Home Novosti BiH Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović potpuno otvoreno progovorio: Za mene je jedan...

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović potpuno otvoreno progovorio: Za mene je jedan Bošnjak vrijedan koliko i jedan Srbin

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović govorio je za Klix.ba o svojoj političkoj viziji, uzrocima i rješenjima problema, ali i opasnostima u političkom haosu kojeg živimo.

Krenimo od posljednjih aktuelnosti i vašeg obraćanja u potočarima te reakcija iz Srbije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je danima poslije vašeg govora u Potočarima govorio o porukama koje ste poslali, ističući da je 10 puta pročitao govor. Šta mu je toliko zasmetalo?

Dobro je da je predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić pročitao 10 puta moj govor iz Potočara, ali bi bilo dobro da barem jednom pročita i neki govor predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika. Ne znam zašto nikada ne komentira njegove govore i poruke. Možda, zato što dobro zna adresu na kojoj se pišu njegovi govori. Indikativno je da su Dodikove poruke uvijek dodatno radikalnije kada se vrati iz Beograda. Zato se sve češće opravdano postavljaju pitanja: O čemu govore Vučić i Dodika iza zatvorenih vrata? Kakve to upute daje Vučić Dodiku?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije odgovorio konkretno koji mu dio mog govora iz Potočara ne odgovara. Da li mu smeta što sam predložio Majke Srebrenice za Nobelovu nagradu za mir? Da li je problem što sam citirao pravosnažne presude najviših sudova Ujedinjenih nacija koje su obavezujućeg karaktera i za Srbiju i za Bosnu i Hercegovinu? Da li mu pravi problem što govorim o činjenicama koje su sadržane u presudama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju?

Posebno postavljam pitanje zašto je Vučiću zasmetala moja konstatacija da postoje političari koji se otvoreno zalažu za realizaciju projekta velike Srbije? Zašto se on prepoznaje u toj rečenici? Da postoje takvi političari svjedoči i nedavna Dodikova izjava u jednoj od najgledanijih emisija Radio-televizije Srbije.

Naime, on je javno 25. aprila ove godine u emisiji Oko iznio niz uvreda na račun Bosne i Hercegovine, Bošnjaka, institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih zvaničnika, ali i javno priznao da postoji projekat velike Srbije i da on otvoreno želi da se srpski narod ujedini u velikoj Srbiji.

Dakle, nisam ništa izmislio. Ovo što navodim može u roku od nekoliko minuta provjeriti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kao i svaki drugi građanin koji želi da se u to uvjeri. Moje obraćanje je bilo javno i stojim iza svake izgovorene riječi. Žao mi je što su neki mediji u Srbiji ubacivali čak i čitave rečenice koje nisam ni izgovorio. Ipak, u laži su kratke noge.

Uvijek sam govorio i govorit ću da je za mene jedan Bošnjak jednako vrijedan i kao jedan Srbin ili bilo koji drugi čovjek. Ljude nikada nisam dijelio prema vjerskoj, etničkoj, rasnoj ili nekoj drugoj pripadnosti, već samo na dobre i loše ljude.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na prekretnici. On će, naročito u prvoj sedmici augusta, morati pokazati šta je njegova stvarna politika. Predlažem mu da zajedno djelujemo odgovorno i ozbiljno, kao i da zajedničkim snagama radimo protiv onih koji ugrožavaju mir i stabilnost. Mogao bih puno toga prigovoriti politici Vučića, ali neću. Nema niko koristi od teških riječi i tenzija. Umjesto kreiranja nestabilnosti, pozivam ga da pružimo prednost regionalnoj saradnji i izgradnji bolje budućnosti.

S obzirom da, kako on tvrdi, pažljivo čita moje govore i poruke, nadam se da će ovaj poziv i poruku pravilno shvatiti. Vučića pozivam da se okrenemo budućnosti, jer građani Bosne i Hercegovine i Republike Srbije zaslužuju mir i ekonomski razvoj. Svaki novi sukob bi cijeli region vratio stoljećima unazad. Još liječimo bolne i teške rane 1990-ih godina i zato ne smijemo nikome dozvoliti da ponovi bilo što slično.

Na vaš zahtjev prije nekoliko dana održana je vanredna sjednica Predsjedništva BiH. Kako ocjenjujete trenutnu situaciju u BiH?

Država Bosna i Hercegovina je izložena opasnom antidejtonskom i antiustavnom djelovanju. To nije samo moja lična ocjena, već i mišljenje koje sada dominira u ključnim svjetskim centrima odlučivanja. Sistematski i institucionalno napadaju se temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, čime se nesumnjivo ugrožavaju mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini i regiji. Takva politika suprotna je interesima građana i naroda Bosne i Hercegovine i nanosi ogromnu ekonomsku štetu u cijeloj državi. Od antidejtonske politike nema niko koristi u Bosni i Hercegovini osim nekoliko pojedinaca i njihovih mentora izvan granica naše države.

