Home Novosti BiH ADIL KONTRA MILETA: “Dodika će koštati estradni nastupi”

ADIL KONTRA MILETA: “Dodika će koštati estradni nastupi”

Zamjenik predsjednika SDA, državni poslanik i ministar, za Oslobođenje kaže da HDZ nije principijelan u priči o formiranju vlasti

Član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik ponovo prijeti prenosom nadležnosti. Hoće li sve ostati samo na tome i čemu da se građani nadaju nakon 5. septembra?

Ono što cjelokupna bh. javnost očekuje od članova Predsjedništva BiH, pa time i Milorada Dodika, jeste da se ponašaju striktno u skladu sa Ustavom i zakonom. Ukoliko on ima toliki politički kapacitet da može kroz parlamentarnu proceduru Bosne i Hercegovine vratiti nadležnosti na entitet, a koje su ustavnom reformom prenesene na nivo države, na to će svako kazati OK.

Vučić je svjesniji

Međutim, za svaki drugi put koji podrazumijeva grubo kršenje Ustava i zakona države BiH, time i Dejtonskog mirovnog sporazuma, mora očekivati reakciju Tužilaštva i Suda BiH koji moraju štititi ustavnopravni poredak, a poslije toga i reakciju OHR-a, jer je to grubo kršenje Dejtonskog sporazuma, a samim tim i Ustava BiH. Toga treba da bude svjestan svaki građanin, a pogotovo visokopozicionirana osoba kao što je član Predsjedništva BiH. Mi i dalje imamo instituciju OHR-a u punom kapacitetu. Prema tome, na Dodiku je da izabere, da li će ići u skladu sa Ustavom ili će krenuti estradom koja bi, prije svega, njega kao personu i političara koštala, a onda bi mogla nanijeti i nesagledive posljedice cijelom prostoru BiH i regije u pogledu javnog reda i mira.

U članu 3. Sporazuma koji su potpisala tri lidera stoji da će se poštovati Ustav i zakoni zemlje, iako bi se to trebalo podrazumijevati, ali da se neće prejudicirati članstvo u NATO-u bez novih dogovora. Kako pomiriti ove dvije stavke i je li redukovani ANP jedino rješenje?

Naravno. Mi moramo preuzeti svoje obaveze u saradnji s NATO-om. Smatramo da je jedino rješenje za prevazilaženje zastoja u procesu implementacije izbornih rezultata i kretanju BiH euroatlantskim integracijama usvajanje i dostavljanje godišnjeg nacionalnog programa. To je ono što je BiH preuzela kao obavezu. Ako samo pogledamo Zakon o odbrani BiH, on je potpuno jasan, a to je da sve institucije, prije svega Predsjedništvo i Vijeće ministara BiH, moraju poduzeti sve potrebne aktivnosti radi prijema BiH u NATO. Za ovo su glasali i visoki funkcioneri SNSD-a. Ne može se nekoliko godina raditi na saradnji, pa onda reći: mi to danas nećemo. Samo su Srbija i BiH u regiji ostale da se pridruže NATO-u i mislim da je to jedini prosperitet za ovaj region. Mislim da je toga daleko više svjestan i sam Aleksandar Vučić nego Milorad Dodik.

Milorad Dodik kaže kako do 5. septembra neće inicirati sjednicu Predsjedništva. Hoće li dotad biti razgovora ili ćemo u pomoć prizivati strance?

Sjednice Predsjedništva saziva predsjedavajući, u ovom slučaju gospodin Željko Komšić. On je ispoštovao zahtjev Dodika za vanrednom sjednicom, što je dobro. Što se tiče SDA, mi smo uvijek spremni da se dogovorimo i napravimo iskorak kako bi, što je moguće prije, došlo do uspostavljanja novog saziva Vijeća ministara. Ali, kao što smo nekoliko puta ponovili, prvo ANP.

