DOK SE MOĆNI IGRAJU RATA, NAROD PLAĆA RAČUNE: Hormuški moreuz postao prijetnja svjetskoj ekonomiji!
Postoji jedna surova istina savremenog svijeta: kada se velike sile sukobljavaju, posljedice njihovih odluka često najteže osjećaju ljudi koji o tim odlukama nikada nisu imali priliku glasati.
Upravo takvu sliku danas gledamo na Bliskom istoku, gdje se Hormuški moreuz, jedna od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte, pretvorio u opasno žarište međunarodnog sukoba.
Iran tvrdi da je zatvorio moreuz za brodove koji ne poštuju njegova pravila, dok Sjedinjene Američke Države osporavaju iransku kontrolu nad tim područjem.
Istovremeno, izvještaji o napadima na trgovačke brodove i tankere izazivaju sve veću zabrinutost.
Prema informacijama objavljenim 17. oktobra, iranska Revolucionarna garda saopćila je da je veliki tanker naletio na pomorsku minu u Hormuškom moreuzu. Okolnosti tog incidenta i odgovornost za njega zahtijevaju dodatnu nezavisnu potvrdu.
Međutim, jedno je već jasno.
Kriza odavno nije samo pitanje Irana i Amerike.
Ona sve ozbiljnije pogađa međunarodnu trgovinu, transport i energetsko tržište.
KO IMA PRAVO DRŽATI SVJETSKU EKONOMIJU KAO TAOCA?
Hormuški moreuz predstavlja jednu od ključnih arterija svjetske trgovine energentima.
Kroz ovo područje prolaze velike količine nafte i prirodnog plina namijenjene međunarodnom tržištu.
Zato svaki ozbiljan poremećaj plovidbe može izazvati posljedice daleko izvan Bliskog istoka.
Ali upravo tu nastaje pitanje koje bi morali postaviti i Washingtonu i Teheranu.
Ima li bilo koja država pravo koristiti međunarodne trgovačke rute kao sredstvo političkog pritiska, znajući da takva strategija može pogoditi milione običnih ljudi?
Iran svoje poteze predstavlja kao odgovor na američki i izraelski vojni pritisak te pokušaj zaštite vlastitih sigurnosnih interesa.
Sjedinjene Američke Države, s druge strane, svoje djelovanje opravdavaju sigurnošću međunarodne plovidbe i pritiskom na iranske vlasti.
Ali nijedno od tih objašnjenja ne uklanja pitanje odgovornosti za posljedice.
Sigurnost države ne može biti izgovor za neograničeno ugrožavanje civilne plovidbe.
Jednako tako, vojna i ekonomska moć ne daju velikim silama pravo da zanemare posljedice svojih odluka po stanovništvo drugih država.
DANAS TANKERI, SUTRA RAČUNI GRAĐANA
Kada se govori o Hormuškom moreuzu, javnosti se najčešće prikazuju ratni brodovi, tankeri i izjave političkih lidera.
Međutim, stvarne posljedice mogu se pojaviti na mnogo običnijim mjestima.
Na benzinskoj pumpi.
U trgovini.
Na računu za prijevoz.
U troškovima proizvodnje hrane.
Reuters je tokom oktobra izvijestio o ozbiljnom rastu troškova pomorskog transporta, dok su napadi i sigurnosni rizici dodatno opteretili energetsko tržište.
To ne znači da će svaki proizvod automatski poskupjeti niti da je moguće unaprijed znati koliko će cijene porasti.
Ali znači da produžena nestabilnost povećava rizik od novih ekonomskih pritisaka.
I upravo je to najneugodnija činjenica.
Ljudi koji nemaju nikakvu ulogu u međunarodnim sukobima mogu se suočiti s njihovim finansijskim posljedicama.
VELIKE SILE GOVORE O SIGURNOSTI, ALI KO GOVORI O MIRU?
Godinama slušamo političke govore o stabilnosti, međunarodnom pravu i zaštiti civilnog stanovništva.
Ipak, kada se sukobi prošire, čini se da najveću pažnju ponovo dobijaju vojne mogućnosti, energetski interesi i kontrola strateških područja.
