Home Novosti BiH Gdje je nestalo 850 predmeta ratnih zločina?

Gdje je nestalo 850 predmeta ratnih zločina?

Murat Tahirović po prvi put pokazuje kopiju dokumenta kojeg posjeduje i Tužilaštvo BiH, i s kojim je upoznato i državno ministarstvo pravde, a u kojem je naznačeno koliko predmeta je sa oznakom “A” proslijeđeno sudskim instancama u BiH. Popisu od 797 u međuvrenu je dodano još 53 slučaja, Na ovaj način, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida želio je demantirati izjave ministra pravde BiH Josipa Grubeše kako ne postoji podatak o broju predmata koji su u BiH stigli iz Haškog tribunala.

“Evo prvi put, ja ću ekskluzivno za N1 pokazati tu listu koju je sačinio Haški tribunal u kojoj se vrlo jasno precizira ko je dostavio predmete, koliko predmeta i kako je Haški tribunal definisao te predmete i dao pravosuđu BiH još 2004. godine na daljnje postupanje. I po ovoj listi bi na osnovu međunardnog sporazuma trebalo da radi pravosuđe u BiH. Ova lista je navodno izgubljena, a znamo da nije”, otkriva za N1 Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida BiH.

Ministar pravde BiH, Josip Grubeša, jučer je u saopštenju za javnost naveo kako je “nepoznato porijeklo smiješnih podataka kojima SDA pokušava obmanuti javnost i stati u obranu počinitelja ratnih zločina”, reagirajući na navode Glavnog odbora ove stranke kako upravo Grubeša kroz revidiranu državnu strategiju iz procesuiranja ratnih zločina želi isključiti 850 predmeta koje je Haški tribunal uputio bh. pravosuđu. Tahirović kaže da predmeti postoje, ali da do sada niko nije odgovorio koliko ih je procesuirano, koliko je u fazi istrage, koliko je uopće podneseno prijava protiv pojedinih osoba. Na to je trebala odgovoriti i revidirana državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina.

“To je bilo i u prvobitnoj strategiji. Niti jedan od tih, tzv. složenih predmeta, Tužilaštvo nije obradilo. Neka dokaže koje je uradilo, ako jeste. Čak štaviše, čak je i glavna tužiteljica u nekoliko navrata izašala u javnost i rekla da nisu rađeni ti strateški, odnosno složeni predmeti”, dodaje Tahirović.

Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina, podsjetimo nije dobila zeleno svjetlo na posljednjoj sjednici Vijeća ministara jer su protiv bili ministari iz reda SDA.

Josip Grubeša u svom saopštenju kaže kako se strategija ne bavi brojem predmeta, već metodama; njegov zamjenik iz SDA Nezir Pivić odgovara, pojasnite onda metode:

“Upravo strategija treba da riješi metod ili način rješavanja svih predmeta ratnih zločina. Nek onda odgovori kako ćemo riješiti zloupotrebu dvojnih državljanstava i skrivanje osumnjičenih za ratne zločine koji imaju dvojna državljanstva” , upozorava Pivić.

Dodaje i kako bi upravo regionalna saradnja u oblasti procesuiranja ratnih zločina trebala zauzimati važno mjesto u revidiranoj strategiji, što nije slučaj:

“Imamo evo jedan negativan primjer i u kontekstu nedavno tranferiranog raka Radića gdje su kadrovi HDZ-a pokazali kako se bore za procesuiranje ratnih zločina. Osoba koje je pravosnažna presuđena za ratne zločine pred domaćim sudovima, suprotno zakonu i suprotno sporazumu, tansferirana je u Hrvatsku i smanjena je kazna presuđenom ratnom zločncu tačno toliko da on može da se nađe na slobodi”, podsjetio je zamjenik ministra pravde.

Novinari su nakon sjednice Vijeća ministara BiH prošle sedmice pokušali više detalja dobiti od resornog ministra, Josipa Grubeše, što je sporno i kao on to komentira, no o detaljima nije želio govoriti, za pitanja je i danas ostao nedostupan.

“Zamolio sam kolege da mi pisanim putem dostave svoje sugestije i primjedbe, da je što prije vratimo na dnevni red. Nemojmo zaboraviti koliko je bitan taj strateški dokument”, kazao je kratko ministar Grubeša.

Podsjetimo da je OSCE u nekoliko navrata pozvao Vijeće ministara BiH da usvoji Prijedlog revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločin.U posljednjem izvještaju OSCE-a navedeno je da je BiH u opasnosti da predmete ratnih zločina ne okonča ni za još deceniju.

Krajem 2018. godine, u BiH je ostala neriješeno 690 predmeta sa više od 5.000 potencijalnih osumnjičenika za ratni zločin. Državnom strategijom donesenom 2008. godine planirano je da se za sedam godina okončaju najsloženiji predmeti, a ostali u roku od 15 godina. Ukupno je optuženo 750, a obustavljen je postupak protiv više od 2.110 ljudi.

Izvor: N1