Lider SNSD-a Milorad Dodik izazvao je novu buru u javnosti nakon što je na konferenciji za medije, održanoj poslije sjednice predsjedništva njegove stranke, uvredljivim riječima govorio o Velikoj Britaniji i muslimanima. Na njegove tvrdnje brzo se oglasila i britanska diplomatska misija u Bosni i Hercegovini, koja je poručila da odbacuje retoriku podjela.
Šta je Dodik rekao
Obraćajući se novinarima, Dodik je umanjio ulogu Velike Britanije u svjetskim odnosima. Kako je poručio, ta zemlja nije “velika sila”, a pridjev “velika” u njenom nazivu, prema njegovim riječima, postoji samo da bi ljudi stekli takav utisak. Britaniju je opisao i kao državu koja propada.
Najviše pažnje izazvala je rečenica koju je izgovorio potom:
“To je mala, propadajuća nacija koju preuzimaju muslimani. Uskoro će biti muslimanska država s nuklearnim arsenalom”.
Ovakav rječnik izazvao je zgražanje dijela javnosti, jer se ne radi samo o oštroj političkoj kritici jedne države, nego o izjavi koja čitave vjerske zajednice predstavlja kao prijetnju.
Odgovor britanske ambasade
Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva u Bosni i Hercegovini nije dugo čekala s reakcijom. U pisanoj izjavi navedeno je:
“Ujedinjeno Kraljevstvo je ponosno što je zemlja raznolikosti i tolerancije. Britanski muslimani sastavni su dio našeg društva i zajedničke nacionalne priče. Odbacujemo retoriku koja unosi podjele i kojoj je cilj da suprotstavi zajednice jedne protiv drugih, bilo ovdje u BiH ili u Ujedinjenom Kraljevstvu”.
Iz ove poruke jasno je da britanska strana izjavu ne doživljava kao pitanje koje se tiče samo odnosa dviju država. Naglasak je stavljen na vrijednosti poput tolerancije i suživota, kao i na upozorenje da govor koji dijeli zajednice šteti društvu, bez obzira na to gdje se izgovori.
Kontekst: odnos Londona prema Bosni i Hercegovini
Izjave dolaze u trenutku kada su odnosi između vlasti Republike Srpske i dijela međunarodne zajednice već opterećeni. Ambasadorica Velike Britanije pri Ujedinjenim narodima na posljednjoj je sjednici kritikovala poteze vlasti u Republici Srpskoj. Tom prilikom potvrdila je i podršku svoje zemlje nastavku rada Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini.
OHR je institucija osnovana na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, a zadužena je za nadzor nad civilnim aspektima provođenja mirovnog sporazuma. Velika Britanija jedna je od zemalja koje su dosljedno podržavale ulogu te institucije, pa je razumljivo da svako javno omalovažavanje britanske politike u Sarajevu izaziva osjetljive reakcije.
Šta kažu činjenice o britanskom društvu
Dodikova tvrdnja da se Velika Britanija “raspada” i da je “preuzimaju muslimani” ne počiva na podacima. Muslimani u Velikoj Britaniji čine manjinu stanovništva. Prema popisu iz 2021. godine, u Engleskoj i Walesu živi oko 3,9 miliona muslimana, što je približno 6,5 posto stanovništva. Riječ je o zajednici čiji pripadnici rade u zdravstvu, privredi, obrazovanju i politici, te su, kako je to ambasada sažela, dio zajedničke nacionalne priče.
Što se tiče nuklearnog naoružanja, Velika Britanija jeste nuklearna sila s vlastitim odvraćačkim kapacitetom. Međutim, upravljanje tim arsenalom je pod strogom kontrolom državnih institucija, a tvrdnja da bi on “uskoro” završio u rukama neke vjerske zajednice nema uporište u stvarnosti i služi isključivo kao sredstvo zastrašivanja.
Zašto ovakve izjave imaju težinu
Izjave političkih lidera ne ostaju unutar granica stranačkih konferencija. Kada ih prenesu mediji i komentarišu ambasade, postaju dio šire slike o tome kako se određena politička opcija odnosi prema partnerima u svijetu. U državi kakva je Bosna i Hercegovina, u kojoj je međuvjerski i međunacionalni sklad osjetljivo pitanje, retorika koja grupe ljudi svodi na prijetnju može dodatno produbiti postojeće podjele.
Britanska ambasada zato je jasno razdvojila dva nivoa: s jedne strane, politička neslaganja, koja su normalna u demokratskim društvima, a s druge, govor koji suprotstavlja zajednice jedne drugima. Upravo je to, prema njenoj poruci, ono što Ujedinjeno Kraljevstvo odbacuje, i u Bosni i Hercegovini i kod kuće.
Šta slijedi
Do sada nije poznato da li će Dodik odgovoriti na reakciju ambasade ili ostati pri svojim tvrdnjama. S obzirom na to da su odnosi između vlasti Republike Srpske i dijela međunarodne zajednice već dugo napeti, očekuje se da će ova epizoda biti još jedna u nizu javnih razmimoilaženja koja prate bosanskohercegovačku politiku.