Destruktivna politika kojom se kreira atmosfera straha i (pravne) nesigurnosti za sve građane i narode Bosne i Hercegovine ne predstavlja dobru osnovu na kojoj se gradi i jača ekonomski prosperitetno društvo, niti ta politike omogućava izvršavanje brojnih obaveza koje je država Bosna i Hercegovina preuzela na osnovu potpisanih međunarodnih ugovora.

Ukazujući na ozbiljnost situacije u Bosni i Hercegovini, kao i s namjerom da ukažem na važnost zakonitog i pravovremenog djelovanja nadležnih institucija s ciljem zaštite ustavnopravnog poretka, zatražio sam 6. jula ove godine održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH i predložio konkretne zaključke. Suštinska poruka ovih zaključaka je da Predsjedništvo BiH iskazuje punu opredijeljenost za očuvanje mira, stabilnosti, zajedničkog života, ljudskih prava i osnovnih sloboda građana i naroda Bosne i Hercegovine.

Poštivanje principa ustavnosti i zakonitosti, demokratski organi vlasti i pravične procedure najbolje stvaraju miroljubive odnose unutar pluralističkog društva, stoga je neophodno da se, s ciljem dosljedne implementacije načela pravne sigurnosti i vladavine prava, smjesta prekine sa ultimatumima, separatističkim politikama i napadima na državu Bosnu i Hercegovinu i njene institucije. Također, upućen je i poziv nadležnim međunarodnim i domaćim institucijama da zbog evidentnog ugrožavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma hitno preduzmu neophodne korake s ciljem zaštite mira i ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini.

Pojedinci koji imaju namjeru da razore Bosnu i Hercegovinu moraju znati da niko nije jači od države. Velika je iluzija misliti da je moguće u trećoj deceniji XXI. stoljeća, u srcu Evrope, uništiti punopravnu članicu Ujedinjenih nacija – državu Bosnu i Hercegovinu. Oni koji to pokušavaju učiniti su na opasnoj stranputici.

Nedavno ste bili u radnoj posjeti Velikoj Britaniji i razgovarali s prvim čovjekom ove moćne države Rishijem Sunakom. Koje su ključne poruke britanskih zvaničnika? Šta ste mu prenijeli iz BiH kao glavne probleme?

U sklopu brojnih međunarodnih aktivnosti razgovarao sam i sa premijerom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK) Rishijem Sunakom. On je tokom razgovora iskazao veliko interesovanje za trenutnu sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini. Posebno je značajno istaći da je premijer UK izuzetno dobro informiran o prilikama u našoj zemlji i da je potpuno opredijeljen da podrži demokratske snage u Bosni i Hercegovini koje se zalažu za nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Naročito je važna njegova rečenica da UK sa saveznicima neće dozvoliti rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i da je spremno preduzeti odlučne korake u zaštiti ovog međunarodnog sporazuma. Uz to, on je naglasio da je UK, kao svjedok Dejtonskog mirovnog sporazuma, odlučno da i dalje bude faktor mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Premijer UK konstatirao je da su očuvanje mira i demokratski razvoj Bosne i Hercegovine i regije ključni prioriteti UK u ovom dijelu Evrope.

Složit ćemo se, premijer Sunak je jedan od najuticajnijih svjetskih državnika i za nas je veoma važno da je iskazao snažnu podršku UK Bosni i Hercegovini. Riječ je o jednom od najvažnijih sastanaka sa jednim od ključnih lidera Zapada koji sa zvaničnicima Bosne i Hercegovine nije održan dugi niz godina. Zato je i bilo važno uputiti strateške poruke i pružiti istinite informacije o stvarnom stanju u našoj zemlji.

Tokom razgovora je naglašeno da će UK i u narednom periodu pružati snažnu podršku kako bi se ojačala sigurnost i osigurao demokratski razvoj Bosne i Hercegovine. Također, na sastancima sa ključnim nosiocima vanjske i odbrambene politike UK dogovorene su i veoma važne aktivnosti koje tek slijede, a koje će biti od velikog značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Osim komunikacije sa britanskim zvaničnicima, intenzivno komuniciram i sa drugim predstavnicima zemalja svjedoka Dejtonskog mirovnog sporazuma, NATO-a i EU. Ohrabruje činjenica da su svi oni spremni pomoći Bosni i Hercegovini na putu ka euroatlantskim i europskim integracijama.

U zadnjih 10 dana održali ste veliki broj sastanaka sa ambasadorima i zvaničnicima najvećih svjetskih sila. Šta ste im poručili?

Između ostalog, ove sedmice imao sam koristan i sadržajan razgovor sa 17 ambasadora i predstavnika zemalja članica NATO-a i komandanticom NATO štaba u Sarajevu. Bosna i Hercegovina i Zapad su na prekretnici i zato je hitno potrebno što prije zaustaviti udare na temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Pozvao sam članice NATO-a da preduzmu dodatne korake s ciljem očuvanja mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini. To sam rekao i tokom sastanka u sjedištu NATO-a u Briselu sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, kao i u razgovorima sa drugim zvaničnicima NATO-a.

