Objavljivanjem mišljenja Evropske komisije politika koja je uvjeravala i obmanjivala domaću javnost o tome kako se, navodno, treba obezbijediti tzv. „legitimno političko predstavljanje naroda“, doživjela je kompletan poraz, kazao je prije nekoliko dana član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, a s njegovom ocjenom potpuno se slaže mr.Ivan Pepić, voditelj Stručnog tima Instituta za društveno politička istraživanja iz Mostara, koji pak poziva hrvatske političare da odbace mišljenje EK.
Komšić je rekao da je mišljenje Evropske komisije, o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine, potvrdilo nekoliko stvari koje je već duže vrijeme isticao, a odnose se na niz elemenata koje u našoj zemlji treba dovesti u skladu sa evropskim standardima.
“Raduje me što u Mišljenju Evropske komisije, nedvojbeno bez mogućnosti drugačijih i slobodnijih interpretacija iz određenih političkih neevropskih krugova u BiH, postoji jasna dijagnoza šta to u našoj zemlji nije usklađeno sa evropskim standardima”, kaže Komšić.
Prva, veoma važna stvar, ističe Komšić, odnosi se na to da Ustav BiH sadrži dijelove u kojima postoji etnički utemeljen način izbora zvaničnika, kao i način donošenja odluka na etnoteritorijalnom principu, a što nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.
“Izbor, sastav i način odlučivanja o kolektivnom šefu države i zakonodavnim organima vlasti, daje prednost ili je rezervisan isključivo za pripadnike konstitutivnih naroda, što zahtijeva neophodne reforme kako bi se svim građanima BiH obezbijedila konzumacija njihovih političkih prava u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava iz paketa Sejdić-Finci i druge vezane presude.
Ovim je, zapravo, doživjela kompletan poraz ona HNS- ova politika koja je uvjeravala domaću javnost da se treba obezbijediti „legitimno političko predstavljanje naroda“, jer smatraju da narodi, ili kako to Evropa zove – etničke skupine, trebaju imati neka posebna ili viša politička prava. Međutim, stvarnost je, nakon objavljivanja Mišljenja Evropske komisije, dijametralno suprotna tome. U mišljenju je jasno navedeno da se politička prava trebaju obezbijediti svim građanima Bosne i Hercegovine”, naglašava Komšić.
Izbor delegata u domove naroda, dodaje Komšić, takođe je u Mišljenju ocijenjen na način da je u suprotnosti sa evropskim standardima, kao i to da je pozivanje na „vitalni nacionalni interes“ element koji otežava donošenje svih zakona, a time i onih koji se tiču evropske pravne stečevine, čime se vidno traži izmjena zakonodavne uloge domova naroda u nešto drugo.
Komšić navodi kako je očito da sadašnji ustavni aranžman, ne odgovara evropskim standardima i da ako, Bosna i Hercegovina hoće da dobije kandidatski status, treba to sve zajedno izmijeniti i uskladiti sa evropskim standardima. Isto tako, potrebno je urediti i izbore u Gradu Mostaru. Za Evropu je prosto nemoguće i neshvatljivo da tamo nema izbora već deset godina, odnosno da gradska vlast nije izborna volja građana Mostara.
Prema mišljenju mr.Ivana Pepića, voditelj Stručnog tima Instituta za društveno politička istraživanja iz Mostara, sadržaj Mišljenja Europske komisije o kandidacijskom statusu BiH mogao bi značajno oblikovati sadržaj pojedinih poglavlja kad BiH postane kandidat odnosno započne pregovore za članstvo u EU.
U izjavi za Hrvatski Medijski Servis Pepić je posebno izdvojio tri važna stuba na kojima se, po njegovom mišljenju, temelji današnja BiH, a koje Evropska komisija problematizira. Njihovo dovođenje u pitanje moglo bi, upozorava Pepoć, dovesti do ozbiljnije političke krize između tri konstitutivna naroda.
-Prvo, Komisija uočava složeno institucionalno ustrojstvo, pritom se osvrćući gotovo isključivo na odluke koje se donose na temelju etničke pripadnosti koje, prema Komisiji, negativno utječu na funkcionalnost BiH. Komisija ne dovodi izravno u pitanje postojanje konstitutivnih naroda, ali tehničkim rječnikom i diplomatskim akrobacijama nastoji prikazati njihovo postojanje kao gorući problem i izvor nefunkcionalnosti. Na temelju Ustava BiH politički lideri trebali bi oštro odbacivati takve navode, osobito hrvatski političari, kaže Pepić, potvrđujućo na taj način da je Komšić sa svojom analizom pogodio „u sridu“.
Razlika je samo u tome, što Komšić smatra da BiH treba usvojiti preporuku EK, dok Čovićev ekspert predlaže hrvatskim politiičarima da odbace mišljenje EK!
(S.B.)
