Milorad Dodik najveći je pobjednik izbora u Bosni i Hercegovini iako se na njima nije mogao kandidirati, a njegov ojačani politički položaj mogao bi mu poslužiti za izvlačenje novih ustupaka od Evropske unije. Brisel ne smije popustiti pred takvim ucjenama, nego treba odlučnije djelovati protiv onih koji blokiraju reforme – uključujući razmatranje obustavljanja pomoći tim vlastima i preusmjeravanje sredstava općinama i civilnom društvu.
To su ključne ocjene Berte López Domènech, analitičarke briselskog European Policy Centrea (EPC), u analizi „Izbori u BiH 2026: Kako je Dodik pobijedio, a da nije bio kandidat“.
Autorica ocjenjuje da su izbori u Republici Srpskoj predstavljeni kao test Dodikove političke budućnosti nakon što je prošle godine uklonjen s predsjedničke funkcije zbog presude za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Rezultati SNSD-a i njegovih partnera osigurali su nastavak njegovog utjecaja: zadržali su većinu u Narodnoj skupštini RS-a, dok im rezultat u Parlamentarnoj skupštini BiH daje snažnu poziciju u pregovorima o Vijeću ministara.
„Uprkos tome što mu nije bilo dozvoljeno da se kandidira, Dodik je bio glavna figura kampanje“, piše López Domènech, podsjećajući na njegovo učešće na skupovima, izborne liste koje su nosile njegovo ime i sastanke s Benjaminom Netanyahuom i Vladimirom Putinom.
Jači Dodik, slabiji evropski izgledi
Prema ocjeni autorice, učvršćivanje Dodikove moći dodatno pogoršava ionako krhke izglede BiH za članstvo u EU. Podsjeća na opstrukcije SNSD-a pri usvajanju evropskih reformi i Reformske agende za Plan rasta, dok Dodikove veze s Rusijom i prijetnje teritorijalnom integritetu BiH smatra suprotnim evropskim obavezama zemlje.
Njegova secesionistička agenda nije nova, navodi, ali se promijenilo međunarodno okruženje. Američki pristup Zapadnom Balkanu nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću opisuje kao pomak od izgradnje državnih institucija prema odnosima zasnovanim na ekonomskim interesima i dogovorima.
Istovremeno, kritikuje nedostatak konkretnih evropskih poteza. Evropske institucije, piše, osuđivale su destabilizirajuće postupke i izražavale žaljenje zbog blokada, ali su izbjegavale jasno imenovati odgovorne.
Autorica upozorava da bi Dodik, osnažen izbornim rezultatom i sposoban blokirati odluke i reforme, taj položaj mogao iskoristiti za traženje ustupaka od Brisela.
„EU ne bi trebala popustiti pred ovom ucjenom. Umjesto toga, mora odlučnije djelovati protiv onih koji nastoje potkopati integritet zemlje i blokirati evropske integracije“, poručuje.
Zagreb treba preispitati zaštitu Dodika
López Domènech posebno problematizira hrvatsko protivljenje sankcijama Dodiku, obrazloženo zabrinutošću za stabilnost BiH i njen evropski put.
Smatra da bi Dodikove veze s Rusijom, odbacivanje sudskih odluka i napadi na EU trebali potaknuti Zagreb da preispita takav stav. Izbor Darijane Filipović iz HDZ-a BiH u Predsjedništvo, dodaje, Hrvatskoj bi trebao dati manje razloga da nastavi štititi Dodika.
Poziva i na jasno imenovanje odgovornih za opstrukcije u evropskim dokumentima i javnim porukama.
Preusmjeriti novac od vlasti prema građanima
Jedna od najkonkretnijih preporuka analize odnosi se na evropsku finansijsku pomoć.
„Tamo gdje su reforme blokirane, EU bi trebala razmotriti obustavljanje pomoći vlastima koje ih opstruiraju i preusmjeravanje sredstava općinama i civilnom društvu, kao što je učinila u Gruziji“, navodi autorica.
Takav pristup povezuje s potrebom da se jasno razlikuju politički lideri koji blokiraju napredak i građani BiH, uz snažnije neposredno angažiranje EU kroz lokalne vlasti i civilno društvo.
Evropski utjecaj u BiH je oslabio i ne može se obnoviti preko noći, zaključuje López Domènech. Prvi korak vidi u tome da EU ispuni obećanja kada kandidati ispune svoje obaveze, ali i da se suprotstavi onima koji ometaju napredak.
