Književnik Miljenko Jergović za Al Jazeeru govorio je o svom novom romanu, Hrvatskoj danas, migrantima, Bosni i Hercegovini, Sarajevu…
Posebno su zanimljiva identitetska pitanja na koja pokušavate odgovoriti u romanu. Što je Vama Sarajevo danas, nakon što gotovo 30 godina živite u Zagrebu?
– Sarajevo je meni, prije svega drugog, moja fikcija. To je grad koji sam ispisao, koji sam u velikoj mjeri izmislio. Onaj drugi grad, ono drugo Sarajevo, u kojem sam nekad živio, ostalo je u sjećanjima, u prošlosti i u ljudima koji su rasuti po svim svjetskim grobljima, ili žive negdje između Baščaršije i San Francisca. Prvo, fikcionalno Sarajevo pripada samo meni i na njega polažem sva prava. Drugo, evokativno Sarajevo dijelim s drugim ljudima. O trećem Sarajevu, onom u kojem danas stanuju neki drugi ljudi, zapravo nemam što reći. Ili bih o njemu mogao govoriti na način na koji govorim o Zagrebu kada nešto hoću reći o zagrebačkim komunalnim pitanjima.
Što je uopće Bosna i Hercegovina danas? Kakva je njena budućnost?
– Bosna i Hercegovina je, usprkos svemu, jedinstven teritorij. Ona je, nesumnjivo, i država, koja, bez obzira na sve tvorničke defekte iz Daytona (a koja to država nije imala tvorničkih defekata?), funkcionira u punom državnom kapacitetu. Što god tko o tome mislio, Bosna i Hercegovina nije ništa manje ni više država od Hrvatske, Srbije, Konga ili Jemena. Istovremeno, Bosna i Hercegovina se potpuno raspala kao zajednica i kao društvo. Njezin raspad je totalan, dramatičan, tragičan, premda on nije, a neće vjerojatno ni biti, teritorijaliziran. Za takav bi raspad bila potrebna još dva-tri rata, skupa s odgovarajućom širom regionalnom kataklizmom. Kako izgleda njezin aktualni raspad: nijedna nacionalna elita, nijedan narod, drugim dvama narodima ne priznaje pravo na zemlju u kojoj žive. Srbi Bošnjacima ne priznaju pravo na cjelinu Bosne i Hercegovine. Bošnjaci Srbima i Hrvatima ne priznaju da na Bosnu i Hercegovinu imaju jednako pravo kao oni, a sve češće im ne priznaju da u Bosni postoje kao narodi, pa govore i pišu da su Srbe i Hrvate u Bosni i Hercegovini izmislili oni iz Hrvatske i Srbije.
A Hrvati, što oni ne priznaju bosanskim Srbima i Bošnjacima?
Na ovo više nema odgovora. Hrvati su u Bosni i Hercegovini poraženi, i nisu u prilici da drugima išta priznaju ili ne priznaju. Mimo tri nacionalne autarkije, od kojih samo dvije danas participiraju u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, ne postoji više ništa. Građanska ili bosanska opcija suštinski ne postoji, jer da bi nešto bilo bosansko, moralo bi istovremeno biti i srpsko, i hrvatsko, i bošnjačko, kao što bi i ono što bi bilo građansko moralo biti distancirano od sva tri nacionalizma, a ponajviše od onoga iz najbrojnijeg naroda. To je logika građanskog društva. Sve drugo je mimikrija. Ali, naravno da postoje pojedinci koji se opiru logici raspada. Bosna i Hercegovina danas postoji u tim pojedincima i kroz njih.
Integralni intervju možete pročitati ovdje.
