Home Novosti BiH INTERVJU – ŽELJKO KOMŠIĆ ZA INSAJDER: Nema šanse da popustim Dodiku u...

INTERVJU – ŽELJKO KOMŠIĆ ZA INSAJDER: Nema šanse da popustim Dodiku u vezi puta BiH ka NATO

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić u ekskluzivnom intervjuu za Insajder otvoreno govori o razlozima zbog kojih je, kako kaže, dalje približavanje BiH NATO zakonska obaveza, o uslovima koje je potrebno ispuniti da bi se formirala nova vlast na državnom nivou, odnosima koje ima sa svojim kolegama u Predsjedništvu BiH, Miloradom Dodikom i Šefikom Džaferovićem, kao i o uslovima pod kojim bi Demokratska fronta, čiji je lider, pristala da uđe u vlast na nivou BiH.

Intervju je rađen pismenim putem, tako da smo ostali uskraćeni za postavljenje potpitanja.

INSAJDER: Šta je u ovom trenutku prioritet svih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu: slanje u NATO Prvog godišnjeg nacionalnog programa (ANP) ili poboljšanje životnog standarda običnog čovjeka, a koje je, opet, nemoguće bez konstituisanja nove izvršne vlasti na nivou BiH i na nivou Federacije BiH?

KOMŠIĆ: Ovo je veoma interesantno pitanje, koje ima svoj početak u terminu – vladavina prava. Ne možete učiniti mnogo, ako niste u samom začetku spremni provoditi vladavinu prava i to bezuslovno i nikako selektivno. Vaše je pitanje upravo selektivne prirode, odnosno kada je u pitanju pristupanje Bosne i Hercegovine NATO savezu, što je regulisano članom 84. Zakonom o odbrani BiH, koji je donesen u parlamentarnoj proceduri, tada biste vjerovatno od mene tražili da „zažmirim“ na postojanje te zakonske odredbe, ali biste da otvorim širom oči kada govorite o konstituisanju vlasti Bosne i Hercegovine, naravno u skladu sa važećim zakonima. Dakle, kao pravnik i legalista, mogu prihvatiti samo obje stvari istovremeno, jer su one regulisane zakonima ove zemlje, a nikako ne mogu prihvatiti selektivno provođenje vladavine prava samo u onom dijelu koji nekom politički odgovara. Što se tiče poboljšanja životnog standarda običnog čovjeka, nekako sam uvjerenja da sve prethodne vlasti premalo rade u tome pogledu, što svakako nije dobro. Međutim, vaša paralela ne stoji, jer ne mogu prihvatiti selektivno provođenje zakona ove zemlje. To znači da je donošenje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) zakonom utvrđena obaveza i ona se mora ispuniti.

INSAJDER: Da li ste Milorada Dodika pokušali ubijediti da podrži ANP? Šta ste mu rekli, kako on reaguje?

KOMŠIĆ: Samo sam tražio i tražiću od svih političkih aktera da se poštuju zakoni ove zemlje. Ništa više niti manje od toga. Kako je gospodin Dodik reagovao, to morate ipak pitati njega.

INSAJDER: Postoji li šansa da Željko Komšić “omekša” i kaže: “Evo, hajde da izaberemo Savjet ministara, pa onda u hodu rješavamo ANP i ostale probleme”?

KOMŠIĆ: Ne postoji, jer sam vam već obrazložio moje stavove u odgovoru na vaše prethodno pitanje. Međutim, u tom smislu, smatram da ja uopšte nisam „tvrd“, pa ne vidim šta bih to trebao omekšavati.

INSAJDER: Ako je priča da Milorada Dodika “stišću” Rusi da ne prihvati ANP, ima li onda istine u pričama da Vas “stišću” zapadne zemlje da gurate Bosnu i Hercegovinu u NATO po svaku cijenu?

