Home Novosti BiH Član Predsjedništva Denis Bećirović uputio prijedlog za rješavanje državne granice BiH i...

Član Predsjedništva Denis Bećirović uputio prijedlog za rješavanje državne granice BiH i Hrvatske, rok za izvještaj 60 dana

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović uputio je prijedlog sa dva zaključka za pomjeranje stvari s mrtve tačke kada je u pitanju rješavanje državne granice BiH i Hrvatske.

U svom prijedlogu Bećirović prvo obrazlaže aktuelno stanje s kratkim historijatom, a zatim predlaže dva zaključka sa zaduženjima Vijeću ministara i Državnoj komisiji za granicu.

Bećirović u zaključcima prvo predlaže da se zaduži Vijeće ministara BiH i Državna komisija za granicu BiH da, najkasnije u roku od 45 dana od dana usvajanja ovih zakljudaka, Predsjedništvu dostave izvještaj o dosadašnjim pregovorima u vezi sa međudržavnim razgraničenjem između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Također, drugi zaključak je da se zadužuje Vijeée ministara BiH i Državna komisija za granicu BiH da, najkasnije u roku od 60 dana od usvajanja ovih zakljuaka poduzmu potrebne mjere za dinamiziranje nastavka procesa ratifikacije Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Šta se do sada dešavalo?

Postupak ratifikacije ugovora o državnoj granici izmedu Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, u Bosni i Hercegovini je započet odmah nakon njegovog potpisivanja 1999. godine. U Hrvatskoj ovaj ugovor nikada nije došao u ratifikacionu proceduru, iako je više puta najavijivano pokretanje ratifikacije u Saboru.

U ugovoru o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske naznačeno je da je državna granica između dvije države određena na osnovu graničnog stanja u vrijeme prestanka postojanja Socijalistitke federativne republike Jugosiavije i uzajamnog priznanja Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Nakon potpisivanja ugovora o državnoj granici, s obje strane pojavili su se zahtjevi za reviziju utvrđene granične crte. Pored problema primjene UN-Konvencije o pravu mora iz 1982. godine i Pomorskog zakonika iz 2004. godine, Republika Hrvatska je notom od 3. maja 2006. godine obavijestila Vijeće ministara BiH o stajalištima vezanim za granicu u području općine Neum osporavajući pripadnost dijelova teritorije Bosne i Hercegovine u području otoka Veliki i Mali Školj i u području poluotoka Kleka — rt Ponta Kleka.

Prema dokumentaciji kojom raspolaže Državna komisija za granice BiH, a koju je usaglasila i verificirala nadležna komisija Republike Hrvatske i koja je ugrađena u potpisani ugovor o državnoj granici, te imajući u vidu međunarodno-pravnu prirodu principa uti possidetis iuris, neupitno je da Bosni i Hercegovini pripadaju dijelovi teritorija u području Neuma koje je

naknadno tražila Republika Hrvatska.

U isto vrijeme, pojedini članovi Državne komisije za granice BiH, u sazivu Komisije konstituisane u oktobru 2005. godine, iskazali su stav da granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske na rijeci Uni od naselja Ivanjska do ušća Une u rijeku Savu treba povući sredinom rijeke.

Povodom zahtjeva za reviziju identificirane kopnene granice ugrađene u ugovor, Državna komisija za granice je zaključila da nema mandat da to mijenja niti je u toku pregovora imala mandat da ustupa pojedine dijelove teritorije Bosne i Hercegovine susjednoj državi niti da od te države zahtijeva ustupanje dijelova njenog teritorija.

Zaključno članom 3 ugovora utvrđeno je da se ugovorne strane mogu saglasiti o izmjeni protezanja granice radi olakšanja životnih uslova stanovništva uz granicu i drugih razloga.

Bećirović smatra da je ratifikacija ranije potpisanog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske i njegovo stupanje na snagu predstavlja rješenje prihvatljivo za obje ugovorne strane.