A šta je s ljudima?
Šta je s pomorcima koji rade na trgovačkim brodovima?
Šta je s porodicama koje zavise od međunarodne trgovine?
Šta je s građanima država čije ekonomije već osjećaju posljedice skupih energenata?
Ne može se ozbiljno govoriti o međunarodnoj sigurnosti ako se pri tome zanemaruju ekonomska sigurnost i životi običnih ljudi.
Pravi uspjeh diplomatije nije samo natjerati protivnika na ustupak.
Pravi uspjeh je pronaći rješenje koje smanjuje opasnost i sprečava širenje sukoba.
A trenutno se čini da upravo takvih rješenja najviše nedostaje.
EVROPA I BALKAN NE MOGU SE PRAVITI DA IH SE OVO NE TIČE
Neko će reći da je Hormuški moreuz hiljadama kilometara udaljen od Bosne i Hercegovine.
Geografski jeste.
Ekonomski nije.
Evropske države povezane su sa svjetskim tržištem energenata, međunarodnim transportom i globalnim lancima snabdijevanja.
Kada troškovi prijevoza rastu, posljedice mogu osjetiti i kompanije koje posluju daleko od područja sukoba.
Bosna i Hercegovina pritom ima dodatni problem.
Veliki dio njenih građana već živi pod pritiskom svakodnevnih troškova.
Za takve porodice čak i relativno malo povećanje cijena može predstavljati ozbiljno opterećenje.
Zato ova kriza nije samo vijest iz svijeta.
Ona je upozorenje koliko ekonomija male države može biti osjetljiva na događaje koje ne može kontrolisati.
A POLITIČARI?
Oni će nastaviti održavati konferencije, davati izjave i objašnjavati svoje strategije.
Ali građani imaju pravo zahtijevati odgovore.
Šta se poduzima da se zaštite civilni brodovi?
Koji diplomatski mehanizmi mogu zaustaviti daljnju eskalaciju?
Kako će države ublažiti moguće posljedice po cijene energije i osnovnih proizvoda?
I najvažnije: postoji li ozbiljna politička volja da se sukob smiri?
Jer odgovorna politika ne počinje tek onda kada nastane ekonomska šteta.
Odgovorna politika pokušava spriječiti da do nje uopće dođe.
ZAKLJUČAK
Hormuški moreuz danas pokazuje koliko je savremeni svijet međusobno povezan, ali i koliko je ranjiv.
Jedna pomorska ruta može postati mjesto na kojem se sudaraju vojni, politički i ekonomski interesi velikih sila.
Međutim, cijenu tog sudara ne plaćaju samo države koje neposredno učestvuju u sukobu.
Plaćaju je i trgovci, radnici, prijevoznici i porodice širom svijeta.
Zato je potrebno jasno reći:
Nijedna politička ambicija nije dovoljno važna da bi se životi civila i sigurnost međunarodne plovidbe tretirali kao nebitna posljedica.
Nijedna velika sila ne bi smjela očekivati da ostatak svijeta bez pitanja prihvata cijenu njenih strateških odluka.
A nijedna država ne može graditi dugoročnu sigurnost isključivo prijetnjama.
Jer ratovi mogu pokazati ko ima veću vojnu moć.
Ali tek mir pokazuje ko je imao dovoljno političke odgovornosti da zaustavi razaranje.
I zato danas nije najvažnije pitanje ko će kontrolisati Hormuški moreuz.
Najvažnije je koliko će još ljudi morati trpjeti posljedice prije nego što politički lideri odluče ozbiljno razgovarati o miru.
PITANJE ZA GRAĐANE
Smatrate li da velike sile namjerno zanemaruju ekonomske posljedice svojih sukoba po obične građane?
I mislite li da bi evropske države trebale mnogo više ulagati u energetsku nezavisnost kako bi smanjile utjecaj međunarodnih kriza?
Podijelite svoje mišljenje u komentarima i pratite Pumpajj.com za nove autorske komentare i analize.
Izvori:
Reuters
Radio Slobodna Evropa