KOMŠIĆ: Da li neko „stišće“ Milorada Dodika, ne znam, to se eventualno može zaključiti iz njegovih izjava za javnost, ali ono što znam da mene niko ne stišće jer se ovdje ipak radi o strateškom pitanju sigurnosti, a samim tim i stabilnosti Bosne i Hercegovine, što je regulisano članom 84. Zakona o odbrani BiH. Mene ne mora bilo ko „stiskati“ da bih poštovao zakone ove zemlje. Zapravo je ovdje vidno jedno drugo pitanje – da li neko nekog „stišće“ da ne poštuje zakone ove zemlje, a time i Opšti okvirni sporazum za mir u BiH iz Dejtona? To pitanje traži veoma jasan odgovor.

INSAJDER: Kako biste Vi ubjedili srpski narod u RS koji je NATO zasipao bombama da prihvati da BiH uđe u ovaj vojni savez? Šta biste im poručili?

KOMŠIĆ: Nažalost, vaše pitanje sadrži jedan dio klasične političke manipulacije. Dakle, nije NATO bombardovao srpski narod, već vojne položaje onih institucija Republike Srpske, koje su kasnije u presudi Međunarodnog suda pravde iz Den Haga utvrđene kao organizatori i neposredni izvršioci genocida u Srebrenici. Podsjetiću vas kako se međunarodna zajednica različito ponašala tokom ratnih dešavanja u periodu 1992-1995, ali ono što im je bilo zajedničko odnosi se na to da je Savjet bezbjednosti UN-a, svojim rezolucijama odobrio vojnu intervenciju na položaje vojske i policije Republike Srpske, posebno nakon počinjenog genocida u Srebrenici, jula 1995. godine, kada se i dešavala međunarodna vojna intervencija. Posebno je interesantno da je za takve rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a, glasala i Rusija, što se često zaboravlja u ovdašnjoj javnosti. Dakle, NATO nije bombardovao srpski narod, nego vojne položaje vojske i policije Republike Srpske, posebno nakon tolikih ratnih zločina širom BiH, što je eskaliralo do genocida u Srebrenici. Na Sarajevo je, znam to, jer bio sam tu, u prosjeku padalo 1.500 do 2.000 granata a NATO na položaje VRS nije ispalio više od nekoliko stotina projektila. Je li NATO bombardovao Banjaluku, njene trgove, ulice, pijace, bolnice? Nije! Je li bombardovao neke druge gradove, ulice, pijace, bolnice, direktno gađajući civilno stanovništvo? Nije! Je li VRS to radilia? Recite mi da nije. Dakle, moja je poruka veoma jasna – niti jedan zločin se ne isplati, posebno ne ratni zločin i genocid, jer takve strahote nije počinio niti jedan narod, već pojedinci organizovani u institucije tadašnje vlasti RS, kao i u vojne i policijske strukture RS. Zato mislim kako NATO nije bombardovao srpski narod već vojne položaje onih koji su organizovali i izvršili genocid i niz ratnih zločina, što je utvrđeno presudama relevantnih međunarodnih sudova.

INSAJDER: Kada već pominjemo srpski narod i Republiku Srpsku, da li uskoro planirate da posjetite neki od gradova u RS, popričate sa običnim ljudima? Četvrti je mjesec Vašeg mandata, a još Vas nema zvanično u Srpskoj.

KOMŠIĆ: Bio sam već, ali ja od toga ne volim praviti medijske događaje. Ne trebaju meni kamere i reflektori da bih popričao sa, kako vi kažete običnim ljudima. Izabran sam član Predsjedništva BiH, što je kolektivni šef države, tako da meni stvarno ne treba medijska halabuka da bih porazgovarao sa stanovnicima moje zemlje, njenim državljanima, ma gdje oni živjeli. Naravno, doći ću veoma rado opet i popričati sa lokalnim stanovništvom.

