U mnogim evropskim zemljama negiranje genocida strogo je zabranjeno i propisane su novčane i zatvorske kazne za one koji to čine, pa bi tako Šešelj, Dodik i svi koji negiraju genocid u Srebrenici bili najsigurniji i najzaštićeniji u bh. entitatu RS, Srbiji i Rusiji.
U Hrtkovcima jučer nije bilo incidenta, no poruke zapaljive kako to priliči osuđenom ratnom zločincu: Od toga da zločina nije bilo, da su Hrvati sami napustili svoje domove u Vojvodini, do omiljene teme Vojislava Šešelja, genocid se nije desio u BiH.
Majke Srebrenice i Žepe ove navode smatraju nastavkom kako kažu šešeljizmom koji je sveprisutan u Srbiji i koji omogućava Vojislavu Šešelju izrugivanje žrtvama, unatoč presudama i činjenicama.
U mnogim evropskim zemljama negiranje genocida strogo je zabranjeno i propisane su novčane i zatvorske kazne za one koji to čine, pa bi tako Šešelj, Dodik i svi koji negiraju genocid u Srebrenici bili najsigurniji i najzaštićeniji u bh. entitatu RS, Srbiji i Rusiji.
Naime, BiH nema državnog zakona koji sankcioniše negiranje i poricanje genocida, no usvojen je u Federaciji gdje su predviđene kazne i do tri godine zatvora.
Službeni Beograd ne priznaje da se dogodio, negira ga i Rusija koja je stavila veto na usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN.
S druge strane Kongres SAD-a je jednoglasno usvojio Rezoluciju o Srebrenici dok je u Austriji primjerice zaprijećena kazna zatvora i do 20 godina ukoliko iza negiranja stoji politička namjera ili propaganda.
Za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine nad Bošnjacima iz Srebrenice počinjene u julu 1995. godine, haski tribunal i domaći sudovi osudili su ukupno 46 osoba na oko 700 godina zatvora, plus četiri doživotne kazne.
Posljednja osuđujuća presuda je izrečena krajem marta u Haagu bivšem predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću, koji je osuđen na doživotni zatvor.
(SB)
