativa je ponovo otvorila rasprave o konceptu „srpskog svijeta“, koji kritičari porede s konceptom „ruskog svijeta“ i vide kao potencijalnu prijetnju suverenitetu država regiona.
Podrška Beograda Dodiku bila je vidljiva i nakon pravosnažne presude Suda BiH, kada je Vučić javno osudio odluku suda. BGNES ocjenjuje da takve političke poruke mogu dodatno ohrabriti institucionalne sukobe u Banjoj Luci.
Dodik i Putin sastali se u Moskvi
Dodik je održavao bliske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Protivio se pridruživanju BiH sankcijama protiv Rusije i članstvu BiH u NATO-u.
Dodik se 29. septembra 2026. sastao s Putinom u Kremlju, nekoliko dana prije izbora u BiH. S njim je bio i tadašnji premijer RS-a Savo Minić.
Tokom sastanka Putin je iskazao podršku vladajućoj koaliciji u RS-u, dok je Dodik ponovio protivljenje sankcijama Rusiji i ulasku BiH u NATO. Razgovaralo se i o mogućoj saradnji s Vazduhoplovnim zavodom „Orao“ iz Bijeljine.
BGNES smatra da takve veze Moskvi omogućavaju kanal političkog utjecaja u BiH, posebno u kontekstu neslaganja oko vanjske politike, sankcija i međunarodnih institucija.
Daytonski sporazum i otvorena pitanja
Daytonski sporazum parafiran je 21. novembra 1995. godine, a potpisan 14. decembra u Parizu. Njime je potvrđen kontinuitet Bosne i Hercegovine kao međunarodno priznate države i uređena njena unutrašnja struktura s dva entiteta – Federacijom BiH i Republikom Srpskom.
Dodik svoje zahtjeve predstavlja kao nastojanje da se RS-u vrate nadležnosti koje, prema njegovom tumačenju, pripadaju entitetu po izvornom Daytonskom sporazumu.
Ustav BiH, međutim, propisuje da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, dok Daytonski okvir ne predviđa pravo entiteta na jednostrano otcjepljenje.
Zašto je kriza važna za Zapadni Balkan?
BGNES upozorava da dugotrajne blokade državnih institucija mogu usporiti donošenje zakona, ispunjavanje međunarodnih obaveza i napredak Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji.
Agencija također upozorava na mogućnost produbljivanja nepovjerenja među zajednicama, dodatnog opterećenja odnosa sa susjedima i komplikovanja međunarodnog odgovora na političke krize.
Vijeće sigurnosti UN-a krajem oktobra 2026. produžilo je mandat misije EUFOR Althea za još 12 mjeseci. Evropska unija ponovila je podršku suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH.
BGNES zaključuje da Daytonski sporazum i dalje predstavlja temelj mira, ali da politički sporovi oko nadležnosti, državnih institucija i entitetskih ovlaštenja ostaju otvoreni. U središtu nove krize nalazi se pitanje hoće li politički akteri prihvatiti konačne odluke institucija uspostavljenih Ustavom BiH ili će nastaviti koristiti blokade kao sredstvo političkog pritiska.