INSAJDER: Nedavno ste izjavili: “Naša borba nije prestala i ne smije da prestane jer sile koje su radile na uništenju Bosne i Hercegovine danas nisu ništa slabije nego što su bile 1992. godine, u miru se pokušava ostvariti ono što se nije ostvarilo putem nasilja…”. Ko su, konkretno, te sile? Ko to pokušava ostvariti?

KOMŠIĆ: Evidentno je da naše susjedne zemlje još uvijek u političkom smislu nisu odustale od teritorijalnih pretenzija na Bosnu i Hercegovinu, iako su se potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma na to obavezale. Ne poštuje se suverenitet Bosne i Hercegovine i kao da se samo čeka neka nova prilika da se realizuju ambicije koje su ostale nerealizovane. Ja bih volio da je to drugačije, bio bih sretan da je drugačije, međutim nažalost nije drugačije.

INSAJDER: Sve više se priča u federalnom dijelu javnosti o pojačanom uticaju Rusije u BiH i regionu. Na koji način Rusija ima uticaja ovdje, ako imamo u vidu činjenicu da u BiH ne postoji nijedan ruski medij, a postoji nekoliko američkih, i to dosta jakih? Kako Vi uopšte gledate na to?

KOMŠIĆ: Ako samo malo zagrebete ispod teorijske površine, ovdje se vidno radi o ruskom „soft pauer“ geopolitičkom uticaju, u kojem oni kroz religijske poveznice, žele stvoriti jedan vid povezanosti pojedinih naroda iz područja Zapadnog Balkana, pa kroz vrlo artikulisanu ekonomsku politiku, kao na primjer otvaranje banaka, preuzimanje državnih dionica, a time i državnih firmi, nastoje stvoriti prostor za implementiranje ruskih vanjsko-političkih interesa. Nije ovdje riječ o medijima, ovog ili onog karaktera, to se u geopolitičkom smislu tako ne radi, već se radi o nastojanju Rusije da spriječi dalje širenje NATO na istok Evrope, što je njihov vanjsko-politički cilj, u kojem oni kroz forsiranje religijskih veza, nastoje stvoriti jednu pogrešnu kulturološku sliku, a onda kroz njegovanje takve slike, kreirati prostor za saveznike u provođenju tih ruskih politika. Jednostavno, zar ne?

INSAJDER: Koje su Vam prve asocijacije na pomen imena Milorada Dodika i Šefika Džaferovića?

KOMŠIĆ: Dinamika s jedne strane, te smirenost sa druge strane. Kolege s kojima trebam i moram da radim, dogovaram.

INSAJDER: Koliko ste uopšte zadovoljni saradnjom sa druga dva člana Predsjedništva BiH?

KOMŠIĆ: Saradnja je dobra, nadam se da će biti još bolja. Relativno sam zadovoljan, posebno atmosferom koja vlada u radu Predsjedništvu BiH. Naravno uvijek može i mora biti bolje, pa ćemo nastaviti raditi i sarađivati još intenzivnije ako treba, a sve u cilju evro-atlantskog puta Bosne i Hercegovine, čime bi ova zemlja stekla potrebne uslove za vlastitu stabilnost, a stabilnost vam onda zasigurno znači i mogućnost novih domaćih i stranih investicija.

INSAJDER: Na kraju jedno pitanje kao lideru Demokratske fronte. Kada će DF i pod kojim uslovima prihvatiti da bude dio vladajuće koalicije na nivou BiH i koje bi stranke činile najbolju koaliciju koja bi bila po mjeri DF?

KOMŠIĆ: Bili bi spremni pod uslovom da će se poštovati zakoni i Ustav BiH, pod uslovom da će vladajuća koalicija u BiH provoditi strateške vanjsko-političke prioritete Bosne i Hercegovine kao što su članstvo u NATO i Evropskoj uniji, jer su ta dva integrativna faktora preduslov stabilizacije države Bosne i Hercegovine a samim tim i ekonomskog i socijalnog prosperiteta, ako ne, onda se od takvog učešća u vlasti nemamo čemu nadati.

(Insajder.in)