Tražio sam raspoređivanje dodatnih vojnih snaga u strateška područja na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Veoma je važno da NATO nastavi konkretno podržavati multietničku državu Bosnu i Hercegovinu i da podrži naš put ka punopravnom članstvu u Sjevernoatlantskom savezu, što je jedan od dva glavna strateška vanjskopolitička cilja naše zemlje.

Nova geopolitička situacija traži i od NATO-a i od Bosne i Hercegovine da budu brži, efikasniji i konkretniji, jer promjena evropske i svjetske sigurnosne arhitekture ne trpi više nikakvo odugovlačenje.

Jedno od najaktuelnijih državnih pitanja u BiH je i imenovanje sudija u Ustavni sud BiH. S jedne strane imamo blokiranje RS-a da imenuje nedostajuceg sudiju uz potpuno odbacivanje odluka tog suda u entitetu RS. S druge strane mnogo je sporenja o imenovanju kandidata Marina Vukoje u FBiH? Kakav je vaš stav i o jednom i o drugom?

Nezabilježeni pritisci i iznuđivanje povlačenja sudije Zlatka Kneževića iz Ustavnog suda BiH prije isteka njegovog mandata, kao i neimenovanje nedostajućih sudija Ustavnog suda iz bh. entiteta RS, predstavljaju opasan antidejtonski i antiustavan čin blokade Ustavnog suda BiH kao čuvara Ustava BiH.

Ustavni sud BiH je državna institucija utemeljena članom VI. Ustava BiH kao nezavisni čuvar Ustava i kao institucionalni garant za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ustanovljenih Ustavom BiH i instrumentima Aneksa I. Ustava BiH.

Ustavni sud BiH je na osnovu člana VI/2.b) Ustava BiH, donio Pravila Ustavnog suda BiH kojim se uređuju postupak pred sudom, njegova organizacija, sjednice Ustavnog suda, odluke i drugi akti i donošenje odluka, prava i dužnosti Ustavnog suda i sva druga pitanja u vezi sa radom Ustavnog suda.

Izmjene člana 42. Pravila Ustavnog suda BiH koje je donio ovaj sud, kojima se sprječavaju blokade i omogućuje rad samog Suda, u nadležnosti su Ustavnog suda BiH koji nije dio ni zakonodavne, ni izvršne, ni redovne sudske vlasti, nego je Ustavom BiH pozicioniran kao posebna samostalna i nezavisna vlast, koja na osnovu tog Ustava, djeluje kao korektivni faktor za ostala tri segmenta vlasti, te takve odluke Ustavnog suda BiH ne podliježu korekcijama niti preispitivanju bilo koje druge vlasti u Bosni i Hercegovini.

Kada je riječ o izboru sudije Ustavnog suda BiH iz bh. entiteta FBiH smatram da treba prekinuti lošu političku praksu prema kojoj se u Ustavni sud BiH biraju stranački funkcioneri. Izbor sudija Ustavnog suda BiH ne smije biti predmet političke trgovine između različitih stranaka.

Prema članu VI/1. Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud BiH se sastoji od devet (9) sudija od kojih četiri člana bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva člana bira Narodna skupština Republike Srpske, dok tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava uz konsultaciju sa članovima Predsjedništva BiH. Osnovni kriteriji za izbor članova Ustavnog suda BiH, prema Ustavu BiH, su da kandidati moraju biti pravnici visokog moralnog ugleda što znači da se u Ustavni sud BiH ne biraju predstavnici konstitutivnih naroda, a pogotovo ne kandidati koje unaprijed odredi bilo koja politička stranka u Bosni i Hercegovini.

Dosadašnje provedene procedure, u vezi sa utvrđivanjem liste najuspješnijih kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda BiH iz bh. entiteta FBiH, upućuju na postupanja koja nisu u skladu s osnovnim kriterijima za izbor sudija Ustavnog suda BiH.

Naime, prema saznanjima koja su dostupna javnosti, na listi najuspješnijih kandidata nalazi se i osoba za koju Komisija za utvrđivanje liste najuspješnijih kandidata nije pružila adekvatne dokaze iz kojih bi se moglo zaključiti da predloženi kandidat, (između više od deset drugih kandidata, među kojima su i aktuelne sudije, profesori i doktori pravnih nauka, dokazani pravni praktičari i drugi ugledni pravnici), spada u red istaknutih pravnika visokog moralnog ugleda.

Suprotno tome, na listi uspješnih kandidata, ispod prvoplasiranog kandidata, Komisija Predstavničkog doma Parlamenta FBiH je rangirala brojne druge pravnike koji su prema kriterijima i standardima pravničke struke i nauke, pravničke prakse, pa i ustavnosudske prakse, prima facie, zaslužili da budu bolje plasirani od prvoplasiranog na listi kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH.

Jedino razumno i na Ustavu BiH zasnovano rješenje je vraćanje nezavisnosti, stručnosti i transparentnosti u proces izbora sudija Ustavnog suda BiH i dosljedno poštivanje ustavnih kriterija pravničke struke i nauke.