Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH formiran je da bi zasjenio Hrvatsko narodno vijeće (HNV) BiH i unio zabunu u javnost imenom, ali s potpuno suprotnim političkim ciljevima od onih koje je imao i danas ima HNV BiH.
Poručio je ovo u razgovoru za Vijesti.ba predsjednik HNV-a BiH, dr. sc. Marijo Pejić, govoreći o radu i djelovanju HNS-a BiH, koje slavi 19. godišnjicu od osnivanja, a na čijem se čelu nalazi ujedno i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
HNS nije nezavisna nevladina organizacija
Pejić smatra da je HNS formiran isključivo radi zaštite interesa političke skupine iz HDZ-a BiH (čak ne stranke HDZ BiH u cjelosti) i njenih vjernih “satelita” iz nekoliko hrvatskih političkih stranaka s područja Hercegovine, a da bi se stvorio prostor za njihovo nesmetano i suvereno djelovanje, kao i za marginaliziranje političkih neistomišljenika i oporbe.
– Članovi HNS-a su izabrani i imenovani hrvatski dužnosnici u BiH, tako da HNS nije nezavisna nevladina organizacija – kaže Pejić.
U vrijeme nastanka i djelovanja HNV-a BiH, dodaje naš sagovornik, HNS nije ni postojao.
– Nakon Washingtonskog sporazuma, kada više nije bilo ni paradržavne tvorevine “Herceg-Bosne”, niti vojnih aktivnosti, HNS je formiran da bi zasjenio HNV BiH i unio zabunu u javnost imenom, ali s potpuno suprotnim političkim ciljevima od onih koje je imao i danas ima HNV BiH – navodi Pejić.
Prema njegovim riječima, HNS je navodna krovna institucija svih hrvatskih političkih stranaka u BiH, a zapravo je vjerni sljedbenik politike “Herceg-Bosne”.
Naš sagovornik ističe da je stranačka pripadnost HDZ-u BiH, kao mjera i temeljni kriterij za “pravo hrvatstvo”, sastavni dio prepoznatljive medijske strategije koju su definirale službe za odnose s javnošću i marketinški klanovi unutar te stranke.
– Ako niste član HDZ-a ili razmišljate drugačije, oni vas odmah etiketiraju kao izdajnika hrvatskog naroda. Njihovi stereotipni politički govori sadrže mnoštvo floskula o legalitetu, legitimitetu, majorizaciji itd. Kod glasača žele stvoriti strah od građanskog društva – ocjenjuje Pejić.
HDZ mora uvažavati pluralizam mišljenja
Međutim, nastavlja, ne treba generalizirati cijelu stranku HDZ BiH, jer u njoj, na različitim nivoima vlasti, postoje seriozni, ozbiljni i kompetentni ljudi koji su usmjereni prema budućnosti, realiziraju konkretne projekte, realno analiziraju aktualni društveno-politički trenutak u BiH, a stranačka pripadnost im nije temeljni kriterij.
– Nažalost, takvi politički akteri ne mogu doći u prvi plan i stranačku politiku kreirati i uskladiti s njenim temeljnim ciljevima koji su definirani 1990. u Sarajevu, gdje je ta stranka i utemeljena. Mislim da hrvatski politički dužnosnici iz HDZ-a BiH moraju početi komunicirati i s predstavnicima hrvatskih organizacija i stranaka koje nemaju iste političke stavove kao oni, te moraju uvažavati pluralizam mišljenja, inače će podjele na bosanske i hercegovačke Hrvate, “legitimne” i “nelegitimne” Hrvate biti još izraženije – mišljenja je Pejić.
Potcrtava da svaka politika etničkog razdvajanja, građanske diskriminacije i segregacije nedvojbeno vodi preuređenju države po etničkim linijama, etnoteritorijalnim prisvajanjima dijelova zemlje na koju ima pravo svaki njen stanovnik.
– U slučaju prihvaćanja HNS-ovog prijedloga izmjene Izbornog zakona BiH, stvorili bi se uvjeti – ne za jačanje vladavine prava – već za suverenu dominaciju političke elite iz HNS-a, odnosno HDZ-a BiH, u političkom i društvenom životu Hrvata u BiH – konstatuje Pejić.
To, napominje, predstavlja još jedan vidan oblik uspostave trajne diskriminacije na osnovu teritorijalne pripadnosti i eklatantan primjer nepoštivanja civilizacijskih vrijednosti i temeljnih ljudskih prava da svaki građanin može birati i biti biran na cijelom teritoriju svoje domovine.
– HNS-ov prijedlog je u suprotnosti s odlukama Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u predmetima “Sejdić-Finci”, “Pilav”, “Šlaku” i “Zornić”, ustavnopravnim standardima Venecijanske komisije, odnosno Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda – jasan je Pejić.
Unatoč ustavnim odredbama koje se temelje na tradiciji antifašizma, nadalje tvrdi naš sagovornik, danas u BiH postoje procesi u kojima određene političke skupine pokušavaju redefinirati povijest, odnosno ono što je dobro, pozitivno i državotvorno predstaviti kao zlo, a zlo, destrukciju i mržnju kao nešto što je dobro i poželjno.
– Historijski revizionizam, osim ideologija, afirmira i simbole koji asociraju na šovinističke pokrete i paradržavne tvorevine koji su bili generatori zla na ovim prostorima u različitim povijesnim razdobljima i, nažalost, trend afirmacije tih šovinističkih pokreta i politika je u porastu. Jedina alternativa takvim ponašanjima je vraćanje idejama antifašističkog pokreta, jer je antifašizam civilizacijska vrijednost, odnosno povijesna tekovina države BiH i Europe – zaključuje Pejić u razgovoru za Vijesti.ba.
