O Srebrenici i amandmanu slovenačkog poslanika Igora Šoltesa koji je usvojio Evropski parlament, u srbijanskoj štampi bilo je gotovo nemoguće pročitati koji redak
U godini na izmaku, u kojoj je obilježena 23. godišnjica genocida u Srebrenici, poslanici Evropskog parlamenta usvojili su u četvrtak amandman slovenačkog poslanika Igora Šoltesa o Srebrenici. Amandman je usvojen u okviru rasprave o Izvještaju o napretku Srbije.
– Parlament žali zbog ponovljenog poricanja genocida u Srebrenici od nekih srpskih zvaničnika, podsjeća ih da puna saradnja sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju i mehanizmom koji ga je naslijedio, također, uključuje puno prihvatanje i primjenu njegovih presuda i odluka, naglašava da je priznavanje genocida u Srebrenici osnovni korak na putu Srbije ka pristupanju Evropskoj uniji, navodi se u amandmanu Šoltesa.
No, o Srebrenici i amandmanu slovenačkog poslanika u srbijanskoj štampi bilo je gotovo nemoguće pročitati koji redak. Vladavina prava, sloboda medija, borba protiv korupcije, nezavisnost sudstva… To su otprilike najveće zamjerke Srbiji od Evropskog parlamenta, o kojima su u većini izvještavali tamošnji mediji.
Hrvatski europarlamentarac Ivan Jakovčić, govoreći o rezultatima koje je Srbija postigla na ispunjavanju kriterija za ulazak u EU, istaknuo je kako je “Srbija puno toga napravila, no mnogo je toga još ostalo za učiniti”.
– Svi želimo, jednog dana, u ovom domu vidjeti zastupnice i zastupnike iz Srbije. No, domaću zadaću Srbija treba dovršiti, kazao je Jakovčić.
Cvjetin Milivojević, politički analitičar, naveo je da zahtjev EP-a nije apsolutno nikakva novina za javnost niti za vlast. Naprosto, od Vijeća Evrope pa do parlamenta godinama se traži od svih zemalja Balkana da priznaju odluke Haškog tribunala. One su, poznato je, najnemilije upravo Srbiji. Milivojević pita koji su to “neki” koji poriču genocid, odnosno na koga to evropski parlamentarci misle dok usvajaju ovakav amandman. Uvjeren je da tamošnji političari to dobro znaju.
Iz SDA poručuju da je vrijeme da se zvaničnici Srbije suoče sa istinom i na ispravan način shvate poruku koju im je poslao EP.
– Isto očekujemo i od zvaničnika u bh. entitetu Republika Srpska, gdje su presuđeni ratni zločinci odlikovani, a po Radovanu Karadžiću čak nazvan studentski dom, kažu u SDA.
Porodice žrtava genocida ističu da bi željele da u Srbiji shvate kako neće biti nagrađeni ulaskom u EU dok ne priznaju genocid, te naglašavaju da čitav svijet zna šta je bilo u Srebrenici i da bi Srbija konačno trebala priznati genocid u Srebrenici.
– Ali, to se neće ubrzo desiti, dodaje predsjednica Udruženja Žene Podrinja – Bratunac Šuhra Sinanović.
U konačnici, za Srbiju je važno da prizna genocid u Srebrenici, da poštuje presude međunarodnih sudova. To je jedini način da se oslobodi okova i krene u prave reforme u društvu.
EDIN BARIMAC / Oslobodjenje.ba
