Evropski parlament poziva na međunarodnu istragu o neregularnostima na izborima u Srbiji, posebno se baveći fantomskim glasačima i traži od institucija EU da suspenduju finansiranje dok vlast ne reaguje
Dogodilo se – poslanici Evropskog parlamenta su u Strasbourgu usvojili danas rezoluciju kojom pozivaju na provođenje nezavisne međunarodne istrage neregularnosti na decembarskim parlamentarnim, pokrajinskim i lokalnim izborima u Srbiji, sa posebnim akcentom na beogradske izbore. I dok opozicija, koja je tražila istragu i poništavanje izbora smatrajući da su pokradeni, današnji potez Evropskog parlamenta smatra pobedom, vlasti veruju da je u pitanju samo još jedan papir bez ikakve težine.
MASOVNO PRIJAVLJIVANJE
U samom dokumentu posvećenom, kako je rečeno, brojnim neregularnostima na izborima 17. decembra prošle godine, EP poziva Evropsku komisiju da odmah započne reviziju sredstava datih Vladi Srbije u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć III (IPA III) i drugih finansijskih instrumenata i da suspenduje finansiranje ako srpske vlasti nisu spremne da primene ključne preporuke u vezi sa izborima ili ako međunarodna istraga pokaže da su bile direktno umešane u izbornu prevaru.
Pavle Grbović iz Pokreta slobodnih građana smatra da je rezolucija zvanični početak promjene odnosa institucija EU prema Vučićevom režimu
Evropski parlament ukazuje da određeni navodi, uključujući one o organizovanim migracijama birača na lokalnom nivou, prevazilaze nalaze iz izveštaja Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i dodaje da podržava brzo slanje ad hoc komisije za utvrđivanje činjenica u Srbiji, uz učešće EP-a, navodi se u predlogu koji su usaglasile poslaničke grupe.
Pitanje o migracijama birača svodi se na masovno prijavljivanje ljudi iz opština u kojima nije bilo glasanja u opštine gde su birani novi lokalni organi, uključujući i Beograd. Istovremeno, u glavni grad je dovoženo, pa čak i plaćano ljudima iz Republike Srpske da glasaju za vlast u prestonici budući da im je prethodno obezbeđeno prebivalište u glavnom gradu Srbije.
Jedan od opozicionara, koji je zajedno sa kolegama tražio poništavanje izbora i međunarodnu istragu, konstatuje dana da je usvojena rezolucija zvanični početak promene odnosa institucija Evropske unije prema režimu Aleksandra Vučića. Ovo je stav Pavla Grbovića iz Pokreta slobodnih građana, koji kaže da očekuje slanje misije EU u Srbiju koja će utvrditi sve nepravilnosti tokom prethodnog izbornog procesa i ponuditi rešenja “čija bi implementacija značila da ćemo prvi put od dolaska Srpske napredne stranke na vlast imati poštene izbore”.
“Ova rezolucija ima i mnogo širi značaj jer simbolizuje zvanični početak promene odnosa institucija EU prema režimu Aleksandra Vučića. To znači da neće biti daljeg tolerisanja autokratije i rušenja demokratije u Srbiji. Ana Brnabić je u pravu kada kaže da rezolucije dođu i prođu, ali kada se jedan režim zvaničnom odlukom institucija EU označi kao režim koji zloupotrebljava sredstva, krade izbore, maltretira zaposlene u javnom sektoru i zatvara mlade, takva etiketa se ne skida ni brzo ni lako, a najčešće se ne skida nikada”, rekao je Grbović, koji je danas sa kolegama iz koalicije Srbija protiv nasilja prisustvovao sednici Evropskog parlamenta.
Glede premijerke i njenih komentara na rezoluciju, recimo da je Brnabićka kazala da “rezolucije dođu i prođu – nije ova prva, a neće biti ni poslednja”, verovatno imajući u vidu da nije reč o obavezujućem dokumentu. Ipak, opozicija veruje da nije u pitanju samo beznačajni list papira.
DVA SCENARIJA
Dok opozicija potez EP-a smatra pobjedom, vlasti vjeruju da je u pitanju samo još jedan papir bez ikakve težine
Analitičari pojašnjavaju da li bi i u kojem slučaju taj isti dokument mogao biti i zvanična tapija Bruxellesa. Aleksandar Ivković iz European Western Balkans pojašnjava da bi rezolucija mogla postati odluka u dva scenarija.
“Prvi scenarij, ako Evropska komisija proceni da je situacija u Srbiji previše polarizovana, tenzična, da je politička kriza ozbiljna i da je u interesu ne samo Srbije nego i EU da se situacija smiri. Problem je što institucije u Srbiji ne mogu da reše ovu krizu jer ne reaguju dovoljno kako bi trebalo na navode i dokaze kako smo čuli. Drugi scenarij je da sama vlast u Srbiji nakon donošenja rezolucije EP-a proceni da je njena politička situacija u Beogradu neodrživa i sama napredna stranka pristane da dođe do neke vrste ekspertske misije koja bi iznela određene preporuke”, objasnio je Ivković.