Promjene na političkoj sceni Srbije mogle bi imati posljedice daleko izvan granica te zemlje. Nakon izbornog poraza Aleksandra Vučića i uspjeha studentskog pokreta, ponovo se otvorilo pitanje može li Srbija napraviti stvarni otklon od politike devedesetih godina i uspostaviti drugačije odnose sa susjedima.
O tome šta bi političke promjene mogle donijeti Srbiji, ali i cijelom regionu, za „Slobodnu Bosnu“ govorio je historičar Milivoj Bešlin, viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.
Kraj jedne političke epohe?
Bešlin smatra da odlazak Aleksandra Vučića s vlasti predstavlja važan trenutak u političkoj historiji Srbije. Ipak, upozorava da promjena ljudi na najvišim funkcijama ne znači automatski i nestanak ideologije koja je obilježila devedesete godine.
Prema njegovoj ocjeni, političke strukture i pojedinci povezani s politikom tog perioda izgubili su dosadašnju poziciju, ali ostaje pitanje hoće li biti prevaziđen i ideološki koncept koji je stajao u pozadini ratova i sukoba u regionu.
Bešlin ističe da određeni signali nove političke scene daju prostor za umjereni optimizam, ali upozorava da će suštinske promjene zahtijevati vrijeme.
Studentski pokret kao presedan
Posebnu pažnju Bešlin posvećuje studentskom i građanskom pokretu koji je, nakon dvije godine protesta i mobilizacije građana, postao ključni politički faktor u Srbiji.
On smatra da je riječ o presedanu u političkoj i društvenoj historiji zemlje, posebno zbog načina na koji je pokret organizovan i činjenice da nije zavisio od jednog prepoznatljivog lidera.
Prema njegovim riječima, važnost tog pokreta leži upravo u tome što su program, ideje i ciljevi stavljeni ispred pojedinačnih političkih ambicija.
Bešlin podsjeća da su protesti i građanski otpor u Srbiji postojali i tokom devedesetih, ali da aktuelni pokret pokazuje nove oblike društvenog organizovanja i političkog djelovanja.
Suočavanje s prošlošću ostaje najveći izazov
Jedno od najvažnijih pitanja koje će se naći pred novom političkom vlašću jeste odnos prema ratovima devedesetih, ratnim zločinima i genocidu u Srebrenici.
Bešlin ukazuje na značaj promjene javnog prostora i odnosa prema simbolima koji veličaju ratne zločince. Kao primjer navodi uklanjanje grafita mržnje i poruke koje, prema njegovoj ocjeni, predstavljaju pokušaj drugačijeg odnosa prema prošlosti.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje hoće li nova politička struktura biti spremna napraviti i konkretne institucionalne korake, uključujući suočavanje s odgovornošću za prošlost i promjenu zvaničnih narativa.
Šta promjene u Srbiji znače za Dodika i Bosnu i Hercegovinu?
Posebno značajan dio razgovora odnosi se na Milorada Dodika i njegove dugogodišnje odnose s političkim vrhom Srbije.
Bešlin smatra da Dodik i Vučić nisu imali potpuno jednostavan odnos. Za razliku od pojedinih regionalnih političara, Dodik je, prema njegovoj ocjeni, imao vlastitu političku bazu, legitimitet i međunarodne kontakte, zbog čega ga nije moguće posmatrati isključivo kao produženu ruku Beograda.
Ipak, Bešlin ocjenjuje da bi promjena vlasti u Srbiji mogla oslabiti Dodikovu poziciju, posebno ukoliko se nova vlast bude više bavila unutrašnjim razvojem Srbije, a manje politikom utjecaja na susjedne države.
To ne znači da će Dodik automatski izgubiti političku moć, ali bi promjena odnosa Beograda prema regionu mogla utjecati na dosadašnje političke okolnosti u kojima je djelovao.
Hoće li region dobiti drugačiju Srbiju?
Govoreći o budućim odnosima sa susjedima, Bešlin očekuje konstruktivniji pristup nove političke vlasti i manje miješanja u unutrašnja pitanja drugih država.
Posebno se osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, naglašavajući da bi promjena političkog kursa Beograda mogla doprinijeti smirivanju regionalnih odnosa.
Ipak, ključni test neće biti samo političke poruke, nego konkretni potezi nove vlasti: odnos prema međunarodnim sporazumima, poštovanje suvereniteta susjednih država i spremnost na suočavanje s prošlošću.
Poruka Bešlinovog razgovora jeste da izborni preokret može označiti kraj jedne političke epohe, ali da stvarni raskid s naslijeđem devedesetih zahtijeva mnogo više od promjene vlasti.
Pitanje koje ostaje otvoreno jeste hoće li Srbija promijeniti samo političko rukovodstvo ili će napraviti i dublji zaokret u odnosu prema prošlosti i regionu.
Izvor: intervju Milivoja Bešlina za „Slobodnu Bosnu“.