Vašoj stranci mnogi zamjeraju zbog toga što danas SNSD ima kontrolu nad državnim Domom naroda. Dodik se s druge strane osjeća majoriziranim. Šta se pokušava dobiti ili prikriti jednoglasjem SNSD-a i HDZ-a u optužbama prema SDA vezanim za duple funkcije Denisa Zvizdića i time da ste okupirani predstojećim kongresom?

Mi apsolutno nismo okupirani predstojećim kongresom. Predstojeći kongres ide dobrim tokom i u radnom okruženju. Nemamo nikakvih nesporazuma kada su u pitanju predlaganja kadrova za izbor najviših tijela koja bira Kongres, tako da Kongres ničim ne utiče na imenovanje Vijeća ministara.

Voljeli bismo kada bi HDZ bio mnogo eksplicitniji sa svojom politikom, da jasno kaže da li je za kretanje BiH ka NATO-u i dostavljanje ANP-a. Imaju tu različite stavove. Recimo, ministrica odbrane Marina Pendeš daje dobre i principijelne izjave, a s druge strane imamo HDZ koji u svojim saopćenjima nije tako jasan. Što se tiče kontrole SNSD-a u Domu naroda, treba imati na umu da je SDA nastupala u savezu Zajedno za BiH, gdje je SDA imala samo dva poslanika. To su gospoda Ramić i Bratić. Mislim da se prenaglašava značaj SDA u Narodnoj skupštini RS-a. Smatram da ništa ne znači da li SNSD ima četiri delegata ili tri, jasno je da bi došlo do blokade, jer je poznat stav stranaka iz RS-a.

I federalna vlast je na čekanju. Kakav rasplet ovdje predviđate i hoće li biti ispunjene želje Dragana Čovića kada je riječ o Izbornom zakonu?

Ono zbog čega smo mi kao stranka postavili pitanja HDZ-u jeste potreba da nam se objasne njihove česte poruke o tome da ničim ne treba uslovljavati formiranje vlasti. Mi bismo željeli čuti da se takva izjava odnosi i na formiranje vlasti na federalnom nivou. SDA je spremna da se pristupi formiranju Vlade FBiH bez bilo kakvih ucjena kada je riječ o ovome što iznosi HDZ, a to je promjena Izbornog zakona BiH.

Da ne bi Obrena

Spremni smo se obavezati da u narednom mandatnom periodu uradimo maksimum da dođe do izmjena Izbornog zakona koje bi bile prihvatljive za sve parlamentarne političke faktore u Parlamentu FBiH i koje ne bi napravile korak unazad u odnosu na Dejtonski sporazum. To SDA nikada neće dozvoliti.

Ako uskoro ne dođe do pomaka među partnerima koji su potpisali navedeni sporazum, hoće li SDA razgovarati sa drugim strankama i s njima pokušati formirati vlast?

Teško je to izvesti, jer imate neke političke faktore koji su nezaobilazni. U FBiH je to HDZ, dok na državnom nivou SDS i PDP od 14 poslanika imaju samo četiri. Da nije Obren Petrović otišao iz SDS-a, to bi bilo pet i, evo, i ja dolazim iz tog entiteta, to bi bilo šest poslanika. To bi bio značajan politički kapacitet da se otvore ta pitanja, no, u ovom momentu ne vidim neku veliku mogućnost da se razgovara o uspostavi vlasti drugačije nego što su to potpisala tri politička lidera, koja iza sebe imaju i koalicione partnere. Ali, sve je moguće u politici ako ovako ne bude išlo. Možda SDS i PDP mogu oko sebe okupiti neke druge političke faktore kao što su Socijalistička partija i DNS, pa da se onda stvari okrenu u potpuno drugom pravcu. Ukoliko SDS i PDP imaju takav politički kapacitet da DNS i SP ubijede kako je to ta ispravna politika, dalo bi se pričati i o tom modalitetu.

(SB)