Netom zaključeni europski izbori izazvali su veliko zanimanje i u Europi i u Hrvatskoj, ali iz različitih razloga
Piše: DENIS ROMAC
Dok su u Europi birači pohrlili na birališta spašavajući ujedinjenu Europu pred navalom euroskeptika, u Hrvatskoj su europski izbori bili priprema za parlamentarne izbore. I upravo u tom kontekstu poražavajući rezultat Plenkovićevog HDZ-a predstavlja težak debakl za šefa HDZ-a, od kojeg se on vjerojatno neće oporaviti.
Sada se, naime, postavlja samo jedno pitanje: može li Plenkovićev HDZ, ovakav kakav jest, osigurati toj stranci pobjedu i formiranje većine na sljedećim parlamentarnim izborima?
Odgovor na to pitanje zasad je negativan, iako parlamentarni izbori nisu isto što i europski. HDZ je na ovim izborima ostvario najlošiji rezultat u povijesti, osvojivši manji postotak glasova nego što ih je ta stranka osvajala i onda kada je gubila, 2000. i 2011. godine. I za taj neuspjeh odgovoran je isključivo Plenković.
HDZ-ovu listu sastavio je na svoju ruku, stavivši na nju kandidate koji ni kod iznimno lojalnih HDZ-ovih birača nisu pobudili osobit interes. A zaokretom udesno samo nekoliko dana uoči izbora dodatno ih je zbunio
HDZ-ovu listu sastavio je na svoju ruku, stavivši na nju kandidate koji ni kod iznimno lojalnih HDZ-ovih birača nisu pobudili osobit interes. A zaokretom udesno samo nekoliko dana uoči izbora dodatno ih je zbunio. Zbog toga će danas malo koji HDZ-ovac povjerovati u Plenkovićevu viziju ”pobjedničkog HDZ-a”.
A to je ono o čemu ovisi Plenkovićev opstanak na čelu HDZ-a jer, budimo iskreni, vlast je jedino što je HDZ-u bitno. HDZ ne treba predsjednike koji ne pobjeđuju. Riječ je o interesnoj skupini koja svoj jedini smisao vidi u vladanju, jer samo na vlasti može odlučivati o raspodjeli državnih fotelja i javnog novca odabranim društvenim skupinama i pojedincima.
Zato je ovo početak Plenkovićevog kraja u HDZ-u, premda taj kraj možda neće nastupiti brzo, iako nije sigurno da će Plenković voditi HDZ i na parlamentarnim izborima. Da je isporučio dobar rezultat, stranka bi Plenkoviću oprostila i njegovo europejstvo i samovolju, ali to nije slučaj i pitanje je koliko će HDZ podnositi neuspješnog predsjednika.
Prvi sljedeći test za Plenkovića bit će predsjednički izbori krajem godine, ali nema sumnje da je nedjeljni rasplet pobudio dodatnu sumnju kod Kolinde Grabar-Kitarović, koja se sada vjerojatno pita je li njezino nedavno priklanjanje Plenkoviću i odbacivanje desnice koja ju je i dovela na Pantovčak bila ispravna odluka.
Ovaj put debakl nije doživio samo HDZ, koji je na ove izbore izašao samostalno, nego i sve stranke i grupacije o kojima ovisi Plenkovićeva parlamentarna većina, od HNS-a do Milana Bandića, koji je doživio pravo poniženje upravo u Zagrebu. I to je jasna poruka birača premijeru Plenkoviću, koji se održava na vlasti kupnjom saborskih zastupnika.
Prvi sljedeći test za Plenkovića bit će predsjednički izbori krajem godine, ali nema sumnje da je nedjeljni rasplet pobudio dodatnu sumnju kod Kolinde Grabar-Kitarović, koja se sada vjerojatno pita je li njezino nedavno priklanjanje Plenkoviću i odbacivanje desnice koja ju je i dovela na Pantovčak bila ispravna odluka
Ignoriranje i marginalizacija borbe protiv korupcije i društvene nepravde, koja je u potpunosti nestala iz fokusa javnosti, razlog je neočekivanog političkog uzleta bivšeg suca Mislava Kolakušića, koji je prepoznao svoju priliku.
Iako je Plenković najavljivao borbu protiv populizma, njegova politika otvorila je manevarski prostor populistima, koji postavljaju opravdana pitanja, ali na njih ne nude prave odgovore. Za razliku od dosadašnjih sličnih pokušaja, Kolakušić pritom ostavlja dojam čovjeka koji je stvarno kadar i sposoban krenuti u antisistemski rat, iako njegova polutotalitarna ”rješenja” često izazivaju zebnju.
Plenkovića bi trebao zabrinuti i SDP-ov momentum. Naravno da skoro 19 posto osvojenih glasova u usporedbi s ranijim izborima (tadašnja Kukuriku koalicija osvojila je 2014. skoro 30 posto), nije bog zna što, ali ovo je možda točka preokreta.
S obzirom na to da se prije samo nekoliko tjedana i mjeseci govorilo isključivo o sukobima, raspadu, pa i potpunom nestanku SDP-a, ta se stranka ipak pokazala žilavijom i vitalnijom nego što su mnogi očekivali. Kada bi nakon ovog uspjeha nastavio s konsolidacijom stranke i ako bi uspio povezati raspršene glasove na ljevici, SDP bi mogao ugroziti HDZ na sljedećim parlamentarnim izborima.
(Prenosimo s portala Novog lista).