Prvi zvanični zahtjev institucija BiH prema EUFOR-u izazvao podjele u Predsjedništvu
Na današnjoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine izostao je konsenzus o nizu zaključaka vezanih za trenutnu političku i sigurnosnu krizu u zemlji. Posebnu pažnju izazvao je prijedlog zaključka kojim se od EUFOR-a traži da pruži asistenciju domaćim policijskim agencijama u provođenju naloga pravosudnih institucija – konkretno, u slučaju Milorada Dodika i ostalih osoba za koje su raspisane potjernice.
Riječ je o prvom zvaničnom zahtjevu ove vrste koji prema EUFOR-u dolazi iz najviših državnih institucija, a koji su potpisali članovi Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić. Prema prijedlogu, Predsjedništvo BiH bi se obratilo komandantu EUFOR-a sa zahtjevom da pomogne u sprovođenju pravosudnih odluka, uključujući i one koje se odnose na visoke političke dužnosnike iz entiteta RS.
Međutim, predsjedavajuća Predsjedništva Željka Cvijanović usprotivila se ovom prijedlogu, navodeći da je riječ o pitanju vanjske politike koje, prema Poslovniku o radu Predsjedništva, zahtijeva jednoglasnu odluku.
– Zaključci koji se odnose na angažman međunarodnih snaga, kao što je EUFOR, ulaze u domen međunarodnih odnosa i stoga zahtijevaju konsenzus. S obzirom na to da je riječ o međunarodnim snagama sa mandatom koji proizilazi iz međunarodnog ugovora, ti zaključci su predmet dodatne procedure – istakla je Cvijanović.
I dok Bećirović i Komšić zasad nisu javno komentarisali osporavanje njihovog prijedloga, izvori bliski njihovim kabinetima smatraju da se ovdje ne radi o vanjskoj politici, već o unutrašnjoj sigurnosnoj saradnji, za koju, tvrde, nije potreban konsenzus.
Prema procedurama, ukoliko se ne postigne saglasnost u prvom krugu glasanja, pitanje se automatski vraća na dnevni red naredne sjednice. U slučaju da ni tada ne bude postignut dogovor, dva člana Predsjedništva mogu izglasati odluku, koja stupa na snagu nakon 72 sata – osim ako treći član ne uloži veto pozivajući se na vitalni entitetski interes, čime se pitanje prebacuje Narodnoj skupštini RS-a.
Ovaj slučaj otvara novo poglavlje u institucionalnim tenzijama na najvišem nivou vlasti u BiH i dodatno komplikuje odnose unutar Predsjedništva, ali i šire političke scene u zemlji.
